Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini suočava se sa nekoliko pritisaka: rastućom inflacijom, sve češćim klimatskim nepogodama i globalnim geopolitičkim tenzijama. Na tek završenoj konferenciji „Dani osiguranja u BiH 2025“, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, upozorila je na dugogodišnje izazove domaćeg tržišta, te potrebu modernizacije poslovnih modela, jačanje regulatornog okvira i ulogu institucija u očuvanju finansijske stabilnosti.
Izazovi u ovom sektoru su tu već odavno, a ogledaju se u nedostatku institucionalnih investitora, plitkom i nelikvidnom tržištu kapitala, konzervativnim investicijskim politikama, niskom standardu stanovništva, tj. slaboj kulturi osiguranja, a tu je i implementacija novih regulatornih okvira.
Sektor osiguranja čini tek oko 5% ukupne finansijske aktive u BiH – mnogo manje nego u zemljama regiona i Evropskoj uniji. Najveći dio tržišta otpada na neživotna osiguranja (u ovoj godini 82,9), dok na životna osiguranja otpada 17,91. Top 5 osiguranja čini cca 88% tržišta, ostalo cca 12%.
Nadalje, prosječno domaćinstvo u BiH potroši oko 38 posto budžeta na hranu i piće, dok je evropski prosjek oko 15%. Kada se osnovne potrebe jedva pokrivaju, osiguranje se doživljava kao namet, a ne kao investicija u sigurnost.
Inflacija se odrazila i na sektor osiguranja
Inflacija u BiH u prvih sedam mjeseci 2025. godine iznosila je 3,8%, što se direktno odražava i na sektor osiguranja: cijene automobila, nekretnina i zdravstvenih usluga rastu, pa i premije moraju pratiti taj trend. Zdravstveno osiguranje bilježi najdinamičniji rast, dijelom zbog iskustava iz pandemije, a dijelom zbog sve skupljih zdravstvenim uslugama.
Auto osiguranje, koje čini najveći udio premija na tržištu, prati rast broja vozila i inflatorne pritiske na cijene i taj trend je posebno izražen od 2022. godine.
Sva ova kretanja direktno utiču na rast operativnih troškova osiguravajućih društava, što neminovno vodi ka potrebi za povećanjem premija.
Osiguravatelji moraju balansirati: podići cijene dovoljno da ostanu solventni, ali ne toliko da odbiju klijente, a sve to zahtijeva prilagođavanje poslovnog i investicionog modela, uz stalno praćenje ekonomskih trendova.
Klimatske prijetnje – iskustvo koje pamti BiH
Globalni gubici izazvani klimatskim katastrofama u 2024. godini iznosili su 131 milijardu dolara, što je pad u odnosu na prethodnu godinu (155 milijardi dolara, prilagođeno inflaciji). Osigurani gubici od prirodnih katastrofa u 2025. godini skočili su na 80 milijardi dolara (sa 64 milijarde u 2024.) – drugi najveći iznos od 1980. godine.
Većinu šteta čine vremenske nepogode (88%), dok su zemljotresi odgovorni za preostalih 12%. Većina vremenskih nepogoda – 98% – bila je pokrivena osiguranjem.
U Evropi su ukupni gubici iznosili pet milijardi dolara, pri čemu je više od polovice pokriveno osiguranjem. Međutim, premija osiguranja po stanovniku i dalje je niska, gdje veliki dio šteta ostaje neosiguran.
Procjene Ujedinjenih naroda su da bi do kraja stoljeća oko 130 miliona ljudi moglo završiti ispod linije siromaštva zbog posljedica globalnih klimatskih promjena.
Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, prema Svjetskoj banci, štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. godine mogle bi smanjiti ekonomiju zemlje za 14%.
Štete i gubici od poplava u BiH iz 2014. godine iznosili su 15% BDP-a, dok je direktna šteta od padavina iz oktobra prošle godine procijenjena na 840 miliona eura.
Rast obaveza osiguravajućih društava zbog šteta nadmašuje rast prihoda od premija, što povećava rizik za profitabilnost sektora. Selimović naglašava potrebu za novim modelima osiguranja koji bi uključivali klimatske rizike i bolje štitili društva od katastrofa.
Globalne nesigurnosti, lokalne posljedice
Ratovi, energetske krize i trgovinske tenzije u svijetu brzo se reflektuju na BiH. Zemlja ima samo jednog domaćeg reosiguravača. Regulatorni okvir održava stabilnost, ali ograničava ulaganja i inovacije.
Osiguravači su i dalje previše vezani za banke, a premalo doprinose širem ekonomskom razvoju.
Pritisak je dvostran: rastuće obaveze i troškovi reosiguranja, istovremeno se očekuje podrška održivih i razvojnih projekata, rizici koncentracije i ograničenja tržišta, reosiguranje, osiguravajuće kuće su relativno male, koncentracija rizika unutar lokalnog sistema, manja društva bez diverzifikacije su posebno ranjiva.
Šta se može uraditi?
Ipak, postoji i prostor za optimizam. „Nikad ne dozvoliti da dobra kriza propadne“(Never let a good crisis go to waste), kaže stara poslovica. BiH ne može mijenjati globalne geopolitičke trendove niti značajno smanjiti svjetski karbonski otisak. Ali može graditi otpornost vlastitog osiguravajućeg sektora. Potencijalno kroz: razvoj javno-privatnih partnerstava i ciljanih proizvoda za ranjive sektore,
povoljnije polise za energetski efikasne zgrade i električna vozila,postepeno usklađivanje s evropskim standardima Solvency II, konsolidaciju fragmentiranog tržišta, digitalnu transformaciju kroz AI, satelitske podatke i dronove za procjenu rizika i bržu isplatu šteta.
U zemlji sa valutnim odborom, gdje su monetarne poluge ograničene, stabilnost regulatornog okvira postaje ključna, i tada sektor osiguranja ima potencijal da bude stub otpornosti finansijskog sistema, ali i motor razvoja kroz dugoročne investicije i zaštitu od rizika. U konačnici, osiguranje u BiH ima potencijal da postane ključni partner građanima i privredi u vremenu rastuće neizvjesnosti.
Autor: FORBES
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
