Ljudi

Rusmir Hrvić: Nastavit ćemo sa kupovinom kompanija i brandova

Nastavit ćemo sa kupovinom kompanija i brandova
Nastavit ćemo sa kupovinom kompanija i brandova
Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

Rusmir Hrvić: Nastavit ćemo sa kupovinom kompanija i brandova- Opšta je priča kako je u BiH teško otvoriri granap, kamoli pokrenuti ozbiljniji posao! No, vi ste za nešto višen od dvje decenije izgradili moćnu kompaniju koja je sa prvobitnih troje, sada zapošljava 3.300 radnika, zaposlenih u devet kompanija. Kako je, zapravo, nastala „As Group iz Tešnja“?

U međuvremenu smo povećali broj zaposlenih, tako da AS GROUP zapošljava trenutno 3.500 radnika. AS GROUP je nastala sa vizijom da se odgovori na ogroman pritisak inozemnih brandova na bosanskohercegovačko tržište, u namjeri da ga u potpunosti podredi svojim interesima. Našim konceptom željeli smo pokazati da imamo šta ponuditi i da smo u stanju odgovoriti izazovu kreiranja domaćih brandova. Nastali smo iz male trgovačke radnje koja je počela sa radom još krajem 80-tih godina prošlog vijeka, koju smo sa početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu zatvorili. Godine 1996. smo ponovno počeli sa trgovinom, a nekoliko godina kasnije ušli smo u proizvodnju sa sada već poznatim brandovima AS i Master. Slijedila je akvizicija turske konditorske tvornice u Visokom Kent, potom tekstilne industrije Napredak u Tešnju. Nakon toga smo akvizirali Vispak, potom Oazu. U međuvremenu smo uspjeli oživjeti i bivšu tekstilnu industriju Borac Travnik, tako što smo pokrenuli Fortitudo u kojem sada radi blizu 1.000 radnika. Akvizicijom Klas Grupacije u okviru koje posluju Sprind, i Mlin i pekara Ljubače, postali smo lider prehrambene industrije u BiH.

Prvo poslovno iskustvo stekli ste, ako se ne varam, kao dječak u trgovini mješovitom robom svog strica Sulejmana Hrvića! Šta ste tu naučili i koliko Vam je taj naukl pomogao u kasnijim poslovnim odlukama.

Naučio sam puno toga. Prije svega, da se rad i trud kad tad isplate, a potom i neke vještine koje stičete trgujući sa dobavljačima, kupcima i potrošačima. Te vještine i danas koristim, prilikom pregovora koji su u principu ostali isti, ali sada sa kud i kamo većim obimom i sa daleko većom odgovornošću. Naučio sam da se poštenje ne može ničim platiti, niti nadoknaditi. Zatim, da je domaćinski odnos, nešto što vam daje stabilnost i sigurnost, a da je obećanje, odnosno riječ, koju date nekome, važnija od bilo kojeg ugovora. Sve mi je to kasnije puno pomagalo i još uvijek pomaže u donošenju poslovnih odluka.

Šta As Group sprečava da bude još uspješnija, da pravi veći promet od 250 miliona KM koliko ste imali 2015. godine?

U 2016. očekujemo promet od oko 300 miliona KM. Sve tri naše divizije, proizvodnja hrane, trgovačka i tekstilna, su poslovale pozitivno. Povećali smo i broj zaposlenih, izvoz također, koji je samo u prošloj godini iznosio 40 miliona KM, od čega se pola odnosi na plasman vlastitih brandova, a pola na usluge koje vršimo za poznate svjetske brandove u oblasti konfekcije. Zadovoljni smo našim rastom i razvojem, stabilan je i siguran. S druge strane puno je faktora koji utiču i koji će dalje uticati na stepen uspješnosti i to ne samo kod nas. Mislim da će biti sve teže pronaći kvalificiranu radnu snagu, poslovni ambijent je u velikoj mjeri narušen političkom nestabilnošću, državne instance ne brinu dovoljno o konkurentnosti domaćih proizvođača. Pravo je pitanje kako ćemo dakle iskoristiti ovo vrijeme priprema i prilagodbe za pridruživanje EU. Gledano u cjelosti, mislim da ćemo svi zajedno morati uložiti kud i kamo više napora kako bismo podigli razinu naše konkurentnosti u svim segmentima, i to ne samo u proizovdnji, već i u administraciji, infrastrukturi, itd.

Zadatak političara jeste da privredi osigura povoljno okruženje za razvoj biznisa. Kakva su Vaša iskustva s vlašću, politikom uopšte! Jesu li više pomagali ili odmagali?

Naš vlasnik je jednom rekao, otprilike ovako, ‘kada smo mi bili mali država je pomagala velikima, a sada kada smo narasli, država ne pomaže više velikima’. Sve naše obaveze prema državi redovno ispunjavamo. Sve doprinose, poreze, namete uplaćujemo prije isplate plaća radnicima koje su redovne. Od države još nismo dobili ništa. Istina niti su nam pomagali, niti odmagali. Evo, recimo, nismo u pitanju samo mi, ali sasvim je poželjno da država stimulira izvoz, odnosno da pomaže i finansijski u naporima otvaranja novih tržišta. Siguran sam da bi to pomoglo izvoznicima u nastojanjima da se nametnu u žestokoj tržišnoj utakmici na inozemnim tržištima.

Imate jako dobre reklamne spotove! Koliko je dobra propaganda pomogla da se recimo kafa Zlatna džezva dobro prodaje? I koji je najuspješniji izvozni proizvod As Group?

Oglašavanje, dizajn, korporativna komunikacija, promocija, su iznimno važni za uspjeh svakog branda. Uspjeli smo da našim primjerom pokrenemo značajnije cijelu domaću oglašivačku industriju da više investira u ovaj segment razvoja brandova. Nedavno smo na jednom sastanku sa predstavnicima medija zajednički konstatovali kako je sve više domaćih brandova koji se oglašavaju i koji komuniciraju na tržištu. Prije desetak godina, na domaćim medijima ste vrlo rijetko mogli vidjeti neki domaći brand. Danas su se okolnosti značajno promijenile, što je dokaz jačanja domaćih kvalitetnih brandova. Što se tiče odgovora na drugi dio pitanja, Zlatna džezva je brand br.1 AS GROUP u domaćem i u izvoznom smislu. U posljednjih pet – šest godina smo napravili veliki iskorak sa pravom bosanskom kafom na tržištima Hrvatske, Slovenije, ali i Švedske, SAD-a, Austrije, Njemačke, itd. U Sloveniji, npr., nemate ozbiljnije trgovine da nema u svojoj ponudi Zlatnu džezvu. U Švedskoj se Zlatna džezva prodaje u 500 etno i 500 nacionalnih shopova, u Hrvatskoj smo prisutni na oko 3.000 prodajnih mjesta, itd.

Kad smo već kod izvoza, u koje zemlje, države, najviše izvozite!

To su uglavnom ove zemlje koje sam naveo. Mada izvozimo u 28 zemalja, i posmatrano sa aspketa širenja tržišta postoje velike šanse da brandove bosanske kuhinje plasiramo na inozemna tržišta u velikom stilu, jer sva ova tržišta najprije pozitivno reaguju na upravo ovaj program naših proizvoda. Bit će to svakako izazov u sljedećoj dekadi.

Vaš je proizvod mineralna voda Oaza koja je godinama proglašavana najboljom vodu na svijetu, kitila se zlatnim i srebrenim medaljama. Koliko je tačno da ju je pio i Bil Klinton, predsjendik Sjedinjenih američkih država.

Tačno je, Oaza je svojevremeno bila ne meniu Bijele kuće. Postoje i fotografije njega i drugih zvaničnika, ali mi to iz razumljivih razloga ne želimo zloupotrebljavati. Inače, ove godine smo uspjeli puno toga napraviti sa Oazom. Redizajnirali smo bocu, etiketu, čime smo željeli naglasiti prednost njenog geografskog porijekla i izvorišta koje joj je i donijelo tolike nagrade za kvalitet svjetskog glasa. Uveli smo i neka nova punjenja, uključili smo mnoga poznata lica kao zaštitna za brand ‘vode koja osvaja’, a upravo sada je u toku zimska kampanja sa zimskom ‘limited edition’.

Istovremeno, BiH je najbogatija vodom od svih zemalja u regiji, ima najviše pitke vode po glavi stanovnika. A uvozi pitke vode za 20 miliona KM godišnje! Kako to objašnjavate?

Paradoks.

Nedavno ste izjavili da „odmarate kad radite“, da vam je „rad prirodno stanje“. Poslodavac ste pa vas pitam kakav je radnik Bosanac? Kad rade vani, naši radnici su za svaku pohvalu, no, ovdje…?

Ne treba generalizirati niti vani, niti ovdje. Moram naglasiti da su moja iskustva odlična. Većina naših radnika su veliki borci, svoje zadatke ispunjavaju na nabolji način, pošteno i s ljubavlju. Atmosfera je pobjednička što dodatno motivira i mene, i sve moje saradnike, kao i cijeli kolektiv. Naravno da je u takvoj atmosferi teško onima koje svi kolokvijalno nazivamo «neradnici», tako da ni tu ne prenagljujemo, ostavimo im vremena da se odluče. Dakle, oni sami donose odluku, ostati ili otići. Često svojim saradnicima u šali kažem, ovi koji ne žele da rade, njima osigurajte jednu sobu u kojoj mogu čitati, ležati, raditi šta hoće, samo da ne ometaju one koji žele raditi, ili čak neka ostanu kod kuće, bolje da ne dolaze na posao, jer ometaju one koji žele pošteno zaraditi svoju plaću.

Najveća ste prehrambena industrija u BiH! Privatno, na vašoj su trpezi domaći, napose proizvodi As Group, ili, pak, „samo najkvalitetnije, pa odakle god da su“! Kako izgledao recimo ručak spravljen od proizvoda As Group!?

Ovo mi zvuči kao ‘challenge’ J. Predjelo započnem Vispakovom Begovom čorbom, a poslije toga često se nađu Bosanski lonac sa Tajnom i Sarajevski somun, ili Klasov burek, ili pitu od domaće razvijane jufke sa Zlatnim puderom, uz Vegy kisele krastavce ili turšiju. Za dezert se ne mogu odlučiti između Sprindove baklave, Lagnini pudinga, Master štrudle, Kentove napolitanke, ili Klasove Tahan halve i Bosanskog lokuma. Na kraju sve to zalijem Oazom, nekada Swity domaćim sokom od višnje ili jabuke, pa onda uz Zlatnu džezvu i AS kocku šećer predahnem u razgovoru sa porodicom i prijateljima.

Ima li šanse da se, recimo konditorski proizvod As Group, čokoladica neka, nađe u novogodišnjim paketima koji će se u Hrvatskoj ili Srbiji, dijeliti tamošnjoj djeci?

Sve je moguće. Ne vidim razloga da tako i ne bude ubuduće. Jer, djeca u Bosni i Hercegovini već godinama u novogodišnjim paketićima dobijaju proizvode iz Hrvatske i Srbije, i niko se ne buni zbog toga. To govori o našoj toleranciji, ali i samopuzdanju. Svjesni smo koliko vrijedimo i šta sve umijemo. Ne bojimo se konkurencije, naprotiv, smatram da nam ona pogoduje. Naravno, ako je riječ o zdravoj konkurenciji.

Možete li našim čitateljima As Group predstaviti u brojkama! Ako nije poslvovna tajna, zanimale bi nas plaće mendažmenta, odnosno prosječna palta radnika vaše grupacije!?

Različito je od kompanije do kompanije, ali i od radnog mjesta do radnog mjesta. Ulogu igra i mogućnost napredovanja. Česti je sluča da upravo mladi ljudi prepoznaju šansu, i nametnu se u mnogim efikasnim kadrovskim rješenjima.

Koji su planovi za 2017. Obogatit ćete trgovačke police nekim novim proizvodom As Group?

Naravno. Navikli smo tržište na inovacije. Tako će biti i ubuduće.

Koliko proizvoda As Group ima za kupiti u Konzumu u Hrvatskoj ili Delhaize u Srbiji i ostalih trgovačkih lanaca u regiji?

Od prošle godine 20 naših proizvoda iz programa bosanske kuhinje se nalazi u Konzum Hrvatska. Do tada nismo mogli ni sanjati nešto slično. Uspjeli smo se nametnuti kvalitetom, cijenom i snagom brandova. Nadam se da će se ta saradnja proširiti, jer prije svega mi trebamo uložiti dodatne napore i posvetiti se ozbiljnije unaprijeđenju prodaje na ovom tržištu. U Delhaize Srbija smo ušli sa Klasovim zalivenim kolačima.

Koliko ste novca prošle godine investirali u nove tehnologije?

Puno smo ulagali u nove tehnologije u proteklo vrijeme u svim članicama Grupacije. Navest ću samo neke primjere… U Vispaku je investirano u novu pržionu i mlin, čime su kapaciteti za Zlatnu džezvu uduplani. Ukupna investicija je bila oko 5 miliona KM. Sprind je dobio novu liniju za proizvodnju gotovih i polugotovih jela po recepturama za talijansku pastu. Također, kontinuirano investiramo u softver i nove informacione sisteme, koji će nam pomoći da korporativno upravljanje učinimo još boljim, itd. U Idućoj godini planirano je ulaganje odo 3 miliona KM u novu tehnologiju za potrebe osavremenjavanja proizvodnih procesa Klasa.

Ima li na tržištu radne snage vama interesanstnih kadrova ili za kompetentnim, stručnim ljudima, morate posezati van BiH?

Za sada uspijevamo pronaći kadrove u BiH. Ne znam da li ćemo se i ubuduće moći osloniti isključivo na domaće kadrove. Sve skupa je prilično neizvjesno, pogotovo jer se dešava masovni odliv kvalitetnih i inače radno sposobnih ljudi u inozemstvo.

Da ste ministra privrede u FBiH, koji bi bio vaš prvi potez?

Ne bih bio Ministar.

Pakovali ste keks! Kako ste preuzeli, kupili, tursku firmu Kent? Bilo je to prvi puta da domaća firma kupuje stranu!

Tako je. Nije mi bilo ništa teško raditi. A Kent nam je u jednom trenutku predstavljao prepreku na tržištu u našem ukupnom razvoju. Odlučili smo da prepreku uklonimo tako što ćemo je uvrstiti u naš portfolio. Odluka se pokazala ispravnom.

Kupili ste i Vispak, Klas i tako ih, praktično,spasili propadanja jer su obke firme bile na koljenima! Kako?

Naš model investiranja u posrnula preduzeća sa namjerom da kroz novu vrijednost, stil upravljanja, domaćinski odnos prema poslovanju, i pošten odnos prema uposlenicima, najprije spasimo postojeća radna mjesta a potom i otvorimo nova, pokazao se kao nešto što je potrebno bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Dakle, nastavit ćemo sa kupovinom kompanija i brandova kako bismo još više osnažili našu sadašnju tržišnu poziciju. U procesu novih akvizicija ćemo ostati u sadašnjim okvirima poslovanja postojećih divizija.

Izjavili ste svojevremeno, mislim 2015., da spremate velike regionalne projekte! O čemu se radi?

Bila je ideja da se širimo na jednom od regionalnih tržišta, ali se u tom trenutku stvari nisu poklopile u potpunosti. S druge strane, postoji velik prostor za nastup naših brandova na regionalnim tržištima. Što se tiče rasta, zadržat ćemo se za sada na Bosni i Hercegovini. Još je puno posla pred nama u domaćem dvorištu kojeg trebamo završiti, ako Bog da uspješno.

akta.ba



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno