Propadanje velikih industrijskih preduzeća je simbolizovalo period tegobne tranzicije bh. privrede u postratnom periodu. Taj proces još je aktuelan. Svjedočimo gašenju rudnika, iza kojih će ostati ogromne devastirane urbane površine, čija je sudbina potpuno neizvijesna. Slični scenariji opisuju sve nekadašnje industrijske kapacitete u BiH i zemljama okruženja.
Od davnih vremena, Bosna i Hercegovina je poznata po vađenju ruda i njihovoj preradi. Na tragovima antičkih rudnika, ova djelatnost cvjeta još u srednjem vijeku, a najveći zamah bh. rudarstvo bilježi tokom 14. i 15. vijeka, sa uspostavom desetina profitabilnih rudnika olova, bakra i srebra. Ratne devedesete uvele su Bosnu i Hercegovinu u neminovnu industrijsku propast, a sa predstavljanjem zelene tranzicije, tradicionalni rudnici doživljavaju gotovo potpun nestanak, ostavljajući iza sebe pogibeljne pejzaže, otrovne akumulacije i nepokrivene dugove. Slično je i sa većinom ostalih predratnih industrijskih pogona i njihovom okolinom.
Samo nekolicina tih prostora pretvorena je u nove urbane pejzaže. Većina je prepuštena zubu vremena i predstavlja rizik za ljude i okoliš, ali i potencijal za projekte reindustrijalizacije i ponovno oživljavanje tih golemih prostornih resursa.Dobra rješenja nude projekti reindustrijalizacije braunfilda, kojima se, uz angažman domaćih vlasti, mogu privući značajni EU fondovi, a bivše industrijske sredine sačuvati od propadanja. Uz razvoj novih privrednih aktivnosti i restauraciju objekata svoje industrijske prošlosti, uz pametno korištenje postojeće tehničke i ljudske infrastrukture, lokalne inicijative svoje napuštene urbane lokacije mogu transformisati u svrsishodne i profitabilne centre privrednog i turističkog razvoja.
Primjer uspješne reindustrijalizacije je njemačka privredna regija Ruhr, koja je zahvaljujući sveobuhvatnim ulaganjima, u razdoblju od svega deset godina i uz realizaciju čak 117 projekata ekonomske, ekološke i urbanističke obnove, pretvorena u jednu od privredno i kulturno najživljih urbanih cjelina u ovom dijelu Evrope.
Projekat ReInd-BBG
Zastarjeli propisi o građenju i urbanom planiranju, nedostatak razvojne vizije i sporost administrativnih procedura, sprečavaju Bosnu i Hercegovinu da odlučno krene u sanaciju i prenamjenu prostora svojih nekadašnjih industrijskih kapaciteta. Tržišna ekonomija počiva na živoj aktivnosti malih i srednjih preduzeća, osnaženih kvalitetnim razvojnim politikama i jasnom vizijom budućeg razvoja, kakva našoj državi nedostaje. Sve su to preduslovi za pametnije planiranje privrednog razvoja i korištenje prednosti zelene tranzicije. Novije politike Evropske unije, posvećene očuvanju prirode i integraciji okolinskih standarda na cijeloj teritoriji kontinenta, zagovaraju poštedu zelenih površina (grinfilda) i sprečavanje daljeg gubitka biodiverziteta, oživljavanjem društvene i privredne aktivnosti na napuštenim prostorima (braunfildima), mahom onim koji su nekada zauzimale iščezle industrije i druge proizvodne djelatnosti. U tome se EU oslanja na integraciju principa iz postojeće okolinske legislative, prvenstveno Teritorijalne agende 2030., kao i na novija iskustva zemalja članica, ali i država Zapadnog Balkana, posvećenih istim ciljevima.
Projekat Reindustrijalizacija po principu ‘braunfild je bolji od grinfilda’ (BBG-ReInd), koji finansira Evropska unija u okviru Interreg programa za Dunavsku regiju, uključuje projektne aktivnosti 16 partnera iz sedam zemalja dunavske regije, među kojima su i Slovenija, Crna Gora, Srbija i BiH. Svaki demonstracijski projektni partner, sa svoje strane i u okviru vlastitih iskustava i kapaciteta, čini napore na oživljavanju identifikovanih braunfild prostora u svojim zajednicama.
Zamišljeno je da se mikro pilot prostori u šest država Dunavske regije transformišu u skladu sa najboljim praksama i unapređenim domaćim razvojnim strategijama, te da se na njima uspostavi kvalitetno upravljana i održiva privredna i društvena djelatnost, koja će dovesti do sveukupnog razvoja vezanih zajednica i stvaranja povoljnije klime za investicije. Zadatak Udruženja Eko forum iz Zenice je da širi znanja o prednostima i iskustvima revitalizacije napuštenih industrijskih prostora, kakvih ne manjka u cijeloj Bosni i Hercegovini, u vremenu tranformacije privrednih aktivnosti nakon sukoba ’90-ih, usmjerenih ka razvoju domaćih tržišta i jačanju malih i srednjih preduzeća.
Poslovna zona Zenica 1 kao primjer dobre prakse
Poslovna zona Zenica 1 primjer je uspješno transponovanih propisa Evropske unije, vezanih za teritorijalnu, razvojnu i ekološku revitalizaciju braunfilda. Od njenog osnivanja, Grad Zenica i Zenička razvojna agencija ZEDA biznis startapima osiguravaju početne uslove za razvoj poslovanja kroz subvencionirani najam prostora, stručnu podršku i ponudu poduzetničke infrastrukture.
Zona se mijenjala kroz proteklih 20 godina, tako da su poslovni prostori danas uglavnom privatizovani. Zahvaljući ulaganjima u urbanističku, prostornu i komunalnu infrastrukturu, Poslovna zona Zenica 1 danas je dom za više od 140 preduzeća, koja se bave različitim djelatnostima, te zapošljavaju blizu 2.000 radnika, čime je ovaj tradicionalno metalurški grad dobio ozbiljnog takmaca u osvajanju tržišta: raznovrstan proizvodni pogon i kvalitetne savremene usluge. No, prostora i ideja za poboljšanja uvijek će biti. U Projekat su uključeni i Grad Zenica, te Služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona.
Iskustva Zapada
Revitalizacija degradiranih područja kroz reindustrijalizaciju ne samo da čuva grinfilde i povećava korisnost urbanih prostora, već je i prilika za lokalne i regionalne zajednice da podstaknu svoj ekonomski i društveni prosperitet privlačenjem investicija i poslova nove vrste, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta i mladim ljudima nudi perspektivu.
Evropska unija podržava projekte reindustrijalizacije u državama u tranziciji, kako svojim stručnim kapacitetima, tako i fondovima namijenjenim lokalnom teritorijalnom i privrednom razvoju. Iskustva reindustrijalizacije napuštenih urbanih prostora u Evropskoj uniji nude nam značajne uvide u brojne i raznovrsne projekte koji su rezultirali obnovom i uspješnom reintegracijom napuštenih urbanih pejzaža širom Evropske unije u prostorni milje okruženja. Primjeri koje smo vidjeli su predjeli reformisanih urbanih prostora grada Beča, napuštenih industrijskih pogona Nordbahnhofa ili aerodroma u Aspernu, koji su u roku od 20-ak godina pretvoreni u funkcionalne urbane cjeline i kombinovane stambene, komercijalne i javne prostore, poželjne za stanovanje i poslovne djelatnosti. U tim novim urbanim cjelinama grade se stambene zgrade i poslovne četvrti, a naselja dobijaju modernu fizionomiju, zasnovanu na održivim konceptima, uz potpuno novu infrastrukturu i tradicionalne usluge.
85 hektara nekadašnjeg željezničkog područja Nordbahnhof u Beču je kroz sveobuhvatnu obnovu industrijskog braunfilda pretvoren u potpuno novo urbano naselje mješovite namjene. Njegovim razvojem dat je prioritet održivom, pristupačnom stanovanju, zelenim površinama i društvenim objektima, nasuprot povratku teškoj industriji.
Rekonstrukcija Nordbahnhofa, jednog od najvećih transformacijskih područja u Beču, ali i cijeloj srednjoj Evropi, obavljena je kroz javno-privatno partnerstvo između Grada Beča i Austrijske savezne željeznice (ÖBB). Cilj projekta, koji je počeo ’90-ih, a završetak se očekuje 2026. godine, je stvaranje živopisnog, klimatski prilagođenog kvarta za otprilike 20.000 radnika i stanovnika. Bečki Nordbahnhof se proučava kao primjer najbolje prakse kako se neiskorištene industrijske braunfild lokacije mogu revitalizovati u održiva, vrijedna dobra zajednice.
Novi razvoj na mjestima napuštenih urbanih predjela podržani su odgovarajućim prostornim planiranjem, originalnim urbanističkim idejama, sredstvima iz lokalnih budžeta i javno-privatnih partnerstava, te evropskih fondova namijenjenih postizanju bolje i održivije budućnosti za sve građane.
Tekst je priredio projektni partner u Projektu “ReInd-BBG”, Eko forum Zenica
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
