Ljudi

Profesor Mahmut ef. Karalić preselio na Ahiret

U ponedjeljak uvečer  je na Ahiret preselio prof.dr. Mahmut ef. Karalić. Prof. Karalić rođen je 15. aprila 1950. godine u selu Radinovići kod Zenice. Osnovnu školu pohađao je u svom rodnom mjestu, nakon čega se upisuje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Poslije odsluženja vojnog roka, tri godine radi kao imam. 1974. godine odlazi u Saudijsku Arabiju gdje na Islamskom Univerzitetu u Medini, nakon učenja Arapskog jezika, upisuje Fakultet hadisa i hadiskih znanosti, na kome uspješno i u roku diplomira u prvoj generaciji ovog fakulteta 1980. godine.

Od 1980. do 1985. godine radi kao vjersko-prosvjetni referent u Odboru Islamske zajednice u Sarajevu i ujedno vanredno predaje hadis u Gazi Husrev-begovoj medresi. Od 1985. do 1992. godine prelazi u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i u njoj, kao redovni profesor, predaje hadis, tefsir i imamet. Od 5. maja 1992. godine uključuje se u odbranu zemlje kao pripadnik Armije BiH. Nosilac je i najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan”. Od 1997. godine radi kao vojni ataše za zemlje Golfa u Abu Dabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati.

2000. godine je penzonisan i od tada se bavi naučnim radom iz oblasti hadisa i hadiskih znanosti. Takođe je, pune dvije godine u nastavcima za časopis „Novi Horizonti“. U septembru prošle godine primio je najveće priznanje Zeničko-dobojskog kantona. Na Svečanoj sjednici uručena su javna priznanja „Plaketa ZDK“, a Karalić je bio laureat za doprinos u oblasti nauke.

U ime Mahmuta Karalića, koji je cjelokupnim radnim iskustvom dao veliki značaj razvoju Zeničko-dobojskog kantona u oblasti nauke, a koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati svečanoj sjednici, priznanje je preuzeo njegov sin Jasir. Prof.  Karalić dobitnik je i međunarodne nagrade za prijevod i međunarodno razumijevanje Sheikh Hamad za 2018. godinu u kategoriji za dostignuće u prijevodu. Nagradu je primio za prijevod knjiga Sahihul-Buhari (komplet 7 tomova), Džami’ Et-Tirmizi (komplet 7 tomova), te Sunen Ebu Davuda (komplet 7 tomova). Dodjela nagrada je upriličena na centralnoj ceremoniji koja je održana 12.12.2018. god. u Ritz Carlton hotelu u Dohi, Katar.

Mahmut-ef. Karalić čovjek je koji je s arapskog jezika preveo šest kanonskih zbirki hadisa i tim gigantskim intelektualnim poduhvatom zauvijek oplemenio bosanskohercegovačku kulturu. A interes za proučavanje i studiranje hadisa i suneta posljednjeg Božijeg Poslanika kod Mahmut-efendije javio se još u klupama Gazi Husrev-begove medrese i ta ga je dječačka opčinjenost odvela čak do daleke Medine, gdje je bio polaznik prve generacije studenata na tek osnovanom Fakultetu hadisa. Po povratku u Sarajevo jedno vrijeme radi kao vjersko-prosvjetni referent u Sarajevu nakon čega dobiva nastavničko mjesto u medresi koju je i sam nekad pohađao.

Iz praktične nastavničke djelatnosti i pedagoške potrebe da svoje učenike što bolje uputi u zakonitosti hadiske nauke Karalić je svoja predavanja zapisivao i oblikovao u jednostavne eseje, a kad je shvatio da je udžbenička literatura iz te specifične oblasti toliko skromna – jedini tada dostupan udžbenik koji je govorio o hadisu bio je tekst Mehmeda Handžića Uvod u hadisku i tefsirsku nauku – odvažio se da svoje radove prerađuje i godinama kontinuirano, kao stručne kolumne, objavljuje u časopisu Islamska misao.

Uronjenost u duhovne sfere Poslanikovog suneta prekida početak rata, koji Mahmut-efendiju zatječe u rodnoj Zenici, a nakon što shvata da se njegova domovina, narod i vjera suočavaju s izazovom historijskog nestanka, priključuje se odbrani zemlje, spreman žrtvovati sve najvrednije što je posjedovao.

Dvadeset pet godina nakon tih prijelomnih trenutaka, govorio je da ne žali što je tako postupio baš kao što nimalo ne žali što se nekoliko godina nakon završetka rata penzionisao, pomalo udaljio od društvenih zbivanja i osamio. U toj osami, u najnižem dijelu kuće, u jednoj nevelikoj i knjigama pretrpanoj sobi, uz peć u koju neprekidno ubacuje suhe cjepanice, više od 20 godina je prevodio hadise moleći Boga da mu dadne života i snage da završi sve zamišljene projekte.

A dobro se sjećao s koliko je pažnje, ljubavi i straha počeo prevoditi prvi tom Tirmizijinog Sunena, zbirke sačinjene od 5.000 hadisa uvrštenih u četiri toma. Taj prevodilački posao trajao je gotovo deceniju i odgonetanje hadiskih značenja bilo je njegovo prevodilačko naukovanje u kojem je stjecao znanja i iskustva koja će koristiti u svim kasnijim prijevodima.

Nakon toga prevodi redom Sunen Ebu Davuda, u kojem je 4.800 hadisa, pa Ibn Madžin Sunen u sedam tomova, Nesaijev Sunen, Sahihul-Buhari i na kraju Muslimov Sahih. Od šest kompletno prevedenih zbirki dosad su objavljene tri: Tirmizijin Sunen, Ebu Davudov Sunen i Sahihul-Buhari, dok ostale tri čekaju da budu predstavljene javnosti u zemljama u kojima se govori bosanski jezik.

Hadis je najpreciznija nauka u univerzumu islamskih nauka. Zasniva se na egzaktnosti i čvrsto utvrđenim pravilima i u svojoj tradiciji razvila je niz kriterija kojima se određuje vjerodostojnost i pouzdanost onoga što se hadisom prenosi. Da bi se od nekoga mogao primiti hadis kao pouzdan, taj pojedinačni hadis morao je ispuniti pet uvjeta. No, da bi neki hadis bio smatran autentičnim, morao je zadovoljiti i tekstološke i semantičke provjere. Nije se smjela dogoditi bilo kakva nepodudarnost ili međusobna protivrječnost. Strogost u kanoniziranju hadisa toliko je izražena da proces zapravo uopće nije završen, a Mahmut-efendija kaže da se čak i danas odbacuju hadisi za koje se ispostavi da su u koliziji s novootkrivenim naučnim istinama.

Zato je od suštinske važnosti da se hadiska predaja neprekidno izučava i provjerava, da se sučeljava s novim saznanjima i otkrićima i da se neprekidno u njoj nalaze uputstva za svakodnevno ponašanje. Život Božijeg Poslanika bio je inspiracija Mahmutu Karaliću, koji, uprkos ozbiljnim srčanim oboljenjima, nije do kraja postustajao u radu. Njegov prevodilački posao nastavljao se, dok je mogao… Sve je to Karalić radio sam, bez ikakve institucionalne pomoći, materijalne podrške države i zajednice pravovjernih.

I dok bi u drugim zemljama bio cijenjen i uvažavan, u Bosni i Hercegovini on je bio samo “neobični čovjek”, koji je živio negdje na margini društva, zapostavljen i pomalo zaboravljen.

Izvor podataka: Radinovići web/ Zenicablog arhiva/ Youtube/ lični podaci/ J. Agić/Al Jazeera

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem