Zamjenik direktora Instituta za arheologiju Akademije nauka Republike Austrije Mario Gavranović kazao je danas na Predstavljanju rezultata naučnoistraživačkog projekta “Genetičke i druge biološke specifičnosti prahistorijskih populacija na bh. prostoru” da je ovo danas samo jedan preliminarni izvještaj istraživanja koje su proveli na prostoru Srednje Bosne, prije svega u blizini Zenice, na lokalitetu Kopilo.
– Još uvijek je rano za neke zaključke, ali se može reći da je moj institut u saradnji sa Gradskim muzejem u Zenici otkrio jedno groblje iz kasnog brončanog i željeznog doba koje datira između 10. i 6. stoljeća prije nove ere i imali smo veliku sreću da nađemo 52 individue, ljude koji su živjeli na tom prostoru i koji su tu ukopani i zahvaljujući saradnji sa INGEB-om ti ljudski ostaci će biti analizirani i već su u procesu analize genetike i svih drugih karakteristika antropoloških – kazao je Gavranović.
Naglasio je da do sada nije bilo tih rezultata na području Srednje Bosne.
– Pa što se tiče perioda kojim se ja bavim, to je prahistorija, do sada nismo imali neke rezultate, bar na području BiH, samo zbog činjenice da nismo imali dovoljno ljudskih ostataka da bismo mogli imati neke rezultate i neke relevantne ocjene – kazao je Gavranović.
Kako je dodao, buduća istraživanja, koja će uslijediti narednih godina, će povećati broj uzoraka, „tako da ćemo dobiti vjerovatno puno kompletniju sliku o prahistorijskoj populaciji BiH“.
Naučni savjetnik Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Naris Pojskić istakao je da je njegova uloga u ovom projektu da zajedno sa drugim kolegama, genetičarima, determiniraju genetske karakteristike sednovjekovne bosanske populacije, ali isto i prahistorijske populacije koja je živjela na ovim prostorima.
– Dakle, sad je vrlo teško izdvojiti najbitnije zaključke, ali ako bih mogao, tu su dva zaključka. Prvo da je razlika između, mi to zovemo hronopopulacije, (to su populacije koje su živjele na određenom lokalitetu u nekim različitim vremenskim periodima), između tih prahistorijskih i srednjovjekovnih populacija dosta manja nego što smo mi mislili – izjavio je Pojskić.
Istakao je da nije došlo do značajnijih promjena tih genetskih karakteristika u tom nekom periodu.
-Drugi zaključak jeste da je sam migracioni proces bio možda drugačiji nego što mi sada mislimo. I, dakle, na nivou genoma, kada pogledate te, dakle, podatke i kad se naravno komparira uključujući razne simulacije, uključujući vještačku inteligenciju i tako dalje, dobiju se rezultati koji pokazuju da je poprilično postao jedan genetski kontinuitet između, dakle, prahistorijskih populacija i današnje populacije – rekao je Pojskić.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
