Estetski zahvati posljednjih decenija bilježe snažan rast popularnosti, a njihova dostupnost danas je veća nego ikada ranije. Među najtraženijim procedurama su ubrizgavanje botoksa i hijalurona u lice, a ove usluge, pored plastičnih hirurga, sve češće nude i drugi zdravstveni stručnjaci.
Iako raniji propisi nisu dozvoljavali doktorima stomatologije da se bave estetskim zahvatima van usne šupljine, situacija se promijenila donošenjem dopuna Pravilnika o uvjetima za obavljanje privatne prakse, grupne privatne prakse, kao i privatne prakse na osnovu posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom (“Službene novine Federacije BiH“, broj 1/26).
Ovim izmjenama uveden je novi član 19a, kojim se precizira ko i pod kojim uslovima može obavljati minimalno invazivne i nehirurške estetske zahvate.
“Ukoliko liječnička ordinacija ili ordinacija doktora stomatologije za polivalentnu stomatološku zaštitu ili specijalistička ordinacija (plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije; maksilofacijalne hirurgije; oftalmologije ili dermatovenerologije) obavlja minimalne invazivne i nehirurške zahvate primjene hijaluronskih punila i botulinom toksina tipa A, potrebno je da ispuni uvjete iz člana 118a. Pravilnika o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama”, navodi se u novom članu.
Šta se sada izričito dopušta stomatolozima
Povodom upita Akta.ba o praktičnoj primjeni novih odredbi, Federalno ministarstvo zdravstva dostavilo je pojašnjenje u kojem navodi:
“Novi član izričito predviđa mogućnost da minimalno invazivne i nehirurške zahvate primjene hijaluronskih punila i botulinum toksina tipa A obavljaju, pored doktora medicine određenih specijalnosti, i doktori stomatologije, pod uvjetom da imaju završenu odgovarajuću dodatnu edukaciju.“
Ministarstvo pojašnjava da se ova mogućnost odnosi na rad u skladu sa članom 118a. Pravilnika o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama (“Službene novine Federacije BiH“, broj 1/26), čime se doktorima stomatologije, uz ispunjenje propisanih uvjeta, omogućava obavljanje ovih zahvata i u privatnoj praksi, što ranije nije bilo moguće.
U odgovoru se dalje navodi da ordinacije koje namjeravaju pružati minimalno invazivne i nehirurške zahvate primjene hijaluronskih punila i botulinum toksina tipa A moraju ispuniti dodatne uvjete koji se odnose na odgovarajuću opremu, korištenje registrovanih lijekova i medicinskih sredstava, osiguranje adekvatno educiranog kadra, te prostoriju za intervencije u skladu s pravilnikom.
“Za doktore stomatologije koji žele obavljati navedene zahvate, a nisu specijalisti grana koje su navedene u članu 118a. Pravilnika, dodatna edukacija je obavezna“, naglašavaju iz Ministarstva.
Prema njihovom pojašnjenju, dodatna edukacija mora biti provedena po certificiranim programima, od strane nadležnih stomatoloških ili liječničkih komora, nadležnih ministarstava zdravstva ili medicinskih i stomatoloških fakulteta, u skladu sa stručnim pravilima u ovoj oblasti.
“Dodatne edukacije doktora stomatologije završene u inostranstvu prije stupanja pravilnika na snagu mogu se priznati, ali isključivo putem nadležne stomatološke komore, uz obavezu da program edukacije traje najmanje 120 sati, te da komore donesu interni akt kojim se reguliše priznavanje takvih kompetencija“, zaključuje Federalno ministarstvo zdravstva.
Edukacija kao uslov, Komora priprema poseban pravilnik
U Stomatološkoj komori Federacije BiH za Akta.ba pojašnjavaju da, u skladu s ovim propisima i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, imaju nadležnost da kao jedan od nosilaca kontinuirane profesionalne edukacije donesu poseban Pravilnik koji uređuje edukacije iz ove oblasti, uključujući uslove za njihovo provođenje i procedure priznavanja ranije završenih edukacija.
“U skladu s navedenim propisima, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, Stomatološka komora FBiH ima nadležnost da, kao jedan od nosilaca kontinuirane profesionalne edukacije, donese poseban Pravilnik o edukaciji iz ove oblasti. Ovim Pravilnikom, između ostalog, detaljno se regulišu uslovi za obavljanje ovih edukacija, kao i procedure za priznavanje ranije završenih edukacija iz ove oblasti“, navode iz Komore.
Komora ističe da donošenje ovog Pravilnika predstavlja važan korak u modernizaciji struke, pri čemu naglašavaju da je osnovni cilj zaštita pacijenata kroz sigurnu i kvalitetnu uslugu, ali i stvaranje jasnog pravnog okvira za doktore stomatologije koji imaju specifična znanja i vještine u estetici lica.
“Donošenjem ovog Pravilnika, Stomatološka komora FBiH napravit će značajan iskorak ka modernizaciji struke. Naš primarni cilj ostaje zaštita pacijenata kroz osiguranje vrhunske i sigurne usluge, uz istovremeno pružanje jasnog pravnog okvira za doktore stomatologije koji posjeduju specifična znanja i vještine u oblasti estetike lica“, poručuju.
Uređenje oblasti koja je bila godinama u “sivoj zoni”
Komora navodi da se ovim pravilnikom sistemski uređuju standardi u području koje ranije nije bilo precizno regulisano, zbog čega se često nalazilo u „sivoj zoni“. Podsjećaju i da su godinama insistirali da se pitanje normativno uredi, te da su prije osam godina dostavili prijedlog pravilnika nadležnom Federalnom ministarstvu zdravstva, ali da u međuvremenu nije bilo normativne aktivnosti iz nadležnosti tog ministarstva. Kako ističu, situacija se promijenila donošenjem izmjena pravilnika koje podržavaju i za koje traže dosljednu primjenu od svih na koje se propis odnosi.
“Komora je uvijek isticala da se ovo pitanje mora urediti propisom, te je čak i podnosila inicijative za regulisanje ove oblasti, te dostavljala prijedlog Pravilnika o kontinuiranoj profesionalnoj edukaciji doktora stomatologije iz ove oblasti nadležnom Federalnom Ministarstvu zdravstva još prije osam godina. Svo ovo vrijeme nije bilo normativne aktvinosti za koje je nadležno ovo ministarstvo. Situacija se promijenila donošenjem izmjena Pravilnika koje mi podržavamo i tražimo njegovo doslijedno implementiranje od strane svih onih na koje se pravilnik odnosi“, navode.
Dodatno naglašavaju da doktori stomatologije imaju temeljno poznavanje anatomije glave i vrata, što ih, kako navode, čini kompetentnim i primarnim stručnjacima za sigurno izvođenje ovih zahvata u okviru redovne prakse. Uvođenjem principa edukacijske uslovljenosti, poručuju, podiže se nivo profesionalnih standarda. Smatraju da je rješenje optimalno jer omogućava da stomatolozi kroz dodatnu edukaciju i kontinuirano usavršavanje prošire i modernizuju protokole rada, prateći savremene trendove u estetskoj medicini.
Koliko će ordinacija ovo raditi i hoće li interes rasti
Kada je riječ o podacima o ordinacijama, Komora pojašnjava da, u okviru povjerenih ovlaštenja i zadataka, nema obavezu niti nadležnost da vodi posebnu evidenciju ordinacija koje planiraju pružati usluge iz estetske medicine, posebno zato što ovo pitanje do sada nije bilo regulisano propisima iz oblasti zdravstva. Ipak, stupanjem na snagu novog pravilnika očekuje se sistemski uvid u broj kvalifikovanih stručnjaka u ovoj oblasti.
Komora također navodi da je interesovanje za ovaj segment stomatoloških usluga u porastu, što temelje na učestalim upitima članova, ali i pacijenata. Kako ističu, jasnija pravna regulativa uklanja ranije dileme o obimu dozvoljenih djelatnosti, što bi moglo motivisati veći broj doktora stomatologije da formalizuju svoje vještine i ove usluge uključe u svakodnevnu praksu. Takav pristup, dodaju, modernizuje struku i povećava povjerenje pacijenata jer garantuje da zahvate izvode licencirani stručnjaci u kontrolisanim uslovima.
Pravilnik o edukaciji je “u završnoj fazi”
Iz Komore navode da je izrada Pravilnika o profesionalnoj edukaciji doktora stomatologije iz oblasti minimalno invazivnih i nehirurških zahvata (primjenom hijaluronskih punila i botulinum toksina tipa A) u završnoj fazi, te da je u njegovom kreiranju učestvovao multidisciplinarni tim vrhunskih stručnjaka, kao i pravni tim radi usklađenosti sa važećim okvirom propisanim pravilnikom federalnog ministra zdravstva. Dodaju i da će tek nakon što Pravilnik bude usvojen od strane Skupštine Stomatološke komore Federacije BiH i stupi na snagu moći dati detaljnije informacije o procedurama, rokovima i konkretnim uslovima primjene ovih zahvata u praksi.
Važno je, naglašavaju, i to da nakon procesa edukacije ili priznavanja ranije stečenih certifikata (pod uslovima koje utvrdi Pravilnik Komore), konačnu verifikaciju obavljanja ovih usluga u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi vrši nadležno Kantonalno ministarstvo zdravstva. Ministarstvo donosi rješenje kojim potvrđuje da ustanova ili privatna praksa ispunjava sve propisane uslove u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme potrebne za izvođenje ovih zahvata, čime se osigurava da se usluge primjene dermalnih filera i botulinum toksina tipa A obavljaju u skladu s propisima i najvišim sigurnosnim standardima.
“Važno je naglasiti da, nakon procesa edukacije ili priznavanja ranije stečenih certifikata pod uslovima utvrđenim Pravilnikom Komore, krajnju verifikaciju obavljanja ovih usluga u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi od strane doktora stomatologije vrši nadležno Kantonalno Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo donosi Rješenje kojim se potvrđuje da zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa ispunjava sve propisane uslove u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme neophodne za izvođenje ovih zahvata. Ovim se osigurava da se pružanje minimalno invazivnih nehirurških zahvata primjene dermalnih filera i botulinum toksina tipa A ove usluge odvija u skladu sa propisima i najvišim sigurnosnim standardima“, zaključuju iz iz Komore.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
