Kompanije namjenske industrije iz Bosne i Hercegovine (BiH) ostvarile su historijske rezultate tokom 2025. godine uz brojne domaće, regionalne i globalne izazove.
Iako su podaci o ukupnom izvozu za 2025. godinu nepotpuni, procjena je da će izvoz namjenske industrije BiH doseći približno 500 miliona KM.
Izvoz je ipak u blagom opadanju, što je rezultat brojnih faktora koji su međusobno povezani. Uvođenje carinskih tarifa od 30 posto za uvoz robe iz BiH u SAD, problemi s likvidnošću u kompaniji “Pretis d.d”, prekid snabdijevanja barutom u kompaniji “Igman d.d” samo su neki od ključnih izazova.
Šire posmatrano, protekla 2025. godina pokazala je kako globalni, regionalni i domaći uslovi na tržištu mogu naglo stvoriti povoljnu, ali i izrazito nepovoljnu atmosferu za tržišta proizvoda bh. namjenske industrije.
Trajanje ukrajinsko-ruskog rata kao najvećeg konvencionalnog sukoba na tlu Evrope u 21. stoljeću, osiguralo je bh. kompanijama evropsko tržište za proizvode s bivše jugoslovenske, ali i NATO proizvodne linije.
Konsolidacija poslovanja
U većini kompanija namjenske industrije, a koje su tokom 2025. godine izlazile na međunarodna tržišta, izvršena je potpuna ili djelimična konsolidacija poslovanja u korist likvidnosti kompanija.
Ipak, prava slika će biti jasna tek nakon što bude provedena najavljena revizija poslovanja, što je i najavio ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić.
Do provođenja revizije, poslovanju svih kompanija treba suditi na osnovu izvoznih kvota koje su i dalje ispod odgovarajućih. Tako je u 2025. godini od top deset bh. izvoznika jedina kompanija namjenske industrije bio konjički “Igman d.d” i to na desetom mjestu.
Svakako pozitivni primjeri su postignuti u praksama novotravničke kompanije “BNT Novi Travnik” koja je ostvarila prihod od 41 milion KM, ušavši u 2026. godinu sa dobiti od 4 miliona KM. Međutim, primjer BNT-a je vrlo dobar prikaz niskog profita i snažnog izvoznog potencijala bh. kompanija iz namjenske industrije.
Dvije trećine sirovina i polufabrikata koje su potrebne za bh. kompanije namjenske industrije su iz uvoza pri čemu kontinuirano povećanje broja zaposlenih “pojede” profit koji bi trebao biti razvojni element u svakoj od kompanija.
U tom pogledu je pojava kompanije Regulus bila veliki izazov za namjensku industriju u BiH jer se pojavio strani investitor voljan otkupiti cjelokupni postotak kvalificiranog udjela vlasništva.
Ipak, problemi u poslovanju korporacije Regulus s Ukrajinom, kao i obostrano nedogovarajući se odnos s Vladom Federacije BiH, buduću saradnju s jedinim stranim investitorom čini prilično nepredvidivom.
S druge strane, iz Regulusa je najavljeno ulaganje u kompaniju “Pretis d.d” od 25 miliona KM, čime bi se proizvodni proces trebao modernizirati.
Izazovi 2026. godine na tržištu
Kao i u svakoj grani industrije, tako i za namjensku industriju treba istaći da se u 2026. godinu ulazi sa cijelim nizom globalnih, regionalnih i unutrašnjih izazova.
Od globalnih izazova svakako najznačajnije su američke carinske tarife, koje primoravaju bh. kompanije na aktivniji pristup u pronalasku novih tržišta u Aziji i Africi, gdje opet, postoje gotovo pa tradicionalne megakorporacije iz odbrambene industrije što negativno utiče na konkurentnost bh. kompanija.
Osim carina, nabavka radnih sirovina i polufabrikata iz uvoza bi mogla biti sve veći politički, ali i financijski izazov. Oživljavanje ideja o razvoju novih i nadogradnji postojećih barutana, željezara, čeličana, azotara i drugih postrojenja samo su neke od mjera kojima se vojne industrije širom svijeta planiraju učiniti autonomnijim i samostalnim.
U tom smislu uloga države mora biti konkretnija iako je sektor vojne industrije u BiH na entitetskom nivou. Strateški sporazumi s dugoročnim, razvojnim aranžmanima o tehnološkoj razmjeni moraju biti jedan od uslova za nastavak razvoja, kako bi se naša vojna industrija vezala za veće čime se osigurava logistička i tržišna pozicioniranost.
Kraj rata u Ukrajini uz masovno povećanje proizvodnje artiljerijske municije će nesumnjivo dovesti do zasićenosti tržišta nakon što se popune ispražnjene rezerve evropskih armija. Zasićenost tržišta je po sebi izazov koji dodatno preusmjerava prema trećim tržištima. Na regionalnom planu namjenska industrija BiH ima složenu ulogu u odnosu na zemlje regije.
Trenutno se nekoliko armija iz okruženja snabdijeva našom municijom pri čemu se i u tim zemljama počinju graditi pogoni za fabrike municije što će imati negativne posljedice na regionalno prisustvo naših proizvoda. U kontekstu Srbije, kompanije iz BiH imaju značajnu ulogu kooperanta u izvozu kapisli, detonatora i eksploziva dok je Srbija i dalje glavni dobavljač baruta za proizvodnju pješadijske municije u Federaciji BiH.
Na domaćem planu se najave o gradnji novih fabrika, barutana, kao i najave novih proizvoda mogu posmatrati kao novi pravac, pa čak i zaokret u razvoju namjenske industrije. Međutim, suštinsko pitanje je koliko su ovi projekti zasnovani na Strategiji razvoja namjenske industrije 2024-2035, što je dokument čije se usvajanje očekuje tokom ove godine.
Također, najavljena proširenja pogona u kompanijama “BNT Novi Travnik”, “Pretis d.d”, “UNIS Ginex d.d” i “Binas d.d” imaju različite pozitivne i potencijalno negativne implikacije za ove kompanije. Najave novih zapošljavanja bi tokom ulaska u izborni ciklus mogle biti dodatni izazov ukoliko za takav potez ne postoje funkcionalne potrebe.
Skroman, ali značajan napor za ulazak u pokretanje serijske proizvodnje dronova predstavlja strateški projekat koji je usporen većinskim outsourcingom, odnosno nabavkom gotovo svih dijelova iz uvoza.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
