Info

Na rubu egzistencije: prihodi i rashodi javnih lokalnih medija u BiH

Na rubu egzistencije: prihodi i rashodi javnih lokalnih medija u BiH – Javni lokalni mediji u BiH i do 93 posto sredstava za rad dobijaju kroz direktno finansiranje iz općinskih, gradskih i kantonalnih budžeta, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo.

Budžeti općina, kantona i gradova kao ključni izvor finansija

U budžetima općina/gradova/kantona novčana sredstva namijenjena medijima pod različitim su kontnim planovima, ovisno o statusu medija (javno preduzeće ili medij koji djeluje u sklopu javne ustanove) i ovisno o tome u kojem entitetu djeluju (Republika Srpska i Federacija BiH imaju različite kontne planove). Najčešće se tretiraju kao grantovi ili transferi javnim preduzećima, te su te budžetske stavke opisane kao: sufinansiranje rada javnih preduzeća ili subvencije javnim preduzećima, grantovi za javna preduzeća ili tekuća sredstva za informisanje, a ponekad i jednostavno kao pomoć ili finansiranje dijela proizvodnje i emitiranja programa. Neujednačeno označavanje sredstava namijenjenih medijima, kao i česte zbirne budžetske stavke iz kojih nije moguće odrediti krajnjeg korisnika, značajno usložnjavaju prikupljanje i analiziranje sredstava koja se iz javnih budžeta izdvajaju za lokalne medije.

Funkcionalna pretraga baze podataka Centra za zastupanje građanskih interesa pokazuje da su institucije vlasti u BiH u 2014. godini izdvojile nešto više od 32 miliona KM za usluge emitiranja i izdavaštva. Podaci za 2016. godinu pokazuju da je ta cifra nešto manja i iznosi oko 27 miliona KM. Pod tom stavkom (usluge emitiranja i izdavaštva) obuhvaćena su i sredstva kojima institucije BiH finansiraju rad RAK-a, a riječ je o 5,5 miliona KM u 2016. godini, kao i izdvajanja Vlade Federacije BiH za rad novinske agencije FENA (gotovo 2,9 miliona KM), i izdvajanja Vlade Republike Srpske za agenciju SRNA (1,9 miliona KM). Postoje velike razlike između količine sredstava koju za lokalne/kantonalne emitere izdvajaju različiti nivoi vlasti. Kantoni u Federaciji BiH su na emitiranje i izdavaštvo u 2016. godini potrošili nešto više od 8 miliona KM, a distrikt Brčko blizu pola miliona. Općine u Bosni i Hercegovini su u istu svrhu u 2016. godini iz svojih budžeta izdvojile 8,1 milion KM, od čega općine u FBiH (ukupno 39 općina) 4,8 miliona, a općine u RS-u (21 općina) 3,3 miliona KM. U prosjeku je to 160 hiljada po općini u Republici Srpskoj i 122 hiljade po općini u Federaciji BiH.

Analiza budžeta 24 općine/grada (po 12 u oba entiteta) i 5 kantona u Federaciji BiH pokazala je da je i u 2017. godini iz budžeta tih 29 administrativnih jedinica za finansiranje javnih medija bilo planirano ukupno 13,1 miliona KM. Kada se ovom dodaju i stavke koje bi također mogle imati veze sa finansiranjem (i javnih i privatnih) medija (u budžetima zavedene kao: izdaci za informisanje, usluge javnog informisanja i odnosa sa javnošću, rashodi za usluge informisanja i medija, potpora za medije, usluge medija – oglasi, itd.) – ukupna izdvajanja za medije iznose blizu 13,9 miliona KM. Četiri kantona (Kanton Sarajevo, Unsko-sanski kanton, Tuzlanski kanton i Bosanskopodrinjski kanton) su za finansiranje pet javnih kantonalnih medija izdvojili 7,59 miliona KM. Od pet analiziranih kantona, samo Zapadno-hercegovački u budžetskom planu za 2017. godinu nije predvidio sredstva za finansiranje javnih lokalnih medija, što je u skladu sa činjenicom da za razliku od ostala četiri analizirana kantona, ovaj kanton nema medija kojem je osnivač. Na njegovom području djeluju tri lokalna medija kojima su osnivači općine, odnosno općinska vijeća, ali se za njih ne izdvajaju sredstva iz kantonalnog budžeta.

Od 24 analizirana budžeta općina/gradova, najviše sredstava za javni medij izdvaja Trebinje, međutim Radio Trebinje djeluje kao sastavni dio Centra za obrazovanje i informisanje (slično kao i u Dubici i Foči), te je nemoguće utvrditi tačan iznos sredstava koji opština izdvaja samo za tu radiostanicu. Značajne iznose za javne medije izdvajaju i gradovi Tuzla, koja sa pola miliona konvertibilnih maraka (KM) finansira rad JP RTV 7 Tuzla, i Prijedor, koji je u prošloj godini kroz dvije budžetske stavke finansirao rad javnih medija sa 460 hiljada KM. Od analiziranih općina i gradova, u 2017. godini najniže iznose sredstava za javne lokalne medije namijenili su Srbac, Prnjavor i Odžak (po 75 hiljada KM). Centralna vrijednost (medijana) sredstava planiranih za finansiranje javnih lokalnih medija za analizirane 24 općine/grada u prošloj godini iznosi 181.990 KM.

Struktura prihoda i rashoda: Tri četvrtine iz javnih budžeta

Analiza iskazanih prihoda 14 lokalnih javnih medija koji su dostavili odgovore na upitnik, koji je bio dio ovog istraživanja, pokazuje da u prosjeku tri četvrtine prihoda ovih medija, neovisno o njihovoj veličini i formalnom statusu, dolaze od institucija vlasti, odnosno iz javnih budžeta. Ovih 14 medija je u 2016. godini ostvarilo ukupne prihode od nešto više od 6,54 miliona KM, od čega 4,94 miliona ili 75,5 posto direktno iz budžeta kantona i općina/gradova. Preostalih oko 25 posto prihoda ovi lokalni mediji dobijaju od oglašavanja. Postoje značajne razlike u veličini budžeta i broju zaposlenih u analiziranim medijima, što je često povezano s veličinom i ekonomskom snagom općine, grada ili kantona na čijem području djeluju. Podaci dobijeni iz upitnika upućuju na finansijske poteškoće s kojima se suočavaju javni mediji kao i na to da često funkcionišu s minimumom sredstava.

Iz analize finansijskih i izvještaja o radu i poslovanju devet lokalnih javnih medija, vidljivo je da najveći dio rashoda odlazi na plate, doprinose i ostale naknade uposlenika. Udio troškova zaposlenih u ukupnim rashodima devet analiziranih lokalnih medija kreće se od 71,25 posto (Televizija Sarajevo) do 92,24 posto (JU Centar za informisanje Bileća). Ovih devet medija, u prosjeku, oko 80 posto godišnjeg budžeta troše na plate i naknade uposlenika. Odgovori iz upitnika sugerišu da je ostatak jedva dovoljan da se pokriju osnovni troškovi proizvodnje programa, električne energije, grijanja, održavanja opreme, dozvola za emitovanje i komunalnih usluga. Iz 11 od 14 medija smo dobili odgovor da im prihodi koje medij ostvaruje ili ne garantuju finansijsku održivost ili ne omogućuju ulaganje u programski razvoj. Osam ih je navelo kako je njihov medij u proteklih pet godina imao finansijskih poteškoća.

Prosječni mjesečni troškovi po zaposleniku, računajući u to bruto plate i ostale naknade (poput naknada za topli obrok i prijevoz), iznose 1.636 KM (pa tako prosječna neto plata iznosi oko 950 KM), uz oscilacije od medija do medija ovisno o njihovom statusu (kantonalni ili općinski) ali i veličini odnosno ekonomskoj snazi lokalne zajednice. Primjerice, od devet analiziranih medija, uvjerljivo najniža prosječna izdvajanja za bruto plate i naknade radnika su na Radiju Prača, a najveće na Televiziji Sarajevo. Iako novinari u lokalnim javnim medijima imaju status uposlenika u javnom sektoru, plate i radni uvjeti često nisu pogodni za njihov profesionalni i lični razvoj.

Sredstva koja lokalni javni mediji dobijaju od institucija vlasti, ma kako se taj iznos značajnim činio, u najvećem broju slučajeva dovoljna su tek da se pokriju troškovi bruto plata uposlenih, ali u pravilu ona ne osiguravaju kvalitet rada medija i ne omogućavaju programska unapređenja. Činjenica da ne postoji precizan i pouzdan sistem utvrđivanja budžeta lokalnih vlasti, zbog čega javnom emiteru nikada nije unaprijed poznata visina transfera iz općinskog/ gradskog i kantonalnog budžeta, onemogućava dugoročnije strateško planiranje i kreira atmosferu nesigurnosti.

Tekst je dio istraživanja o javnim lokalnim medijima koje je dostupno ovdje

media.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem