Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine bosanski ban Kulin izdao je dubrovačkim trgovcima povelju kojom im garantuje slobodu kretanja, sigurnost i trgovinsku zaštitu.
Povelja Kulina bana nije tek trgovački sporazum – ona je prvi sačuvani pisani dokument bosanske državnosti, svjedočanstvo da je Bosna tada bila uređena, priznata i politički samostalna zemlja.
Dok su mnoge evropske države u to vrijeme tek tražile svoj put ka uređenim institucijama, Bosna je već imala definisane političke granice, vladara i određene međunarodne odnose. Kulinova povelja pisanom riječju potvrđuje da je Bosna bila faktor mira i saradnje u regiji. Samo postojanje takvog dokumenta, pisanog na bosančici i razumljivog svim stranama, pokazuje nivo pismenosti, organizovanosti i kulturne razvijenosti srednjovjekovne Bosne.
Sadržaj Povelje jasno pokazuje duh bosanske politike tog vremena – otvorenost, poštenje i zaštitu prijateljstva. Kulin ban tada je zapisao:
“U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.”
Ono što dodatno govori o vrijednosti i značaju ovog dokumenta jeste činjenica da su sačuvana čak tri primjerka Povelje Kulina bana. Dva se nalaze u Dubrovačkom arhivu, dok se jedan primjerak čuva u Rusiji, u Historijskom arhivu u Sankt Peterburgu. Nažalost, nijedan primjerak ne nalazi se u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj je Povelja nastala i kojoj po prirodi pripada. Upravo ta činjenica stalno podsjeća na historijske izazove kroz koje je prolazila Bosna, ali i na našu obavezu da trajno čuvamo svoje kulturno-historijsko naslijeđe.
Za Bosnu i Hercegovinu danas, Povelja ima dublje značenje. Ona je trajni dokaz da bosanska državnost nije plod modernog doba niti međunarodnih aranžmana, već da je utemeljena stoljećima ranije.
U vremenu kada se i dalje pokušava osporavati kontinuitet bosanske državnosti, podsjećanje na Povelju Kulina bana ima posebnu težinu. Ona nas uči da je suština bosanske politike kroz historiju bila otvorenost, tolerancija i spremnost na saradnju sa susjedima, ali i jasno čuvanje vlastite samostalnosti.
Zato je ovaj dan više od historijskog podsjećanja – on je poziv da budemo svjesni vrijednosti koje baštinimo i da čuvamo Bosnu i Hercegovinu, onako kako ju je Kulin ban živio: kao zemlju slobodnih ljudi, sigurnu za svakoga ko u njoj živi i stvara.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
