Nesreće

Na cestama Balkana godišnje 1.700 poginulih

U prometnim nesrećama u zemljama Balkana godišnje smrtno strada stotine osoba dok hiljade njih zadobije teže i lakše ozljede.

Stručnjaci upozoravaju kako, u usporedbi s Europom, u zemljama regije u prosjeku na cestama pogine tri puta više osoba.

Prema podacima koje su prikupili novinari Anadolije, na cestama Balkana godišnje u prosjeku pogine najmanje 1.700 ljudi, odnosno 141 osoba svakog mjeseca.

Na području Bosne i Hercegovine tijekom 2014. godine u prometnim nesrećama živote su izgubile 292 osobe.

Federalna uprava policije (FUP) navodi da su se 2014. godine na cestama na području Federacije BiH dogodile 27.844 prometne nesreće u kojima je poginulo 161 osoba, dok je broj teže ozlijeđenih 1.022, a lakše 5.856 osoba.

Prema službenim podacima Federalne uprave policije, na cestama FBiH od 2005. do 2015. godine je zabilježeno više od 270.000 prometnih nesreća u kojima je poginulo 1.940 osoba.

Stanje cesta u BiH katastrofalno

Osim toga, u manjem bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS), prošle godine je poginula 131 osoba. Odjel za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a potvrdio je da se na području RS-a prošle godine dogodila 8.581 prometna nesreća u kojima je smrtno stradala 131 osoba.

Inače, u RS-u je od 2005. do 2015. godine u gotovo 97.000 prometnih nesreća ukupno poginulo 1.649 osoba.

Ševal Kovačević, sudski vještak za promet, ističe da je stanje na cestama u BiH proteklih godina katastrofalno te da je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se smanjio broj stradalih.

“Stanje bezbjednosti saobraćaja u BiH proteklih godina je, može se reći, katastrofalno. Dovoljno je kazati da je broj poginulih godišnje oko 380 osoba. Ako obuhvatimo prethodnih 15 godina, dobit ćete armiju poginulih. U poređenju s Evropom to je tri puta više. Osim poginulih, godišnje u prosjeku imamo oko 10.000 povrijeđenih, što lakše i teže, i dogodi se oko 35-40 hiljada sobraćajnih nezgoda”, rekao je Kovačević, dodajući kako postoji nekoliko glavnih uzroka nesreća.

“To su neprilagođena brzina, nepropisno preticanje, nesposobnost za vožnju, alkohol, umor, utjecaj droga, oduzimanje prava prvenstva, skretanje s kolovoza. Sve to prouzrokuju četiri faktora, čovjek, vozilo, put i incidentni faktor između ova tri. Kada će se javiti incidentni faktor ovisi i o infrastrukturi. Imam podatak da je i veliki broj neispravnih vozila u saobraćaju i, iznad svega, naša infrastruktura je u katastrofalnoj situaciji. Imam dojam da političari uopšte ne razumiju razmjere stradanja stanovnika u saobraćaju”, istaknuo je ovaj stručnjak.

Povećati kazne

Prema njegovom mišljenju, potrebno je graditi kvalitetnije prometnice, ali i povećati kazne u prometu kako bi se smanjio broj nesreća na cestama u BiH.

“Potrebno je ulagati u infrastrukturu. Također, vozači su savjesni onoliko koliko se boje. Činjenica je da učesnik u saobraćaju prije svega preza od kazni. Ako je postavljena pravilna preventiva, ako su raskrsnice i saobraćaj pokriveni video nadzorom, stabilnim radarima, kamerama na mnogim mjestima, vozači pribjegavaju defanzivnoj vožnji i vode brigu o ponašanju, onako kako to rade kada pređu granicu van BiH”, kazao je Kovačević.

Napominje kako je Hrvatska posljednjih godina uložila mnogo u izgradnju modernih cesta te su, kako kaže, tako smanjili broj poginulih na godišnjoj razini.

Prema posljednjim podacima, na cestama u Hrvatskoj 2014. godine, u 284 prometne nesreće, smrtno je stradalo 308 osoba, što je 17 posto manje u odnosu na 2013. godinu. Statistički gledano, dnevno je u Hrvatskoj prošle godine u prometu život izgubila 0,84 osoba dnevno, što na mjesečnoj razini čini 25,6 osoba.

“Stanje cestovnog prometa u RH nastavilo je šestogodišnji trend poboljšanja, odnosno smanjenja broja smrtno stradalih te teških i lakih oblika stradavanja u prometnim nesrećama”, izjavio je Miron Huljak iz MUP-ove Službe za sigurnost cestovnog prometa.

Ukupno su se u 2014. godinu u Hrvatskoj dogodile 31.432 prometne nesreće, u kojima je teško ozlijeđeno 2.675 osoba, a 11.457 osoba lakše.

Iz MUP-a Hrvatske navode da su najveći uzroci prometnih nesrećama u toj zemlji neprimjerena brzina uvjetima na cesti ili brzina veća od dozvoljene dok je, kako se navodi, značajan udio vozača koji su skrivili nesreće pod utjecajem alkohola. Glavni uzrok stradavanja na autocestama je nekorištenje sigurnosnog pojasa.

U još jednoj zemlji regije, Albaniji, prošle godine na cestama je poginulo skoro 260 osoba. Prema službenim podacima MUP-a Albanije, 2014. godine se u toj zemlji dogodilo 1.918 prometnih nesreća, što je u usporedbi s godinom ranije manje za 157.

MUP navodi da je na putevima u Albaniji prošle godine poginulo 258, a 2013. godine 295 osoba. Prema službenim podacima MUP-a, u toj zemlji je na cestama tijekom prethodnih 15 godina poginulo ukupno 4.627 osoba. Navodi se da su najčešći uzroci nesreća povećan protok vozila na glavnim prometnicama, vožnja iznad ograničenja i nepoštivanje pravila na cestama kako vozača tako i pješaka.

Prebrza vožnja

U Makedoniji je u periodu od 2001. do 2008. godine broj prometnih nesreća bio u stalnom porastu, dok se trend negativnog rasta prometnih nesreća počeo smanjivati tijekom 2009. i 2010. godine.

U toj zemlji je u periodu od 2001. do 2010. u nesrećama smrtno stradalo 1.307 osoba, dok je ozlijeđenih bilo 28.684. U periodu od 2010. do 2013. godine u prometnim nesrećama u Makedoniji poginulo je 502, dok je tjelesne ozljede zadobilo 19.487 osoba.

Najčešći uzrok prometnih nesreća u toj zemlji bio je prekoračenje dozvoljene brzine, čak kod 9.973 slučajeva. Nesreća izazvanih zbog nepoštivanja propisa bilo je u 4.842 slučajeva, dok je do 1.262 nesreća došlo pod utjecajem alkohola.

Uprave policije Crne Gore navodi da je u prometnim nesrećama u toj zemlji prošle godine poginulo 65 osoba, što je manje za devet u odnosu na 2013. godinu, kada je na cestama stradalo 74 osoba. Na području Crne Gore od 2007. do 2015. godine poginulo je 675 osoba. U istom periodu je ozlijeđeno više od 15.000 osoba.

Prometni vještak i predsjednik Udruženja auto-škola Crne Gore Svetislav Konstantinović, kazao je da je više uzroka koji dovode do nesreća.

“Osnovni razlozi zbog kojih dolazi do saobraćajnih nesreća su nepridržavanje saobraćajnih pravila i propisa. Kada to kažem, mislim na nepoštivanje ograničenja na putevima, zamor vozača i tehnička neispravnost vozila”, ocijenio je Konstantinović.

Na Kosovu se tijekom prošle godine dogodilo ukupno 16.295 nesreća u kojima je poginulo 127 osoba. Prema podacima Kosovske policije, u prošloj godini je ozlijeđeno 9.713 osoba.

Daut Hoxha iz Kancelarije za odnose s javnošću Kosovske policije ističe da je od 2010. do 2013. godine zabilježen trend pada prometnih nesreća, kao i broja žrtava.

“U analizama, koje je uradila Kosovska policija, ustanovljeno je da su među glavnim uzrocima koji su doveli do nesreća prekoračenje brzine, neodržavanje rastojanja među vozilima, potom tehničko stanje vozila i uslovi na putevima”, kaže Hoxha.

Više od 500 poginulih u Srbiji

U Srbiji je prošle godine na cestama život izgubilo više od 500 osoba. Točnije, u toj zemlji se dnevno u prosjeku dogodi oko 90 nesreća, u kojima je samo 2014. godine smrtno stradalo ukupno 536 osoba, što znači da u prosjeku mjesečno 45 ljudi izgubi život na cestama.

Direktor republičke Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Božović izjavio je da se tijekom 2014. godine dogodilo oko 35.000 nesreća.

“Međutim, ako uporedimo sa 2013. godinom i pre svega uporedimo one pokazatelje koji su nama najvažniji, možemo zaključiti da je tokom 2014. godine bilo manje poginulih u saobraćajnim nezgodama, nego što je to bio slučaj u 2013. Imali smo značajan pad poginulih, negde oko 114 manje”, napomenuo je Božović.

Objasnio je da su najčešći uzroci nesreća u toj zemlji neprilagođena brzina, zatim nepropisno preticanje i uključivanje druge radnje u prometu. Ipak, posebno upozorava da nešto više od 80 posto nesreća nastaje kao posljedice grešaka sudionika u prometu.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem