Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta sutra dočekuju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža. Za muslimane veliki su to mubarek dani, dani velikog dobra. Danas milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao “Hadž je Arefat”.
Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno.
Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.
Hadž podrazumijeva hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed a.s. održao posljednju hutbu, propovijed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K’abe, ubrzano hodati između Safe i Merve, te obaviti ostale hadžske obrede.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata). Danas se nekoliko miliona hodočasnika okupilo na brdu Arefat, nedaleko od Mekke. Boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža.
Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhammed a.s. je svoj govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.
S obzirom na to da je hadžija Allahov gost, Arefat je prilika da mu budu oprošteni svi grijesi, da mu budu uslišane dove. Vjernici u svojim dovama, osim što mole za svoje najmilije, molitve upućuju i za svoju domovinu te mir u svijetu.
Nakon ikindije-namaza hadžije će krenuti prema Muzdelifi gdje će malo odmoriti i klanjati a potom će u ranim jutarnjim satima, kada nastupa prvi dan Bajrama, na Mini obaviti obred gađanja šejtana kamenom, te obaviti tavvaf K’abi.
Stoga, dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, na Balkanu uopće te u svijetu u gotovo svim džamijama bit će klanjan Bajram-namaz.
Centralna bajramska svečanost u Sarajevu bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji.
Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.
Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
