Muamer Spahić: Šaljemo poruku o značaju knjige – S namjerom da nađu rješenje za izlaz iz neprihvatljive situacije u kojoj se nalazi cjelokupno bh. izdavaštvo/nakladništvo, vlasnici sedam bh. izdavačkih kuća (Buybook, Connectum, Dobra knjiga, Synopsis i University press iz Sarajeva, Vrijeme iz Zenice te Hrvatski leksikografski institut iz Mostara) prošlog mjeseca su formirali Zajednicu izdavača i nakladnika u BiH.
Prvi projekat Zajednice je organizovanje Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine Knjige u nišama (KUN), koji će se, od 25. do 29. novembra, održavati u prostorijama Bosanskog kulturnog centra (BKC) u Sarajevu, a ponudit će, najavljeno je, bogat i zanimljiv program, koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Organizovanje Prvog sajma bh. izdavača bio je povod da razgovaramo sa Muamerom Spahićem, predsjednikom Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini i glavnim urednikom i direktorom IK Vrijeme Zenica.
Kada je nedavno osnovana Zajednica izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, rečeno je da će izdavači, kroz okvir te organizacije, pokušati naći rješenje za izlazak iz neprihvatljive situacije u kojoj se nalazi cjelokupno bh. izdavaštvo. Zašto je situacija neprihvatljiva i šta je takvom čini?
– Kriza u izdavaštvu u Bosni i Hercegovini traje praktično od 90-ih godina prošlog stoljeća. Nedostatak sistemske državne podrške, globalni trendovi koji su doveli do slabljenja klasičnog izdavaštva, gašenje knjižarske mreže, uvođenje jedne od najviših stopa PDV-a na knjigu u Evropi, nelojalna konkurencija iz susjednih država i nepostojanje cehovskog udruženja izdavača koje bi legitimno štitilo interese izdavača, doveli su bh. izdavaštvo u situaciju u kojoj se trenutno nalazi.
Vraćanje ugleda
Grupa profesionalnih izdavača, koji su usprkos teškim tržišnim uvjetima uspjeli opstati i očuvati visoke profesionalne izdavačke standarde, odlučila je inicirati promjene kojima želi barem malo poboljšati uvjete za rad i razvoj bh. izdavaštva i doprinijeti boljem i dostojanstvenijem položaju autora i knjige u našem društvu. Izdavačke kuće Buybook, Connectum, Dobra knjiga, Synopsis, University press, Hrvatski leksikografski institut i Vrijeme osnovale su Zajednicu izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini. Odlučili smo prestati kukati i optuživati druge. U početku ćemo se prioritetno baviti onim što sami možemo uraditi da bismo poboljšali/unaprijedili poziciju bh. izdavaštva.
Može li se danas živjeti od izdavaštva?
– Svi članovi Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini žive isključivo od izdavaštva, što je bio jedan od glavnih uvjeta učlanjenja u naše udruženje. Naravno, problema u izdavaštvu ima mnogo, ali motiv osnivanja Zajednice izdavača/nakladnika nije samo da opisujemo i govorimo o problemima. Imali smo toga i do sada, čak mislim malo i previše. Naša ambicija jeste, prije svega, ukazati na važnost i značaj izdavaštva i knjige kao temeljnog javnog dobra za kulturni razvoj i identitet naše zemlje, ali i na velik potencijal koji izdavaštvo nosi. U razvijenim zemljama doprinos tzv. kreativne industrije BDP-u iznosi 3-5%, a, podsjećanja radi, i u Bosni i Hercegovini je prije agresije u izdavaštvu radilo i od tog rada pristojno živjelo nekoliko hiljada ljudi.
U Bosni i Hercegovini se godišnje objavi oko 300 naslova, dok, primjerice, samo jedan izdavač iz Srbije objavljuje 350 naslova. Može li se to promijeniti?
– Kod nas se, barem prema podacima Nacionalne i univerzitetske biblioteke, godišnje objavi mnogo više knjiga od ovog broja koji ste naveli. Mislim da je riječ čak o nekoliko hiljada izdanja, ali kad uđete u strukturu tih izdanja, vidjet ćete da se uglavnom radi o izdanjima različitih kulturnih institucija, nevladinih organizacija, udruženja građana, a tu je i značajan broj magistarskih i doktorskih radova, dosta samoizdatih naslova… Među svim tim izdanjima ima jedan broj vrijednih i korisnih knjiga, ali većinu čine izdanja koja se objavljuju ispod svih izdavačkih standarda. Poseban je problem to što su ove knjige uglavnom i nedostupne u redovnoj knjižarskoj prodaji. Nakon više od dvadeset godina bavljenja ovim poslom, prilično sam siguran da je u izdavaštvu od pitanja koliko, važnije pitanje šta se i kako objavljuje.
Da bi broj naših izdanja bio veći, trebalo bi za početak obnoviti izdavačku infrastrukturu. Tu, naravno, ne mislim samo na knjižare, kojih u cijeloj Bosni i Hercegovini nema više od 15, nego i na probleme u vezi s nedostatkom urednika, lektora, redaktora, dizajnera, operatera za DTP, obrazovanih prodavaca knjiga… Zajednica izdavača/nakladnika kao važan cilj svog djelovanja postavila je i podizanje izdavačkih standarda, pa smo, da bismo ukazali na taj problem, u okviru ovogodišnjeg sajma organizirali javni razgovor o temi “Gdje je nestao urednik”. Naredne godine, ako Bog da, planiramo organizirati i radionicu za urednike. Obrazovanje i edukacija je, dakle, važno polje na kojem se želimo angažirati.
Šta država može uraditi za knjižarsku mrežu?
– Problem knjižarske mreže je priča za sebe. Ako bi država zaista htjela pomoći bh. izdavaštvo, onda bi odmah kroz razne vidove potpore morala pomoći otvaranje i rad barem dvadesetak novih knjižara širom Bosne i Hercegovine. Mislim, naravno, na one “prave” knjižare u kojima se barem 70% prometa ostvaruje od prodaje knjiga, a ne na razne papirnice kojih ima sasvim dovoljno. Takav projekt postoji u Srbiji i drugim susjednim zemljama. Velik podsticaj izdavaštvu bio bi i značajniji otkup knjiga za biblioteke, zatim ozbiljnija potpora za objavljivanje naučnih, stručnih, estetski vrijednih i društveno korisnih knjiga… Tek nakon toga izdavači mogu praviti ozbiljnije izdavačke planove koji mogu biti i regionalno konkurentni. Ali dobro, sve je to pred nama i ja se nadam da se to može ostvariti.
Prethodne godine govorilo se o ukidanju PDV-a na knjige, da li je realno da se takvo nešto uskoro dogodi?
– Mislim da nije. Sistem PDV-a sam po sebi nije problem i on odgovara svim ozbiljnim izdavačima, jer može uvesti red i eliminirati crno tržište. Ono što mi izdavači tražimo jeste diferencirana stopa PDV-a, koja će biti u nivou one koju imaju naše kolege u susjedstvu, 5-8%. Dakle, da ne budemo diskriminirani u odnosu na regionalnu konkurenciju, jer kod nas stopa PDV-a na knjige iznosi 17%.
Bosna i Hercegovina je već treću godinu bez štanda na Frankfurtskom sajmu. Zašto smo jedina zemlja u Evropi koja nema nacionalni štand na najvećoj smotri knjiga na svijetu?
– Da, nažalost, ni ove godine nije bilo štanda Bosne i Hercegovine na Frankfurtskom sajmu knjiga. Puno je razloga za to. Objektivno, do formiranja Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini nije ni postojala neka institucija koja je mogla organizirati i legitimno predstavljati bh. izdavaštvo. Tu je, naravno, i problem sredstava za nastup na sajmu (i to ne samo na Frankfurtskom nego i na drugim sajmovima), ali mislim da se i taj problem uz malo dobre volje može riješiti.
Da li je organizacija Prvog sajma bh. izdavača/nakladnika prvi korak ka boljem položaju za izdavače i pretvaranje izdavaštva u važnu kulturnu djelatnost?
– Jedan od važnih ciljeva naše zajednice jeste vraćanje digniteta i ugleda sajmovima knjiga. Zbog toga smo u saradnji s Bosanskim kulturnim centrom Sarajevo (BKC) pokrenuli prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – Knjige u nišama (KUN). S BKC-om smo o sajmu razgovarali mnogo ranije i drago mi je da je Edin Kukavica, direktor BKC-a, imao razumijevanje i prepoznao važnost pokretanja jedne ovakve manifestacije za bh. izdavaštvo, ali rekao bih i kulturu u cjelini. Pokrovitelj sajma je Ministarstvo kulture, a ministar Kurić najavio je i izdvajanje značajnog iznosa za podršku izdavaštvu u 2018. godini. Postoji najava i iz Federalnog ministarstva kulture da će za narednu godinu biti izdvojeno više sredstava za Fondaciju za izdavaštvo i bibliotečku djelatnost. I Federalno ministarstvo obrazovanja izdvaja dio sredstava za naučnu i stručnu knjigu, a ministrica Elvira Dilberović najavila je i značajniju podršku profesionalnim izdavačima.
Šta simbolizira naziv sajma?
– Prvo da naglasim da datum otvaranja sajma, 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine, naravno, nije slučajno odabran i prvobitna ideja bila je da se i zove Zemaljski sajam. Sajam će se održati u prostorijama BKC-a, koji je, zapravo, nekadašnja sefardska sinagoga u čije će niše jedanaest vodećih bh. izdavača smjestiti svoje nove knjige i predstaviti ih čitaocima.
Povoljne cijene
Niša, jednostavna udubina u zidu, u svim tradicijama skrbi simboliku svjetla, svjetiljke i svjetlosti, prolaza i prelaza iz dimenzije profanosti u dimenziju svetosti. U vrijeme obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u povijesti Bosne i Hercegovine ispred ovih niša želimo poslati poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige za našu kulturu. Nadamo se da će taj odjek doprijeti najprije do čitalaca, a zatim i do svih onih koji mogu institucionalno doprinijeti afirmaciji i boljoj poziciji naših autora, bh. izdavaštva i knjige.
Jesu li izdavači pripremili neka posebna sajamska izdanja i specijalne programe za čitaoce?
– Fokus sajma je na predstavljanju domaće izdavačke produkcije i promoviranju bh. autora u okviru posebnih programskih sadržaja poput: Predstavljanje autora, Promocija knjiga, Razgovor o temi, Predstavljanje regionalnih sajmova, Predstavljanje književnih časopisa, Strip-radionice, Javni razgovori… Trudili smo se da sajam ne pretrpamo sadržajima, ali i da posjetioci ne ostanu ičim uskraćeni. Gosti sajma bit će: Damir Ovčina, Selvedin Avdić, Milorad Popović, Kruno Lokotar, Sonja Biserko, Husnija Kamberović, Ivan Sivrić, Ivana Vojvodić, Ervin Jahić, Marko Tomaš, Nenad Rizvanović, Tanja Mravak, Želimir Altarac Čičak, Mirsad Sijarić, Zijad Gafić, Ivan Lovrenović, Nail Kurtić, Marko Karamatić… Mislim da imamo veoma zanimljiv i kvalitetan sajamski program i da će ljubitelji knjige uživati u svih pet sajamskih dana u BKC-u. Ja ih i ovim putem pozivam da svakako dođu u BKC od 25. do 29. 11. 2017. godine.
Svi bh. izdavači svoje nove naslove ponudit će po cijeni 20% nižoj od uobičajene. Tu je i strip-kutak kreiran za ljubitelje stripa te sajamski bookshop – DUĆAN KNJIGA – u okviru kojeg će posjetiocima i gostima sajma biti ponuđen velik broj izdanja po veoma povoljnim cijenama.
Počasni gost prvog KUN-a je Zajednica hrvatskih nakladnika koja će predstaviti vodeće hrvatske nakladnike/izdavače i autore.
Gosti će biti brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresirane građane je slobodan.
Direktor i urednik Izdavačke kuće Buybook Damir Uzunović naglasio je na pres-konferenciji koja je održana danas u BKC-u da Sajam ima festivalski karakter te da će posjetioci svakog jutra imati priliku prisustvovati posebnom formatu “Jutro sa autorom”, opuštenim razgovorima s autorima recentnih naslova iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Direktor i urednik Izdavačke kuće Vrijeme Zenica i predsjednik Zajednice izdavača BiH Muamer Spahić istakao je da je Sajam organiziran s namjerom vraćanja digniteta i ugleda sajmu knjige kao i jedinstvenoj prilici za predstavljanje autora i njihovih djela, prevodilaca i njihovih prijevoda, izdavača i njihovih izdanja. Također je dodao da će se na Sajmu, tokom 30 najavljenih događaja, biti predstavljeno 11 bh. izdavača.
Naglasio je da će Sajam u subotu, 25. novembra otvoriti razgovor novinarke Kristine Ljevak i autora romana “Kad sam bio hodža” Damira Ovčine, koji je za to djelo osvojio prestižnu regionalnu nagradu “Mirko Kovač” za 2017. godinu.
Također je izdvojio Konvenciju bibliotekara i izdavača u organizaciji Fondacije Kemal Bakaršić i Biblioteke Sarajevo 29. novembra, na kojoj će se govoriti o boljoj infrastrukturi, nedostatku urednika, redaktora te profesionalnih prodavača knjiga u BiH.
Direktor izdavačke kuće Agarthi Comics Almir Šehalić govorio je o strip izdavaštvu u BiH ističući da je “put do knjige upravo crtana novela”. Dodao je da će posjetioci svakog dana imati priliku upoznati po dva strip-autora, a posebno je izdvojio predstavljanje stripa “Bosona” autora Alije Balte prvog dana Sajma.
Ljubitelji pisane riječi će u nedjelju, 26. novembra moći saznati nešto više o jednom od najuspješnijih ovogodišnjih naslova u Hrvatskoj, zbirci “Naša žena”. Višestruko nagrađivana autorica Tanja Mravak će u razgovoru sa Krunom Lokotarom govoriti o svojih jedanaest priča koje govore o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima.
Treći sajamski dan započet će predstavljanjem naslova objavljenih u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja i Crnogorskog društva nezavisnih književnika.
Debitantski roman “Knjiga moga oca” u podnaslovu “Roman o ljubavi”, 27. novembra predstavit će crnogorski pisac Ethem Mandić, dok će o svojoj zbirci poezije “Fizis” govoriti autorica Ivana Vojvodić. Razgovore će voditi urednica oba izdanja Dragana Tripković.
O bitnosti fotografije u procesu nastanka jedne knjige, u utorak, 28. novembra govorit će bh. fotograf Ziyah Gafić, koji je fotografije izlagao u mnogim relevantnim galerijama i na brojnim festivalima fotografije poput Visa pour l’image Perpignan, Rencontres du photograhie Arles, Fovea Editions New York, Oude Kerk Amsterdam, galerija Tom Blau u Londonu, galerija Grazia Neri u Milanu, dok svoje radove redovno objavljuje i u svjetski priznatim publikacijama kao što su Amica, La repubblica, Time, Tank, Telegraph Magazine, Newsweek i L’Espresso.
Posljednjeg sajamskog dana, u srijedu 29. novembra, novinari Mirnes Sokolović, Đorđe Kraišnik i Edin Salčinović razgovarat će se Almirom Kolarom Kijevskim o petogodišnjem procesu nastanka njegove treće knjige poezije “Angleter”.
Prvi Sajam izdavača u BiH organizirali su JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo i Zajednica izdavača u BiH, uz pomoć i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
