Mapiranje industrijske baštine Zenice – U Zenici grupa mladih kulturologa i kulturologinja realizuje projekat koji se tiče identiteta grada. Krajem prošle godine održana je promocija prvog dijela istraživanja pod nazivom ”Mapiranje industrijske baštine grada Zenice”. Istraživanje se sprovodi u sklopu projekta Komparativna analiza kulturnih identiteta grada Zenice uz pomoć finansijskih pokrovitelja Grada Zenice i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Sprovođenje projekta su potpomogla udruženja Zjenica i Naša djeca.
Prvi dio istraživanja, kao i promociju istog sproveo je Projektni tim Odsjeka za kulturalne studije, koji sačinjavaju diplomirane kulturologinje Nerdžis Čaplja i Sabrina Keleštura, diplomirani kulturolog Samir Purić i student kulturologije Elmin Fehrić. Mentori projekta su profesori Filozofskog fakulteta Esad Delibašić, Mirza Džananović, i asistent Alen Šabanović. O projektu i njegovoj realizaciji razgovarali smo sa članovima tima, među kojima je prof. Mirza Džananović:
„Cilj projektnog tima je bio da naši bivši i sadašnji studenti steknu određena iskustva u praktičnom radu na projektima. Na taj način studenti prolaze kroz proces, od osmišljavanja do izrade projektne aplikacije i realizacije. Tako stiču i praktične vještine koje bi im mogle pomoći u karijeri, te da pronađu i neku materijalnu satisfakciju“
Projekat ima četiri faze. U prvoj je prikazan sveobuhvatni popis i prikaz industrijske baštine grada Zenice, čiji su reprezentativni primjerci: Upravna zgrada Rudnika mrkog uglja, Fabrika Papira – Papirna , Stara i nova upravna zgrada Željezare i Termoelektrana. Pri tome je istaknut i značaj ovih industrijskih postrojenja kao i njihova pripadnost kategoriji kulturne baštine koja kao takva podrazumijeva sve mjere čuvanja i zaštite koje je neophodno sprovesti.
„Svaki od tih objekata je prošao kroz neku vrstu ‘case study’ analize, gdje smo utvrdili njihov historijat, kontekst u kojem su se razvijali i koji je njihov značaj. Htjeli smo da pokažemo građanima Zenice da se ne trebamo tako lako odricati dijela svog identita“
Prof. Mirza Džananović smatra, da bi se izgradio put za bolju budućnost, potrebno je da prije svega znamo ko smo, da bi znali šta želimo.
„Ja nisam siguran da mi danas znamo šta je to Zenica. Možemo vrlo lako utvrditi šta je Zenica bila prije rata, znamo da je to bio radnički, industrijski grad, jer 90% zaposlenih su činili radnici u industriji. Tada smo znali ko smo i kojim putem treba da idemo. Danas kad nemamo industrije i radnike, postavlja se pitanje: šta je to Zenica danas?”
Ovaj projekat postepeno odgovara na identitetska pitanja i stvara sliku o Zenici. Jedna od članica tima Sabrina Keleštura kaže da je cilj projekta prikazati proces razvoja grada, od kasabe do danas.
„Za prvi korak nam je trebalo oko godinu dana, a proces implementacije je tekao bez problema. Sada smo savladali osnove rada na projektima, tako da bi ostale faze trebale biti brže realizovane. U narednom periodu ćemo raditi promociju još tri dijela projekta. To će biti zastupljenost navedenih industrija u umjetničkim djelima, pozorištu, književnosti, muzici i medijima. Sprovest ćemo anketu među našim sugrađanima različitih životnih dobi, kako bi napravili krajnju komparaciju sistema“
U narednom periodu slijede promocije još tri dijela istraživanja. Članovi tima ističu da krajnjim rezultatima istraživanja žele da doprinesu sveobuhvatnom prikazu i inventuri industrijske baštine grada Zenice u svrhu što kvalitetnijeg daljeg razvoja grada.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
