Ove sedmice sa subote na nedjelju (28. marta) počinje ljetno računanje vremena, kada se kazaljke pomjeraju s 2:00 na 3:00 sata ujutro, što znači i gubitak jednog sata sna.
Iako se ova promjena na prvi pogled čini beznačajnom, stručnjaci upozoravaju da može imati mjerljive posljedice na ljudski organizam, posebno u prvim danima nakon prelaska na novo vrijeme.
Ključni problem leži u narušavanju cirkadijalnog ritma, unutrašnjeg biološkog sata koji reguliše spavanje, budnost, hormone i niz drugih funkcija u tijelu. Taj ritam je usko povezan s izmjenom svjetla i tame pa nagla promjena vremena dovodi do svojevrsnog “nesklada” između organizma i okoline.
Jedna od prvih i najčešćih posljedica jeste manjak sna. Istraživanja pokazuju da ljudi nakon prelaska na ljetno računanje vremena spavaju kraće, a osjećaj umora može potrajati nekoliko dana.
Ovaj deficit sna utječe na koncentraciju, pažnju i opće raspoloženje, a povezuje se i s povećanim rizikom od saobraćajnih nesreća i smanjenom produktivnošću.
Promjene ne pogađaju samo san. Stručnjaci navode da pomjeranje sata može utjecati i na hormone poput melatonina i serotonina, koji regulišu spavanje i raspoloženje.
Tamnija jutra i kasniji zalasci sunca mogu odgoditi lučenje melatonina, otežavajući uspavljivanje, dok manjak jutarnjeg svjetla može negativno djelovati na raspoloženje.
Osim toga, istraživanja ukazuju na šire zdravstvene posljedice. Kratkoročno, mogu se javiti umor, razdražljivost i promjene apetita, uključujući pojačanu želju za kaloričnijom hranom.
Dugoročno, poremećaji cirkadijalnog ritma povezani su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih problema, gojaznosti i mentalnih poteškoća.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da se većina ljudi prilagodi novom režimu u roku od nekoliko dana. Kako bi se ublažili negativni efekti, preporučuje se postepeno pomjeranje vremena odlaska na spavanje nekoliko dana unaprijed, izlaganje jutarnjem svjetlu i održavanje redovne rutine spavanja.
Iako ljetno računanje vremena donosi duže i svjetlije večeri, njegov utjecaj na zdravlje i dalje je predmet rasprava među naučnicima, a sve je više inicijativa koje dovode u pitanje opravdanost ove prakse.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010









