U martu ove godine polaznice ALPI programa Bojana Naimarević i Jovana Amović sprovele su anketu među korisnicima društvenih mreža u Bosni i Hercegovini na temu „Bezbjednost na društvenim mrežama“. Anketa je distribuisana putem društvenih mreža, a samo građani Bosne i Hercegovine bili su pozvani da popune anketni upitnik.
Cilj ovog istraživanja je da utvrdi na koji način građani Bosne i Hercegovine koriste društvene mreže, te da li su upoznati sa realnim prijetnjama ovih platformi. Kroz set posebno osmišljenih pitanja anketa takođe ima za cilj da pokaže nivo medijske i informatičke pismenosti anketiranih građana.
Od 300 anketiranih, njih 54,7% je visokoobrazovano, a 69,7% je dobi od 25 do 45 godina.
Kroz rezultate ankete saznajemo da je Facebook najpopularnija društvena mreža među našim sugrađanima (94,7%) zajedno sa Viberom (93%), dok 82% ispitanika koristi YouTube, a Instagram njih 68,3%. 86,3% ispitanika se smatra aktivnim korisnikom društvenih mreža, gdje njih 23,7% provodi više od 3 sata dnevno koristeći društvene mreže, a 28,3% do 2 sata.
Skoro polovina ispitanika društvene mreže koristi oko ili preko tri sata.
Kada je u pitanju svrha korišćenja, ispitani građani BiH društvene mreže najviše koriste za komuniciranje sa prijateljima (86,7%), te za informisanje (68,7%) i zabavu (68,7%).
Veliki procenat ispitanika, njih čak 73%, među prijateljima na društvenim mrežama (najveći procenat ispitanika se izjasnio da imaju do 500 prijatelja na društvenim mrežama koje najviše koriste) imaju ljude koje ne poznaju lično.
Ovako visok procenat nameće pitanje rizika i svrhe prihvatanja među prijatelje ljudi koje ne poznaju. 66% ispitanika nije odgovaralo na poruke nepoznatih ljudi, a 67,3% nije nikada dogovaralo susret s ljudima koje poznaju isključivo s društvenih mreža.
Njih 32,7%, odnosno trećina ispitanika, je priznalo da, ipak, jesu dogovarali susret uživo s osobama koje su prethodno poznavali s društvenih mreža.
Iako veliki procenat ispitanika među prijateljima ima ljude koje ne poznaju, velikom broju njih (75,3%) objave nisu javne nego dostupne samo prijateljima.
ličnih podataka najviše ispitanika se izjasnilo da dijele identitet, odnosno ime i prezime, datum i mjesto rođenja, obrazovanje i fotografije, dok određen procenat ostavlja čak broj telefona i adresu stanovanja, njih 10,3% odnosno 7%.
Iz rezultata ankete možemo zaključiti da su korisnici svjesni da društvene mreže predstavljaju vrlo nesiguran prostor, ali da zapravo ne razumiju koje su to potencijalne opasnosti i na koji način se sa njima izboriti.
Tako 91% ispitanika smatra da prostor na društvenim mrežama nije bezbjedan, ali u daljim odgovorima možemo vidjeti da ne postupaju na adekvatan način u svrhu prevencije neželjenih pojava.
Iako 91,3% ljudi smatra da je važno pročitati pravila o zaštiti privatnosti i ličnih podataka prije nego što počne aktivno koristiti društvenu mrežu, njih 54,3 to zaista čini, odnosno čak 45,7% ispitanika uopšte ih ne čita.
52% ispitanika, odnosno polovina, je upoznato sa opcijama sigurnosnih postavki, a 41,3% vrši update sigurnosnih postavki samo jednom godišnje ili rjeđe iako se njih 54,3% plaši zloupotrebe ličnih podataka.
Uprkos ovim rezultatima koji u nesklad stavljaju ono što ispitanici smatraju da treba činiti i kako se ponašati na društvenim mrežama i kako se zaista ponašaju, čak 74,7% ispitanika smatra da pravilno koristi društvene mreže.
Na pitanja šta bi učinili ukoliko bi postali žrtva prijetnji ili zloupotrebe ličnih podataka, ispitanici su u oba slučaja prioritet dali rješavanju putem administracije društvene mreže, umjesto putem nadležnih državnih organa.
To potvrđuje premisu da korisnici društvenih mreža u Bosni i Hercegovini nemaju dovoljno razvijenu svijest o opasnostima kojima mogu biti izloženi odnosno mogućnostima njihovog zakonskog sankcionisanja.
tome bi se mogao tražiti u nedovoljnoj informisanosti ili nedostatku povjerenja u državni aparat da bi učinio nešto konkretno da ih zaštiti.
Kada je u pitanju neželjeni, odnosno uznemirujući sadržaj na društvenim mrežama (anketa navodi nasilje, podstrekavanje na mržnju i netrpeljivost, pornografiju i slično), korisnici se vrlo često sa njime susreću, čak 58,3% se susreće najmanje jednom ili više puta sedmično, ali je zabrinjavajuće da 41% anketiranih nikada ne koristi opcije za prijavljivanje neželjenih sadržaja koje društvene mreže pružaju ili tu opciju koriste veoma rijetko (manje od jednom mjesečno), njih 29,7 %.
Nikada ili manje od jednom mjesečno čini procenat od 70,7% onih koji zamjećuju uznemirujući sadržaj ali ne čine ništa ili gotovo ništa po tom pitanju.
Veliki broj ispitanika koristi društvene mreže kao sredstvo informisanja, čak njih 92%, mada nemaju veliko povjerenje u medije koji informacije plasiraju na ove platforme. Pa tako 81,7% anketiranih vjeruje nekim medijima, ali su poprilično skeptični.
Obzirom da je znatan broj ljudi odgovorilo da nije upoznato sa terminom „medijska pismenost“ (23%), onda možemo reći i da je poprilično zadovoljavajući podatak da 60% anketiranih uvijek ili uglavnom provjerava informacije plasirane na društvene mreže, a njih 56,6% uglavnom ili uvijek provjerava informacije iz više različitih izvora.
Gotovo polovina ispitanika, 46,3% informacije na društvenim mrežama dijeli prilično rijetko prema postavljenim okvirima u anketi, odnosno najviše jednom sedmično, a 15,3% se izjasnilo da društvene mreže uopće ne koristi za dijeljenje informacija.
Visok procenat ispitanika, njih 69% ne vjeruje da društvene mreže utiču na njihovo mišljenje o nekom ili nečem u bilo kom smislu ili ako utiču to nije često.
Ohrabrujući je podatak da gotovo polovina ispitanika, njih 46,3% , razmišlja o tome kakav bi uticaj njihove objave mogle imati na druge.
Iz predstavljenih rezultata možemo zaključiti da korisnici društvenih mreža u Bosni i Hercegovini, iako svjesni da je ovaj prostor vrlo nesiguran, nisu dovoljno upoznati sa realnim prijetnjama na društvenim mrežama i na koji način se sa njima treba boriti.
Uprkos tome što smatraju da društvene mreže koriste na pravilan način, ne koriste osnovne sigurnosne postavke, ne ažuriraju ih dovoljno često, ne čitaju pravila o zaštiti privatnosti i ličnih podataka i u vezi sa ovim prethodnim, ne djeluju preventivno kako bi spriječili neželjene pojave.
Polovina se izjasnila da se boji zloupotrebe ličnih podataka, a u visokom procentu dijele svoj identitet i fotografije, među prijateljima imaju nepoznate ljude koji mogu pratiti i zloupotrijebiti njihove objave, a određen postotak se i sastajao s nepoznatim ljudima s društvenih mreža.
Ukoliko bi do posljedica došlo povjerenje poklanjaju administraciji društvene mreže, prije nego državnim organima i zakonskom sankcionisanju.
Pored toga, jako često nailaze na uznemirujući sadržaj na koji ne reaguju i ne poduzimaju ništa po tom pitanju ili to čine veoma rijetko.
Obzirom da su društvene mreže postale naša svakodnevnica, te da nove generacije odrastaju intenzivno vezani za online prostor, potrebno je edukovati i obrazovati društvo u ovom pravcu.
Prevencijom, odnosno edukacijom, u velikoj mjeri bi doprinjeli suzbijanju neželjenih pojava.
Nizak nivo medijske i informatičke pismenosti ima direktan uticaj na povećane bezbjednosne rizike za korisnike društvenih mreža, te je ovo problematika kojom se svakako treba intenzivno baviti u narednom periodu.
AUTORICE: Bojana Naimarević i Jovana Amović
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
