Ukoliko vlasti u Bosni i Hercegovini do kraja februara ne usvoje zakone o oduzimanju nelegalno stečene imovine i finansijskim sankcijama za terorizam, država bi se ponovo mogla naći na sivoj listi Grupe za finansijsku akciju (FATF), što može, prema sagovornicima Detektora, utjecati na isplate EU fondova, uključujući milione planirane kroz Plan rasta.
Više od godinu dana se čeka na usvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Rok ističe krajem februara, ako BiH želi izbjeći ponovni ulazak na sivu listu međunarodnih tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Evropska unija je početkom godine upozorila da je potrebno da nadležne institucije djeluju hitno i pristupe usvajanju dva zakona. Navode da je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta.
Iz Delegacije Evropske unije za Detektor pojašnjavaju da u okviru Plana rasta, prije svake isplate sredstava, Evropska komisija procjenjuje preporuke međunarodnih tijela kao što je Vijeće Evrope, čiji je jedan od odbora i Moneyval.
“Stavljanje na sivu listu može utjecati na ocjenu Evropske komisije”, rečeno je iz Delegacije EU, ali su dodali da stavljanje na listu neće automatski značiti obustavu svih isplata.
Evropska komisija je krajem 2025. godine pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine – ključni korak ka odobravanju skoro milijardu eura u okviru EU Instrumenta za reforme i rast, s ciljem ubrzanja ekonomskog razvoja i približavanja ovih zemalja EU standardima.
Ukoliko krajem februara ne budu usvojena dva državna zakona, BiH će, osim dovođenja u pitanje sredstava Plana rasta, osjetiti štetne posljedice po privredu, finansijski sistem i životni standard građana, upozoravaju sagovornici Detektora.
Prije godinu dana, FATF – međunarodna organizacija koja vodi globalnu akciju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma – započeo je jednogodišnji period praćenja stanja u BiH zbog niza utvrđenih nedostataka u domaćem okviru za sprečavanje pranja novca i suzbijanja terorizma.
Zakoni na čekanju
Posljednje dvije godine Ministarstvo pravde BiH ulaže napore da s radnom grupom završi Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom, tvrdi ministar Davor Bunoza.
Navodi da je svjestan posljedica za BiH ukoliko zakon ne bude uskoro usvojen i da se nada skorijem rješenju za uknjižbu oduzete imovine i tijelo koje bi njom upravljalo.
Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, kojim se predviđa na učinkovit način provedba rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, u završnoj je fazi i uskoro se očekuje upućivanje u daljnju proceduru usvajanja prema Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, kažu iz Ministarstva sigurnosti BiH.
“Usvajanjem ovog zakona planiramo otkloniti značajan broj nedostataka identificiranih u posljednjem Moneyval izvještaju iz 2024. godine te dodatno uskladiti naš sustav s međunarodnim standardima i obvezama”, navode.
Očekuju punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim nivoima vlasti kako bi se preostale obaveze provele u zadatim rokovima, te kako bi se spriječilo da BiH ponovo završi na sivoj listi FATF-a, na kojoj se nalazila ranije.
Usvajanje izvještaja Moneyvala očekuje se sredinom ove godine.
Nezir Pivić, šef Delegacije Moneyvala u prethodnom sazivu Vijeća ministara, podsjetio je za Detektor da je u decembru 2024. godine Moneyval usvojio izvještaj za BiH.
“Dio izvještaja su takozvane ‘Preporučene akcije’, od kojih 75 posto Bosna i Hercegovina je trebala provesti u periodu decembar 2024. – decembar 2025. kako bi izbjegla sivu listu FATF-a”, kazao je Pivić, koji je aktivni član Stranke demokratske akcije.
Pivić je naveo da BiH još nije ispunila niz ključnih preporuka, među kojima su izmjene zakona o sprečavanju pranja novca, igrama na sreću, tržištu vrijednosnih papira i deviznom poslovanju, s ciljem uvođenja strožijih i odvraćajućih sankcija, jačanja nadzora nad visokorizičnim sektorima i regulacije virtualne imovine.
Ukazao je i na potrebu donošenja državnog zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, kao i zakona o provedbi sankcija Ujedinjenih nacija protiv finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje.
Pored zakonskih rješenja, naglasio je Pivić, nedostaju i brojni podzakonski akti, smjernice i interni pravilnici nadzornih i policijskih tijela u entitetima i Brčko distriktu, kao i u vođenju evidencija i statistika o međunarodnoj saradnji i prekograničnom kretanju gotovine.
“S obzirom da neće biti provedeno 75 posto preporučenih akcija, Bosna i Hercegovina će, nažalost, najvjerovatnije završiti na sivoj listi FATF-a. Preporučio bih svim pravnim subjektima da se pripreme na ovo”, rekao je Pivić.
Iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH su kazali da je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH načinio značajne pomake u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv finansiranja terorizma u BiH, ali da još upredlagača nacrte dva zakona.
Usporenost isplata EU sredstava
Evropska komisija je u novembru 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan, što omogućava pristup finansijskim sredstvima u iznosu od šest milijardi eura namijenjenih za infrastukturne projekte, ekonomske reforme i za razvojne inicijative koje dikretno utiču na .
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija, pojašnjava da se Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva na četiri ključna stuba, čiji je cilj ubrzana ekonomska integracija regiona u Evropsku uniju, jačanje regionalne saradnje i provođenje dubinskih reformi uz finansijsku podršku EU.
Prvi stub odnosi se na postepenu integraciju s jedinstvenim tržištem EU u više oblasti politika. Drugi stub podrazumijeva produbljenje regionalne integracije Zapadnog Balkana, nadovezujući se na ranije inicijative. Treći stub fokusiran je na ubrzanje reformi. Četvrti stub odnosi se na povećanje finansijske pomoći, koja je direktno uslovljena provođenjem reformi.
Svaka ispunjena mjera ima unaprijed definisanu finansijsku vrijednost, jasno navedenu u dokumentima koje je Evropska komisija odobrila zajedno s reformskom agendom. Nakon isteka svakog šestomjesečnog perioda, država podnosi izvještaj Evropskoj komisiji o realizovanim obavezama i podnosi zahtjev za isplatu sredstava. Komisija potom vrši procjenu napretka, uz konsultacije s civilnim društvom i međunarodnim akterima, te na osnovu ispunjenih koraka određuje iznos sredstava koji može biti isplaćen.
“Preduslov za povlačenje sredstava iz Plana rasta jeste ratifikacija sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i pratećem zajmu, što Bosna i Hercegovina još nije učinila”, kazao je Kanlić i dodao da je Ministarstvo finansija i trezora zaduženo za pripremu sporazuma, nakon čega slijede potpisivanje i ratifikacija.
“Svako odugovlačenje u ovom procesu smanjuje šanse BiH da povuče sredstva koja su joj na raspolaganju, a postoji i rizik potpunog isključenja iz Plana rasta, čija je implementacija planirana do kraja 2027. godine”, rekao je.
Ono što smatra zabrinjavajućim jeste da institucije koje znaju koje su im obaveze i koje aktivnosti treba poduzeti da ne bi došlo do stavljanja na sivu listu, kao i u svim drugim procesima, čekaju zadnji momenat.
Podsjetio je da je BiH u februaru 2024. godine usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH, ali još uvijek nisu usvojeni podzakonski akti. I kad BiH usvoji zakon, nedostaje implementacija istog.
“Što pokazuje nedostatak političke volje i nespremnost institucija da stvarno primjenjuju ono na šta se obavezuju kako novim zakonima tako raznim međunarodnim sporazumima koje potpisuju”, zaključio je Kanlić.
Poseban fokus stavljen je na jačanje privatnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje uslova za domaće i strane investicije, kako bi privreda postala otpornija i konkurentnija u regionalnom i evropskom kontekstu, pojašnjava za Detektor antikorupcijski stručnjak Nermin Kadribašić.
“Plan rasta ima i snažnu reformsku dimenziju. On podrazumijeva ubrzavanje reformi u oblastima vladavine prava, funkcionisanja javne uprave i finansijskog sistema, uz postepeno približavanje BiH pravilima i standardima jedinstvenog tržišta Evropske unije. Time se ne jača samo ekonomski potencijal zemlje, već i njena institucionalna sposobnost da dugoročno upravlja razvojem”, pojasnio je.
Prema njegovim riječima, ako se BiH nađe na sivoj listi, provođenje Plana rasta bi bilo ozbiljno otežano i dovedeno u pitanje.
On tvrdi da se Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva na povjerenju u institucionalnu stabilnost, finansijski integritet i sposobnost država da provode dogovorene reforme, dok uvrštavanje BiH na sivu listu bi poslalo poruku da postoje ozbiljni i strukturalni izazovi u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, što bi utjecalo na percepciju rizika kod EU institucija, finansijskih institucija i investitora.
“Drugim riječima, sredstva i mehanizmi koji su zamišljeni da podstaknu rast i investicije mogli bi postati teže dostupni upravo u trenutku kada su BiH najpotrebniji”, pojašnjava Kadribašić.
Smatra da je važno razumjeti da Plan rasta ima potencijal da brzo proizvede vidljive ekonomske efekte i ojača povjerenje investitora, jer djeluje kao snažan signal stabilnosti prema bankama, međunarodnim finansijskim institucijama i privatnim partnerima. Zbog toga je posebno osjetljiv na reputacijske i sistemske rizike.
“Kašnjenje ili neispunjavanje pojedinih obaveza na evropskom putu često znači zadržavanje postojećeg stanja, uvrštavanje na FATF sivu listu bi u ovom kontekstu značilo korak unazad, s konkretnim posljedicama po ekonomske tokove, finansijski sistem i svakodnevno poslovanje građana i kompanija”, objasnio je.
Posljedice za građane BiH
Moguće pooštravanje kontrole transakcija iz BiH dovelo bi do kašnjenja uplata i isplata, te otežanih stanih transfera i dodatnih provjera klijenata, objašnjavaju iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.
Takvo pooštravanje direktno bi, kako kažu, uticalo i na privredu i na kompanije u BiH jer bi procedure umnogome doprinijele sporijem i neefikasnijem poslovanju, što znači slabljenje stranih investicija.
“BiH bi postala rizičnija za ulaganja, što bi direktno uticalo na manji broj novih radnih mjesta”, navode.
Dodaju da bi građani osjetili posljedice naknadno, kroz povećane kamatne stope, dok slabija privreda i manji priliv finansija znači direktno i manji rast plata, ali automatski utiče na povećanje cijena hrane, goriva i energije.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH pozivaju nadležne institucije da hitno, bez odgađanja, poduzmu sve potrebne mjere kako bi se izbjegle dugoročne i iznimno štetne posljedice po privredu, finansijski sistem i životni standard građana.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković pojasnio je da su posebno ugroženi izvoznici, s obzirom da više od 73 posto ukupnog izvoza iz BiH ide na tržište EU.
“Pojačani nadzor financijskih tokova i produljeni rokovi plaćanja izravno umanjuju konkurentnost domaćih tvrtki, povećavaju poslovne rizike te mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta”, kazao je Vuković.
Negativne posljedice po građane bi bilo povećanje kamatnih stopa, otežane međunarodne uplate i isplate, kao i usporene doznake iz inostranstva. Dodatno bi bio narušen investicijski ambijent, što bi rezultiralo smanjenjem stranih ulaganja i daljnjim slabljenjem privrede.
Zabrinjavajuća je činjenica da proces izlaska sa sive liste traje od dvije do četiri godine.
“Neke zemlje, poput Švedske i Švicarske, već su pojačale kontrolu transakcija prema Bosni i Hercegovini zbog iskustava iz razdoblja 2015.–2018. godina, što jasno pokazuje koliko se brzo gubi povjerenje na međunarodnim financijskim tržištima, a koliko se sporo ponovno uspostavlja”, pojasnio je Vuković za Detektor.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
