Uvoz čelika u Bosni i Hercegovini raste iz godine u godinu dok domaća proizvodnja ostaje bez konkretne zaštite, uprkos jasnim pokazateljima da bi takav odnos mogao imati dugoročne posljedice po tržište i industriju.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog mjera za ograničavanje uvoza čelika i željeza, koje su imale za cilj zaštitu domaće proizvodnje i očuvanje radnih mjesta u industriji.
Protiv ovog prijedloga glasali su ministri iz reda HDZ-a BiH, čime nije postignuta potrebna većina za njegovo usvajanje.
Kao razlog navodi se opredijeljenost za tržišne principe i izbjegavanje administrativnih ograničenja koja bi mogla utjecati na slobodu trgovine i odnose s međunarodnim partnerima.
Međutim, podaci pokazuju da je uvoz čelika u BiH u značajnom porastu proteklih godina.
S druge strane, na spisku od 28 kompanija koje su se protivile ograničenju uvoza nalaze se firme sa između tri i 308 zaposlenih (podaci iz 2023. godine), među kojima su kompanije iz Hercegovine, ali i turske firme angažovane na izgradnji autoputa kroz BiH.
Ova odluka dolazi u trenutku kada podaci ukazuju na gotovo izjednačen odnos uvoza i izvoza čelika i željeza u BiH, ali i značajne razlike u strukturi i cijeni.
U posljednjih pet godina uvezeno je čelika, željeza i proizvoda od njih u vrijednosti od 7,41 milijardu KM, dok je izvoz iznosio oko 7,3 milijarde KM.
Od ukupnog uvoza, 4,41 milijarda KM odnosi se na čelik i željezo, dok je izvoz sirovog čelika i željeza iznosio oko 2,5 milijardi KM.
Uvozni čelik i željezo su u prosjeku i do 50 posto skuplji od onih koji se izvoze iz BiH, dok su 2022. godine bili i dvostruko skuplji.
Podaci pokazuju da značajan dio tržišta uvoza čelika i željeza u BiH drži mali broj kompanija, dok sve izraženiji globalni ekonomski poremećaji i rastuća zavisnost od uvoza ključnih sirovina dodatno naglašavaju potrebu za očuvanjem domaće industrije.
Istovremeno, potezi vlasti ne idu u tom pravcu. Gašenje rudnika i koksare već se odvijalo bez ozbiljne reakcije, a sve glasnija upozorenja da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Novu Željezaru Zenica.
U tom slučaju uslijedio bi lančani udar na cijeli sektor, uključujući i Željeznice FBiH i RS, dok bi hiljade radnika mogle ostati bez posla, zbog interesa malog broja kompanija bliskih centrima moći.
E.M. Klix
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
