Smrt mladog vozača električnog romobila u Sarajevu ponovo je otvorila pitanje sigurnosti ovog sve prisutnijeg prijevoznog sredstva, ali i odgovornosti institucija i privatnih kompanija koje upravljaju sistemima za njegovo iznajmljivanje.
Tragedija koja je potresla javnost pokrenula je raspravu o tome da li Bosna i Hercegovina ima dovoljno jasna pravila za korištenje električnih romobila i da li su postojeći propisi u stanju odgovoriti na sve češću upotrebu ovog vida prijevoza.
Iako se električni romobili danas mogu vidjeti u gotovo svim većim evropskim gradovima, iskustva pokazuju da njihovo uvođenje nije prošlo bez problema. Pojedini su gradovi odlučili potpuno ukinuti komercijalne sisteme iznajmljivanja, dok su se drugi gradovi opredijelili za strogu regulaciju, uz ograničenja brzine, precizno određena pravila korištenja i veću odgovornost kompanija.
Simbol moderne mobilnosti, ali i sigurnosni izazov
Kada su se prije nekoliko godina električni romobili pojavili na evropskim ulicama, predstavljani su kao brzo, praktično i ekološki prihvatljivo rješenje za gradski prijevoz.
Kompanije koje nude usluge njihovog iznajmljivanja u kratkom su roku proširile poslovanje širom Evrope, dok su mnogi gradovi dopustili njihov rad bez posebnih pravila, očekujući da će se tržište samo prilagoditi.
Vrlo brzo pokazalo se da takav pristup ima ozbiljne nedostatke. Romobili su ostavljani na trotoarima i drugim javnim površinama, voženi su kroz pješačke zone, često bez zaštitne opreme i uz neprilagođenu brzinu.
Istovremeno je rastao broj saobraćajnih nesreća, uključujući i one sa smrtnim ishodom, zbog čega su gradske vlasti širom Evrope bile primorane mijenjati svoj pristup.
Pariz je među prvima povukao najradikalniji potez. Nakon višegodišnjih pritužbi građana zbog nepropisno parkiranih romobila, ugrožavanja pješaka i sve većeg broja nesreća, 2023. godine održan je referendum na kojem su se građani izjasnili za ukidanje sistema javnog iznajmljivanja električnih romobila. Odluka se odnosila isključivo na komercijalne sisteme, dok su privatni romobili ostali dozvoljeni.
Sličnim putem krenuo je i Madrid, koji je ukinuo dozvole kompanijama za iznajmljivanje romobila nakon što nisu ispunile sigurnosne i tehničke uvjete propisane gradskim pravilima. Kao glavni razlozi navedeni su nepropisno parkiranje, vožnja u zabranjenim zonama i nedostatak tehnologije koja bi automatski ograničavala brzinu ili sprečavala vožnju na mjestima gdje ona nije dozvoljena.
Prag je također odlučio ukloniti komercijalne romobile iz historijskog centra grada nakon brojnih pritužbi stanovnika i turista, dok je Brisel najavio postepeno ukidanje ovakvih sistema zbog sigurnosnih razloga.
S druge strane, brojni evropski gradovi nisu se odlučili za zabranu, već za strožija pravila. Berlin, Beč, Kopenhagen i drugi uveli su ograničenja brzine, jasno označene zone za parkiranje i obavezu kompanijama da u kratkom roku uklone nepropisno ostavljena vozila. U suprotnom, slijede visoke novčane kazne.
Sve više gradova koristi i takozvani geofencing, tehnologiju koja putem GPS-a prepoznaje kada romobil ulazi u zonu u kojoj vožnja nije dozvoljena ili u kojoj je ograničena brzina. U tim slučajevima vozilo automatski usporava ili se potpuno zaustavlja.
Evropska iskustva kao upozorenje i za Bosnu i Hercegovinu
Paralelno s gradovima, i evropske države posljednjih godina pooštravaju zakonske propise.
Italija je uvela strožije sigurnosne standarde i dodatne obaveze za korisnike i operatere, dok je Irska, nakon porasta broja teških povreda, najavila nova ograničenja koja uključuju višu minimalnu dob za vozače, strožiju kontrolu brzine i veću upotrebu zaštitne opreme.
Istraživanja provedena u evropskim gradovima pokazuju da električni romobili sami po sebi nisu jedini uzrok povećanja broja saobraćajnih nesreća.
Stručnjaci ističu da sigurnost u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta infrastrukture, jasno definiranih pravila i njihove dosljedne primjene.
Gradovi koji imaju razvijenu mrežu biciklističkih staza i uređene koridore za mikromobilnost bilježe manje nesreća nego sredine u kojima romobili dijele prostor s automobilima ili pješacima.
Dosadašnja evropska iskustva pokazuju da nijedan grad nije pronašao univerzalno rješenje.
Međutim, zajedničko gotovo svim uspješnim modelima jeste da odgovornost ne snose samo korisnici.
Jasna pravila postavljena su i pred lokalne vlasti, koje uređuju korištenje javnog prostora, kao i pred privatne kompanije, koje moraju osigurati tehnički ispravna vozila, kontrolu njihove upotrebe i poštivanje propisa.
Nakon tragedije u Sarajevu izvjesno je da će se i u Bosni i Hercegovini otvoriti ozbiljna rasprava o budućnosti električnih romobila. Evropska praksa pokazuje da većina gradova danas pokušava pronaći ravnotežu kroz ograničenje brzine, zabranu vožnje po trotoarima, jasno određena mjesta za parkiranje, licenciranje kompanija, primjenu savremenih tehnologija i dosljedno provođenje zakona.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
