Ljudi

Intervju Predsjednika Uprave – Generalnog direktora ŽFBiH Enisa Džafića

Intervju Predsjednika Uprave – Generalnog direktora ŽFBiH Enisa Džafića – Željeznice FBiH su nakon godina lošeg poslovanja konačno ostvarilie dobit i to rekordnu. U kakvom ste stanju zatekli Željeznice FBiH i koliko je to stanje promijenjeno u vrijeme pandemije koronavirusa?

U protekle četiri godine bilježimo konstatan rast operativne dobiti prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) i to: 2016. godine – 6,2 miliona KM; 2017. godine – 18,9 miliona KM; 2018. godine – 19 miliona KM; 2019. godine – 22,7 miliona KM.

Dolaskom na čelo Željeznica FBiH zatekao sam preduzeće koje je opterećeno višemilionskim obavezama, tužbama dobavljača, svi radnici nisu mogli ostvariti svoja prava iz zdravstvenog osiguranja, kao i pravo na penzionisanje nakon stečenih uslova. To dovoljno govori u kakvom stanju je bilo preduzeće.

Stanje do pojave koronavirusa se značajno pozitivno promijenilo u Željeznicama FBiH. Navest ćemo neke od najznačajnijih pokazatelja koji su rezultati aktivnosti, a koje smo poduzimali u procesu sanacije i unapređenja rada i poslovanja preduzeća. Ključni faktori koji su doprinijeli stabilizaciji poslovanja preduzeća su povećanje obima rada što je za rezultat imalo povećanje prihoda i smanjenje troškova poslovanja.

Povećanje prihoda rezultat je rasta transporta roba sa 8,4 miliona tona u 2016. godini na 9,1 milion tona u 2019. godini, prevoza putnika sa 258 hiljada u 2016. godini na 496 hiljada u 2019. godini, održavanje lokomotiva i vagona za druge korisnike, te pružanje usluga na pruzi, iznajmljivanjem lokomotiva i vagona.

Najveće smanjenje troškova u poslovanju su nastali preuzimanjem održavanja mobilnih kapaciteta i infrastrukture, a koji su ranije obavljale privatne kompanije. Time smo značajno povećali produktivnost naše radne snage. Smanjili smo ukupan broj radnika, što je rezultiralo i smanjenju troškova poslovanja. Ukupan broj radnika koji su napustili preduzeće u posljednje 4 godine je 766 radnika, a u radni odnos je primljeno 66 radnika (62 bivša radnika Gredelj Revom Dobošnica).

Sve navedene aktivnosti su rezultirale da preduzeće servisira tekuće obaveze iz tekućih prihoda, kao i da izmiruje obaveze koje su nastale u periodu 2001. – 2015. godine, koje na mjesečnom nivou iznose oko 2,2 miliona KM. Obaveze koje su nastale prije 2015. godine, a plaćene u posljednje 4 godine su:

  1. Obaveze prema UniCredit banci po osnovu ugovora o kreditu iz 2010. godine u iznosu od 56 miliona KM,
  2. Neizmirene obaveze prema javnim fondovima u iznosu od 26 miliona KM,
  3. Obaveze prema kompaniji Končar Zagreb po osnovu ugovora iz 2008. godine za nabavku elektromotornog voza i opravke 9 lokomotiva u iznosu od 22 miliona KM,
  4. Obaveze prema HŽ Cargo iz 2012. godine u iznosu od 9 miliona KM,

Najznačajnije investicije koje smo realizovali u protekle 4 godine, a koje su doprinijele unapređenju rada i povećanju bezbjednosti saobraćaja su:

  1. Kupovina radionice Gredelj Revom Dobošnica za popravku vagona,
  2. Elektrifikacija dijela Unske pruge na dionici Bihać – Bosanska Otoka,
  3. Stavljanje u funkciju 9 Talgo garnitura (nakon 6 godina od isporuke),
  4. Investicije u opravku vlastitih lokomotiva i vagona (povećan vozni park za 8 lokomotiva i 500 teretnih vagona),
  5. Glavna opravka pruge Sarajevo – Bradina (tunel Ivan),
  6. Osiguranje stanica signalno sigurnosnim uređajima na dionici pruge Sarajevo – Bradina,
  7. Ugradnja optičkog kabla (64 vlakna) na dionici pruge Čapljina – Sarajevo – Zenica,
  8. Nabavka pružne mehanizacije (2 drumsko šinska bagera i 1 specijalizovana mašina za rešetanje gornjeg stroja pruge),
  9. Nabavka automatske praonice za pranje lokomotiva i vagona.

Ukupna vrijednost investicionih ulaganja iznosi preko 90 miliona KM. Sve navedene aktivnosti su doprinijele stabilizaciji i unapređenju poslovanja preduzeća.

Poslovanje u Željeznicama FBiH nakon pojave koronavirusa možemo reći da je još uvijek stabilno. Negativne posljedice koje je izazvao koronavirus ima odraz i na obim rada u Željeznicama FBiH. Došlo je do potpune obustave rada u putničkom saobraćaju, a teretni saobraćaj je smanjen za oko 10% u odnosu na isti period prošle godine što pokazuje da naša privreda ima smanjenu poslovnu aktivnost.

Poduzeli smo određene mjere unutar kompanije kako bi negativne posljedice koje je izazvao koronavirus imale što manji uticaj na poslovanje Željeznica FBiH.

U ovoj situaciji željeznički saobraćaj pokazao se kao izuzetno vrijedan. Šta je sve do sada u krizi urađeno?

Odlukom Kriznog štaba FBiH došlo je do obustave rada u putničkom saobraćaju. Željeznice FBiH imaju dovoljno kapaciteta i kada je putnički saobraćaj u funkciji da zadovolji sve potrebe BiH privrede u teretnom robnom saobraćaju. Željeznice FBiH su i prije ove krize bile lideri u BiH u prevozu roba na godišnjem nivou od 9.125.000 tona robe. Cestovnim saobraćajem se preveze na godišnjem nivou oko 4.500.000 tona robe. To dovoljno govori o značaju željezničkog saobraćaja u BiH, a i Željeznica FBiH. U vrijeme krize, prevashodno smo poduzeli sve mjere shodno uputama Kriznog štaba FBiH, u zaštiti naših radnika, a time i građana u BiH. Vladi FBiH i privredi BiH smo stavili sve svoje kapacitete na raspolaganje kako bi se obezbijedilo funkcionisanje privrede u ovoj krizi. Možemo reći da smo u tome u potpunosti zadovoljili sve zahtjeve Vlade FBiH i privrede BiH, a time i funkcionisanje privrednog sistema. Osigurali smo da se transport roba u izvozu i uvozu iz i u BiH nesmetano odvija, čime smo olakšali poslovanje privrednih subjekata u BiH. Destinacije na koje se odvija promet roba u izvozu i uvozu iz i u BiH su: Hrvatska, Slovenija, Srbija, Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska, Rumunija, Slovačka.

Osigurali smo nesmetano funkcionisanje elektroenergetskog sektora u BiH redovnim snadbijevanjem Termoelektrana Tuzla i Kakanj sa potrebnim količinama uglja iz naših rudnika u FBiH. Također, osiguran je nesmetan protok roba u izvozu i uvozu za kompanije: Arcelor Mittal Zenica, Gikil Lukavac, Sisecom soda Lukavac, Natron Hayat Maglaj, Cementara Kakanj, Cementara Lukavac, Belisar – Studen Agram Brčko, Holdina Sarajevo, Hifa Oil Tešanj, Vispak Visoko, Klas Sarajevo, Solana Tuzla, Penny Sarajevo, Alternativa Sarajevo, Cibos Ilijaš, Fortin Tešanj i druge korisnike željezničkih usluga sa kojima imamo ugovorenu saradnju.

Osnovne vrste roba koje prevozimo za navedene komitente su: ugalj, koks, soda, šećer, so, pšenica, kafa, nafta, mazut, papir, drvo, petrol koks, gips, kamen, željezna ruda, staro željezo, građevinski materijal, kao i druge vrste roba koje se prevoze u kontejnerima.

Željeznice FBiH su svim komitentima zadržali cijene koje su bile ugovorene prije krize, iste će ostati nepromijenjene do ukupne realizacije ugovorene saradnje.

Više od 70% privrede u BiH oslonjeno je na rad Željeznica FBiH. Naš elektroenergetski sektor u najvećoj mjeri zavisi od funkcionisanja Željeznica FBiH. Željeznički sektor direktno doprinosi daljem rastu i razvoju gore navedenih kompanija, kao cijele naše privrede, što ima pozitivne efekte na zaposlenost naših građana, punjenje budžeta svih nivoa od državnih, federalnih, kantonalnih do općinskih.

Što se tiče isporuke pšenice za potrebe firme Klas Sarajevo, i u vanrednim okolnostima, još jednom smo potvrdili značaj i ulogu Željeznica FBiH u očuvanju vitalnih interesa građana i privrednih subjekata. I jedno poređenje, za transport 760 tona pšenice iskoristili smo jednu željezničku kompoziciju, a time je zamijenjeno 38 teretnih kamiona koji u vrijeme blokade granice po nekoliko dana čekaju na transport robe. To doslovno govori koje su sve prednosti željezničkog sektora u odnosu na druge vidove saobraćaja.

Ova kriza je potvrdila ulogu i značaj željeznica u vanrednim situacijama. Da li je ovo dovoljan dokaz da željeznički transport treba više i ćešće koristiti i u budućnosti?

Željeznički transport je jeftiniji, kapacitarniji, pouzdaniji i ekološki prihvatljiviji, te je nužno, posebno u vrijeme pandemije sve više koristiti ovaj vid saobraćaja za nesmetan rad BiH privrede. To indirektno utiče i na očuvanje radnih mjesta, posebno u industriji, te doprinosi rasterećenju drumskog saobraćaja i povećanju sigurnosti u saobraćaju. Ova kriza, kao i ranije krize, su pokazale da je neophodno u budućnosti osigurati nesmetano funkcionisanje željezničkog sektora u cilju očuvanja i daljeg razvoja BiH privrede.

Od Vlade FBiH očekujemo da će u narednom periodu osigurati značajnija sredstva za razvoj željezničke infrastrukture, koji je bio u podređenom položaju u odnosu na razvoj cestovne infrastrukture. U cilju daljeg unapređenja rada i modernizacije Željeznica FBiH neophodna je potpuna primjena zakonske regulative koja uređuje rad Željeznica FBiH, i to: Zakona o željeznicama FBiH, Zakona o finansiranju infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja, Zakona o finansijskoj konsolidaciji Željeznica FBiH.

Željeznice FBiH su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti u kojoj je smanjenje CO2 imperativ, te garant bržeg i kvalitetnijeg razvoja saobraćajnog sistema, rasterećenja drumskog saobraćaja i povećanja sigurnosti u saobraćaju. Period spašavanja ove kompanije je iza nas i nastavit ćemo graditi novu, još snažniju željeznicu.

Predsjednik Uprave-Generalni direktor  Enis Džafić, mr.ecc.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem