Inicijativa zastupnika Edhema Fejzića: Gradu Zenica treba pomoć za formiranje Joint venture kompanije za snabdijevanje toplinskom energijom – Zastupnik u skupštini ZDK Edhem Fejzić (SBB BIH) podnio je inicijativu kojom od viših organa vlasti traži pomoć gradu Zenica u osiguranju sredstava za projekat sistema daljinskog grijanja. Inicijativu, kao i Analizu prenosimo u cjelosti:
EDHEM FEJZIĆ, ZASTUPNIK SBB U SKUPŠTINI ZENIČKO – DOBOJSKOG KANTONA
KABINET PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BIH N/R: Predsjedavajućem Vijeću ministara BiH, gospodinu Denisu Zvizdiću,
KABINET PREMIJERA VLADE FEDERACIJE BIH N/R: Premijeru Vlade FBiH, gospodinu Fadilu Novaliću,
KABINET PREMIJERA VLADE ZENIČKO – DOBOJSKOG KANTONA N/R: Premijeru Vlade ZDK, gospodinu Miralemu Galijaševiću,
SKUPŠTINA ZENIČKO – DOBOJSKOG KANTONA N/R: predsjedavajućem Skupštine ZDK, gospodinu Jasminu Duvnjaku,
SLUŽBA KABINETA GRADONAČELNIKA GRADA ZENICA N/R: Gradonačelniku Zenice, gospodinu Fuadu Kasumoviću,
GRADSKO VIJEĆE ZENICA N/R: zamjeniku predsjedavajućeg GVZ, gospodinu Jasminu Hodžiću
PREDMET: Inicijativa za pomoć Gradu Zenica u svrhu iznalaženja finansijskih sredstava za potrebe realizacije projekta Joint venture kompanije, kojom se obezbjeđuje dugoročnog, pouzdanog i sigurnog snabdijevanja toplinskom energijom na području grada Zenice,
Poštovani,
Ovom inicijativom obraćam se u ime svih građana i privrednih subjekata s područja grada Zenice, koji su najozbiljnije zabrinuti zbog opasnosti koja prijeti kolapsom postojećeg sistema gradskog grijanja, a koji rizik objektivno gledano može nastupiti svakog momenta.
Naime, problem toplinskog zagrijavanja u gradu Zenici je aktuelan već najmanje dvije decenije, zbog starosti i dotrajalosti kotlovskih postrojenja, instaliranih još 1967. godine. Vlasnik ovog postrojenja, nakon završetka rata, postala je kompanija „ArcelorMittal Zenica“ d.o.o. Zenica, koja je usljed isteka vijeka trajanja ovog postrojenja najavila njegovu neminovnu obustavu korištenja 2019. godine. Dosad su se građani Zenice u nebrojeno navrata smrzavali i to u uslovima najvećih padova vanjskih temperatura, čekajući čak i po dvije sedmice popravak kvara na nekom od kotlova iz kojih se vrši zagrijavanje i tako bivali prinuđeni trošiti neuporedivo više električne energije za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostorija, nego što za takve svrhe uopće postoji potreba. U konačnici, ovakvi, zadnjih godina sve češći kvarovi, kao i redukovana isporuka toplinske energije, posebno pogađaju djecu i starije nemoćne osobe, čije se zdravstveno stanje narušava usljed smrzavanja, a koje posljedice u svojoj ukupnosti značajno negativno utiču na kvalitet života i rada tokom zimskog perioda u ovom, po svojoj velični četvrtom po redu gradova u BiH.
S ciljem iznalaženja adekvatnog rješenja za dalje toplinsko zagrijavanje svojih građana, Gradsko vijeće Zenica je donijelo odluku o formiranju Joint venture s „ArcelorMittal Zenica“ d.o.o. Zenica i finskim investitorima, a s vlasničkom strukturom koja podrazumijeva 50% učešća „ArcelorMittal-a“, 30% učešća finskih investitora i 20% učešća Grada Zenica.
Prethodno je ekspertna grupa, sačinjena od strane stručnjaka iz predmetne oblasti, detaljno razmotrila sve moguće koncepte dugoročnog, stabilnog, kvalitetnog i nadasve ekološki prihvatljivog rješavanja ovog problema. Na osnovu takvog razmatranja, eksperti su jednoglasno potvrdili da je formiranje ovakve Joint venture kompanije najoptimalnije rješenje obzirom na sve postojeće okolnosti. Prednosti ovog rješenja ogledaju se u činjenicama kao što su: najkraći rok realizacije nabavke kotlova s procjenom od dvije godine, povoljnost modela finansiranja, stvaranje povoljnih uslova za značajno smanjenje emisija kroz nekorištenje uglja s procjenom na godišnjem nivou od oko 150.000 tona, predviđanja smanjenja emisija SO2 u zeničkoj kotlini za 900 tona, kao i smanjenja prašine i drugih štetnih uticaja na okoliš. Osim toga, realizacija Joint venture-a predviđa i proširenje korisnika ovog vida toplinskog zagrijavanja i u drugim zeničkim nasljenim mjestima, koji za zagrijavanje svojih stambenih i poslovnih objekata još uvijek koriste drvo, ugalj i električnu energiju, što nadalje podrazumijeva i prednost prijeko potrebnog smanjenja korištenja navedenih energenata. U svrhu detaljnijeg pojašnjenja prednosti i nedostataka svih razmotrenih rješenja problema, u prilogu ove inicijative dostavljam jedno od mišljenja eksperata iz predmetne industrijske oblasti.
Ipak, realizaciji usvojenog projekta nije moguće pristupiti, zbog nedostatka finansijskih sredstava na strani Grada Zenica, koji bi u odnosu na svoje učešće od 20% trebao obezbijediti oko 6.000.000 KM. Nedostatak ovih finansijskih sredstava uzrokovan je prezaduženošću Grada Zenica, zbog otplate kredita po već realizovanom projektu „Glavna gradska magistrala“ i garancija za rehabilitaciju projekta „Plava voda“. Stoga, molim i pozivam sve, kojima je ova inicijativa upućena da obzirom na njihove funkcije i odgovornosti pomognu Gradu Zenica, uzimanjem aktivnog učešća u iznalaženju rješenja za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava, kako bi se realizaciji Joint venture-a što hitnije pristupilo.
Prilikom razmatranja ove inicijative, najljubaznije molim da se ima u vidu da na području grada Zenice živi preko 120 hiljada stanovnika, da je grad Zenica okosnica industrijske proizvodnje s preovladavajućim učešćem u izvozu industrijskih proizvoda, čiji su stanovnici zbog toga izloženi poljedicama intenzivnijeg negativnog uticaja na okoliš, snoseći tako u određenom smislu veće žrtvovanje s ciljem privrednog razvoja kako Ze – do kantona, tako i cijele srednjobosanske regije. Osim toga, grad Zenica se u stanje prezaduženosti doveo žrtvovanjem i za interese Zeničko – dobojskog kantona, kojeg je svojim sredstvima u okviru realizacije projekta „Glavna gradska magistrala“ direktno oslobodio obaveze finansiranja obnove puteva, a koji su u nadležnosti upravo Zeničko – dobojskog kantona, kao i dugogodišnjim ulaganjima u određene infrastrukturne objekte od značaja i za ovaj kanton, Federaciju BiH, te BiH. Također, grad Zenica je upotijebio sve svoje kapacitete s ciljem privlačenja domaćih i stranih investitora i time unapređenja života i rada na svojem području, a koje također prednjači i u doprinosu borbi protiv bijele kuge stalnim podizanjem nataliteta.
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, neminovno se nameće zaključak da Grad Zenica nesporno zaslužuje pažnju i pomoć od strane svih nivoa vlasti u državi BiH, iz kojih razloga molim da tražena, uistinu prijeko potrebna pomoć ni u kojem slučaju ne izostane.
S poštovanjem,
U Zenici, 29.11.2017. godine
Dostavljeno: ZASTUPNIK 6x Naslov U SKUPŠTINI ZDK ISPRED SBB: 1x a/a
____________________ Edhem Fejzić
ANALIZA RAZLIČITIH OPCIJA ZAGRIJAVANJA PROSTORA U ZENICI
Zenica se već duže vrijeme suočava sa problemom sigurne i kvalitetne isporuke toplotne energije. Trenutno se toplotna energija obezbjeđuje iz kompanije AMZ iz postrojenja koja su stara skoro 50 godina. Građani, političke partije, naučne isntitucije se opravdano interesuju kako obezbijediti kvalitetano, pouzdano i jeftino zagrijavanje prostora u našem gradu. U gradu se pominje nekoliko opcija zagrijavanja pa ću navesti neke i dati obrazloženje.
Svi smo mi svjedoci lošeg rješenja zagrijavanja prostora u gradu iz kompanije AMZ i enormnog zagađenja kao posljedice grijanja iako je ono za kompaniju najjeftinije. Imamo nepouzdan izvor snabdjevanja zbog dotrajalosti kotlova i činjenice da primarno rade u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje čelika. Radi se o privatnoj kompaniji koja uvijek može ugasiti proizvodnju i da Grad ostane bez grijanja. AMZ je već najavio da 2018 godine sa postojećim rješenjem neće moći isporučivati toplotnu energiju.
U opticaju se javlja nekoliko varijanti:
1. Dovođenje toplotne energije iz TE Kakanj
2. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Zenici – KTG
3. Korištenje pare sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ
4. Plinifikacija grada Zenice
5. Formiranje novog preduzeća i izgradnja novih plinskih kotlova
1. Dovođenje toplotne energije iz TE Kakanj
Nije uopšte sporna činjenica da postoji tehnička mogućnost dovođenja toplotne energije iz TE Kakanj u Zenicu i da je to sa ekološkog aspekta i aspekta pouzdanosti jako prihvatljiva opcija. Cijena MWh toplotne energije na pragu termoelektrane je veoma povoljna. Međutim, da bi se potrebna količina toplotne energije dovela sa kotlova termoelektrane 5,6 i 7 potrebno je izvršiti određena investiciona ulaganja na turbinama a koja nisu zanemarljiva i prema urađenoj studiji iznose preko 20 miliona KM. Stoga svi oni koji misle da je dovoljno samo položiti cjevovod do Termoelektrane Kakanj i dobiti toplotnu energiju su u velikoj zabludi.
Drugo, možda što je u ovom momentu bitnije za građane Zenice je da znaju šta se to nama nudi iz JP Elektroprivreda BiH. Studija opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Zenice nije odgovorila na dva ključna pitanja:
1. Ko će finansirati projekat?
2. Za koje će se vrijeme realizirati ponuđeni projekat?
Ukupna cijena projekta dovođenja toplotne energije iz Kaknja u Zenicu, prema urađenoj studiji, iznosi oko 140.000.000,00 KM. U ovu cijenu ulaze i zahvati na turbinama ali nisu obuhvaćene investicije u Zenici. Kako bi se pokazala opravdanost projekta, autori studije su uzimali podatak da će Zenici trebati u 2016 godini 140 MW toplotne energije a 2020 godine 160 MW.
S obzirom da je ovo netačan ulazni podatak a pravi problem u ocjeni opravdanosti projekta, potrebno je da se neke veličine dodatno pojasne. JP Grijanje Zenica trenutno kupuje iz AMZ od 65 do 70 MW toplotne energije. Ako se prihvati činjenica da imamo loš kvalitet grijanja, isključen znatan broj korisnika, ako uzmemo u obzir potrebu proširenja mreže, onda Zenici ne treba u narednih 10 – 20 godina više od 100 MW toplotne energije. Ne treba zanemariti činjenicu da se sve više vodi računa o potrošnji toplotne energije kroz: ugradnju kalorimetara, kroz utopljavanje stambenih i poslovnih objekata, korištenje obnovljivih izvora energije, kroz smanjenje gubitaka u mreži i da će to u budućnosti dodatno smanjiti potrebu za toplotnom energijom od proizvođača.
Grad Zenica na godišnjem nivou potroši max. 300.000 MWh toplotne energije a ponuđena cijena na pragu TE Kakanj je 23 KM/MWh. JP Grijanje Zenica danas plaća AMZ 43 KM/MWh. Razlika od 20 KM/MWh ostaje za otplaćivanje investicije. Nije teško izračunati da 300.000 MWh po 20 KM/MWh iznosi na godišnjem nivou 6 milion KM.
Ako se neko kreditno zaduži (Grad Zenica, JP Elektroprivreda ili obe institucije zajedno) sa planiranim iznosom, po Studiji, od 140 miliona KM uz dodatak kamata procjenjuje se da je ukupni iznos za otplatu oko 200 miliona KM. Nije teško zaključiti da će potencijalnom investitoru biti potrebno oko 35 godina da otplati investiciju. Kada bi dobili toplotnu energiju besplatno u Kaknju trebalo bi oko 15 godina da se ova investicija otplati. Po mom dubokom ubjeđenju a prema podacima iz urađene studije, projekat dovođenja toplotne energije iz TE Kakanj u Zenicu je trenutno ekonomski neopravdan bez obzira ko ga i na koji način finansirao. Kada bi Zenica imala potrebu za 200 MW toplotne energije a to znači skoro tri puta više korisnika usluge daljinskog grijanja, možda bi se projekat isplatio.
Dakle, Zenica danas a i u narednih nekoliko godina će imati nedovoljan konzum da se isplati ulaziti u ovaj projekat.
Drugo, bitno pitanje je rok realizacije ovog projekta. Potrebno je puno vremena da se pripreme postrojenja za siguran rad i isporuku toplotne energije iz TE Kakanj, dobiju sve potrebne saglasnosti, riješe imovinsko pravna pitanja, izvrše radovi na izgradnji tako da bi rok realizacije ovog projekta i kada bi se našao investitor, bio 4-5 godina.
Ono što je posebno indikativno jeste da JP Elektroprivreda nikada nije ponudila model eventualnog finansiranja takvog projekta kroz: njihovo učešće, učešće vlade FBiH, vlade Ze-Do kantona, Grada Zenice i drugih institucija, nego nas upućuju na međunarodne fondove.
Zaključak:
Projekat neopravdan zabog visoke cijene realizacije projekta i malog konzuma u Zenici.
2. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Zenici – KTG
Izgradnja plinske elektrane je bila dobro rješenje sa aspekta kvaliteta i sigurnosti obezbjeđenja toplotne energije. Zenica bi postala energetski centar ali realizacija ovog projekta je upitna i postoji ovisnost od jednog dobavljača zemnog plina. Potencijalni Investitor nema novca da izgradi ovo postrojenje i na ovaj projekat po mom mišljenju treba staviti tačku ukoliko Grad nema drugih obaveza prema KTG-u. Graditi ovo postrojenje a uslovljavati da neko mora otkupiti električnu energiju je nerealno. Rok realizacije i ovog projekta je preko dvije godine.
Zaključak:
Odustati od ovog projekta jer je njegova realizacija veoma upitna zbog nedostatka sredstava.
3. Korištenje pare sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ
Ideja da se koristi para sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ za potrebe grijanja grada je nerealna zbog nedovoljne količine pare, zbog toga što postoji dosta varijacija u proizvodnji i opet zavisimo od privatne kompanije i njenog tehnološkog procesa. U slučaju zastoja konvertora grad ostaje bez grijanja. Količina od 15-20 t/h pare je nedovoljna da bi se grijao prostor u gradu. Ovu paru primarno treba koristiti kompanija AMZ za svoje potrebe u cilju povećanja energijske efikasnosti.
Zaključak:
Ovaj vid zagrijavanja prostora nije dovoljan ali svakako da tu energiju treba iskoristiti.
4. Plinifikacija grada Zenice
Ideja za plinifikacijom Zenice radi zagrijavanja postoji već odavno. Da li je to najbolje rješenje sa aspekta velikog broja izvora emisije, cijene i bezbjednosti teško je sada dati potpun odgovor. I ovdje opet zavisimo od isporuke zemnog plina. Vrijeme realizacije bi bilo veoma dugo.
Zaključak:
Ovoj opciji ne treba pridavati puno pažnje.
5. Formiranje novog preduzeća sa AMZ i izgradnja novih plinskih kotlova
Potreba za brzim rješenjem kvalitenog grijanja, ovu varijantu dovodi u povoljnu situaciju jer donosi niz prednosti a koje se ogledaju u sljedećem:
– Najkraći rok realizacije nabavke kotlova i dobijanja kvalitetnog rješenja zagrijavanja poslovnih i stambenih prostora. Procjena za dvije godine.
– Model finansiranja povoljan (preko FBiH) i učešće Grada nije veliko.
– Stvaraju se povoljni uslovi za značajno smanjenje emisija kroz nekorištenje uglja na godišnjem nivou oko 150.000 t. mada i dalje ostaje pitanje emisije SO2 iz H2S u koksnom plinu.
– Ukoliko u AMZ na godišnjem nivou ne sagori 150.000 t uglja sa prosječnim sadržajem S od 3 % onda se u zeničkoj kotlini smanjuju emisije za 9000 t SO2
– Netreba zanemariti i ostale uticaje na okoliš (prašina, troska, voda itd)
I ovo rješenje ima nedostataka ili otvorenih pitanja na koje treba obratiti posebnu pažnju:
– Grad zavisi od privatnih kompanija a učestvuje sa 20 %kapitala u budućem preduzeću.
– Ko i na koji način određuje cijenu toplotne energije u budućem preduzeću?
– Koja će biti cijena toplotne energije?
– Koliko MW toplotne energije grad može očekivati od AMZ?
– Šta će biti sa emisijima SO2 iz koksnog plina?
– Šta u slučaju poremećaja proizvodnje i nedostatka tehničkih plinova (KP i VPP) a koristi se puno skuplji zemni plin? Da li će doći do korekcije dogovorene cijene toplotne energije?
– Šta ako AMZ eventualno prekine proces poizvodnje čelika?
– Da li se dovodi u pitanje budućnost proizvodnje uglja i broj zaposlenih u Rudniku Zenica.
Zaključak:
Trenutno najpovoljnija varijanta za srednjeročni period. Sa ovim rješenjem Grad Zenica najbrže rješava problem isporuke toplotne energije a stvara predpostavke da AMZ i dalje radi u ovomk gradu.
Kada se sve sagleda, uočava se da riješiti problem daljinskog zagrijavanja grada Zenice nije nimalo lagan zadatak kao što se misli. Po svemu sudeći varijanta br.5 se nameće kao realna opcija sa najkraćim vremenom realizacije ali prije donošenja bilo kakve odluke potrebno je posvetiti puno pažnje otvorenim pitanjima koja se tiču ovog projekta.
S poštovanjem,
ANALIZA RAZLIČITIH OPCIJA ZAGRIJAVANJA PROSTORA U ZENICI
Zenica se već duže vrijeme suočava sa problemom sigurne i kvalitetne isporuke toplotne energije. Trenutno se toplotna energija obezbjeđuje iz kompanije AMZ iz postrojenja koja su stara skoro 50 godina. Građani, političke partije, naučne isntitucije se opravdano interesuju kako obezbijediti kvalitetano, pouzdano i jeftino zagrijavanje prostora u našem gradu. U gradu se pominje nekoliko opcija zagrijavanja pa ću navesti neke i dati obrazloženje.
Svi smo mi svjedoci lošeg rješenja zagrijavanja prostora u gradu iz kompanije AMZ i enormnog zagađenja kao posljedice grijanja iako je ono za kompaniju najjeftinije. Imamo nepouzdan izvor snabdjevanja zbog dotrajalosti kotlova i činjenice da primarno rade u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje čelika. Radi se o privatnoj kompaniji koja uvijek može ugasiti proizvodnju i da Grad ostane bez grijanja. AMZ je već najavio da 2018 godine sa postojećim rješenjem neće moći isporučivati toplotnu energiju.
U opticaju se javlja nekoliko varijanti:
1. Dovođenje toplotne energije iz TE Kakanj
2. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Zenici – KTG
3. Korištenje pare sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ
4. Plinifikacija grada Zenice
5. Formiranje novog preduzeća i izgradnja novih plinskih kotlova
1. Dovođenje toplotne energije iz TE Kakanj
Nije uopšte sporna činjenica da postoji tehnička mogućnost dovođenja toplotne energije iz TE Kakanj u Zenicu i da je to sa ekološkog aspekta i aspekta pouzdanosti jako prihvatljiva opcija. Cijena MWh toplotne energije na pragu termoelektrane je veoma povoljna. Međutim, da bi se potrebna količina toplotne energije dovela sa kotlova termoelektrane 5,6 i 7 potrebno je izvršiti određena investiciona ulaganja na turbinama a koja nisu zanemarljiva i prema urađenoj studiji iznose preko 20 miliona KM. Stoga svi oni koji misle da je dovoljno samo položiti cjevovod do Termoelektrane Kakanj i dobiti toplotnu energiju su u velikoj zabludi.
Drugo, možda što je u ovom momentu bitnije za građane Zenice je da znaju šta se to nama nudi iz JP Elektroprivreda BiH. Studija opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Zenice nije odgovorila na dva ključna pitanja:
1. Ko će finansirati projekat?
2. Za koje će se vrijeme realizirati ponuđeni projekat?
Ukupna cijena projekta dovođenja toplotne energije iz Kaknja u Zenicu, prema urađenoj studiji, iznosi oko 140.000.000,00 KM. U ovu cijenu ulaze i zahvati na turbinama ali nisu obuhvaćene investicije u Zenici. Kako bi se pokazala opravdanost projekta, autori studije su uzimali podatak da će Zenici trebati u 2016 godini 140 MW toplotne energije a 2020 godine 160 MW.
S obzirom da je ovo netačan ulazni podatak a pravi problem u ocjeni opravdanosti projekta, potrebno je da se neke veličine dodatno pojasne. JP Grijanje Zenica trenutno kupuje iz AMZ od 65 do 70 MW toplotne energije. Ako se prihvati činjenica da imamo loš kvalitet grijanja, isključen znatan broj korisnika, ako uzmemo u obzir potrebu proširenja mreže, onda Zenici ne treba u narednih 10 – 20 godina više od 100 MW toplotne energije. Ne treba zanemariti činjenicu da se sve više vodi računa o potrošnji toplotne energije kroz: ugradnju kalorimetara, kroz utopljavanje stambenih i poslovnih objekata, korištenje obnovljivih izvora energije, kroz smanjenje gubitaka u mreži i da će to u budućnosti dodatno smanjiti potrebu za toplotnom energijom od proizvođača.
Grad Zenica na godišnjem nivou potroši max. 300.000 MWh toplotne energije a ponuđena cijena na pragu TE Kakanj je 23 KM/MWh. JP Grijanje Zenica danas plaća AMZ 43 KM/MWh. Razlika od 20 KM/MWh ostaje za otplaćivanje investicije. Nije teško izračunati da 300.000 MWh po 20 KM/MWh iznosi na godišnjem nivou 6 milion KM.
Ako se neko kreditno zaduži (Grad Zenica, JP Elektroprivreda ili obe institucije zajedno) sa planiranim iznosom, po Studiji, od 140 miliona KM uz dodatak kamata procjenjuje se da je ukupni iznos za otplatu oko 200 miliona KM. Nije teško zaključiti da će potencijalnom investitoru biti potrebno oko 35 godina da otplati investiciju. Kada bi dobili toplotnu energiju besplatno u Kaknju trebalo bi oko 15 godina da se ova investicija otplati. Po mom dubokom ubjeđenju a prema podacima iz urađene studije, projekat dovođenja toplotne energije iz TE Kakanj u Zenicu je trenutno ekonomski neopravdan bez obzira ko ga i na koji način finansirao. Kada bi Zenica imala potrebu za 200 MW toplotne energije a to znači skoro tri puta više korisnika usluge daljinskog grijanja, možda bi se projekat isplatio.
Dakle, Zenica danas a i u narednih nekoliko godina će imati nedovoljan konzum da se isplati ulaziti u ovaj projekat.
Drugo, bitno pitanje je rok realizacije ovog projekta. Potrebno je puno vremena da se pripreme postrojenja za siguran rad i isporuku toplotne energije iz TE Kakanj, dobiju sve potrebne saglasnosti, riješe imovinsko pravna pitanja, izvrše radovi na izgradnji tako da bi rok realizacije ovog projekta i kada bi se našao investitor, bio 4-5 godina.
Ono što je posebno indikativno jeste da JP Elektroprivreda nikada nije ponudila model eventualnog finansiranja takvog projekta kroz: njihovo učešće, učešće vlade FBiH, vlade Ze-Do kantona, Grada Zenice i drugih institucija, nego nas upućuju na međunarodne fondove.
Zaključak:
Projekat neopravdan zabog visoke cijene realizacije projekta i malog konzuma u Zenici.
2. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Zenici – KTG
Izgradnja plinske elektrane je bila dobro rješenje sa aspekta kvaliteta i sigurnosti obezbjeđenja toplotne energije. Zenica bi postala energetski centar ali realizacija ovog projekta je upitna i postoji ovisnost od jednog dobavljača zemnog plina. Potencijalni Investitor nema novca da izgradi ovo postrojenje i na ovaj projekat po mom mišljenju treba staviti tačku ukoliko Grad nema drugih obaveza prema KTG-u. Graditi ovo postrojenje a uslovljavati da neko mora otkupiti električnu energiju je nerealno. Rok realizacije i ovog projekta je preko dvije godine.
Zaključak:
Odustati od ovog projekta jer je njegova realizacija veoma upitna zbog nedostatka sredstava.
3. Korištenje pare sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ
Ideja da se koristi para sa kotlova utilizatora Čeličane AMZ za potrebe grijanja grada je nerealna zbog nedovoljne količine pare, zbog toga što postoji dosta varijacija u proizvodnji i opet zavisimo od privatne kompanije i njenog tehnološkog procesa. U slučaju zastoja konvertora grad ostaje bez grijanja. Količina od 15-20 t/h pare je nedovoljna da bi se grijao prostor u gradu. Ovu paru primarno treba koristiti kompanija AMZ za svoje potrebe u cilju povećanja energijske efikasnosti.
Zaključak:
Ovaj vid zagrijavanja prostora nije dovoljan ali svakako da tu energiju treba iskoristiti.
4. Plinifikacija grada Zenice
Ideja za plinifikacijom Zenice radi zagrijavanja postoji već odavno. Da li je to najbolje rješenje sa aspekta velikog broja izvora emisije, cijene i bezbjednosti teško je sada dati potpun odgovor. I ovdje opet zavisimo od isporuke zemnog plina. Vrijeme realizacije bi bilo veoma dugo.
Zaključak:
Ovoj opciji ne treba pridavati puno pažnje.
5. Formiranje novog preduzeća sa AMZ i izgradnja novih plinskih kotlova
Potreba za brzim rješenjem kvalitenog grijanja, ovu varijantu dovodi u povoljnu situaciju jer donosi niz prednosti a koje se ogledaju u sljedećem:
– Najkraći rok realizacije nabavke kotlova i dobijanja kvalitetnog rješenja zagrijavanja poslovnih i stambenih prostora. Procjena za dvije godine.
– Model finansiranja povoljan (preko FBiH) i učešće Grada nije veliko.
– Stvaraju se povoljni uslovi za značajno smanjenje emisija kroz nekorištenje uglja na godišnjem nivou oko 150.000 t. mada i dalje ostaje pitanje emisije SO2 iz H2S u koksnom plinu.
– Ukoliko u AMZ na godišnjem nivou ne sagori 150.000 t uglja sa prosječnim sadržajem S od 3 % onda se u zeničkoj kotlini smanjuju emisije za 9000 t SO2
– Netreba zanemariti i ostale uticaje na okoliš (prašina, troska, voda itd)
I ovo rješenje ima nedostataka ili otvorenih pitanja na koje treba obratiti posebnu pažnju:
– Grad zavisi od privatnih kompanija a učestvuje sa 20 %kapitala u budućem preduzeću.
– Ko i na koji način određuje cijenu toplotne energije u budućem preduzeću?
– Koja će biti cijena toplotne energije?
– Koliko MW toplotne energije grad može očekivati od AMZ?
– Šta će biti sa emisijima SO2 iz koksnog plina?
– Šta u slučaju poremećaja proizvodnje i nedostatka tehničkih plinova (KP i VPP) a koristi se puno skuplji zemni plin? Da li će doći do korekcije dogovorene cijene toplotne energije?
– Šta ako AMZ eventualno prekine proces poizvodnje čelika?
– Da li se dovodi u pitanje budućnost proizvodnje uglja i broj zaposlenih u Rudniku Zenica.
Zaključak:
Trenutno najpovoljnija varijanta za srednjeročni period. Sa ovim rješenjem Grad Zenica najbrže rješava problem isporuke toplotne energije a stvara predpostavke da AMZ i dalje radi u ovomk gradu.
Kada se sve sagleda, uočava se da riješiti problem daljinskog zagrijavanja grada Zenice nije nimalo lagan zadatak kao što se misli. Po svemu sudeći varijanta br.5 se nameće kao realna opcija sa najkraćim vremenom realizacije ali prije donošenja bilo kakve odluke potrebno je posvetiti puno pažnje otvorenim pitanjima koja se tiču ovog projekta.
S poštovanjem,
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
