fbpx
Info

Gdje je utrošen novac za obnovu od poplava

Ne zna se gdje je utrošena skoro polovina novca za obnovu od poplava
Ne zna se gdje je utrošena skoro polovina novca za obnovu od poplava

Gdje je utrošen novac za obnovu od poplava- Mreža Brana koja okuplja 23 nevladine organizacije iz BiH sa zadatkom praćenja transparentnosti utroška donatorskih i budžetskih sredstava za obnovu nakon poplava. Mreža Brana je nedavno objavila svoj prvi izvještaj nastao tokom jednogodišnjeg rada na terenu.

Iz mreže Brana ističu kako je jedan od najvećih identifikovanih problema na terenu, a tiče se procesa dodjele pomoći jeste nedovoljna informisanost građana o mogućnostima za dobijanje pomoći, otvorenim javnim pozivima, te uslovima konkurisanja na pozive.

Posljedica ovoga je to da je većina građana ostala bez pomoći zbog propuštanja rokova za konkurisanje i zbog toga najčešće krive lokalnu vlast, uz uvjerenje da se radi o zloupotrebi. U prilog ovome govori i podatak da je 70% zaprimljenih poziva putem linije namijenjene za prijavu nepravilnosti bilo zbog nedobijanja pomoći usljed nedovoljno informisanosti o javnim pozivima.

“Pored toga, i oni građani koji su dobili donaciju bili su slabo informisani o vrijednosti dobijene pomoći, čak njih 80%. Istovremeno, iako se radi o donacijama, većina korisnika je istakla da bi voljeli znati ovaj podatak jer jedino bi tako mogli uočiti i spriječiti zloupotrebe na terenu”, navode iz Mreže Brana.

Primjeri dobrih i netransparentnih praksi
Kada je u pitanju potrošnja novca, odnosno otkrivanje njegovih tokova za obnovu, kao primjere dobrih praksi mreža Brana izdvaja izvještaje Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH, Crveni krst/križ Federacije BiH, Ambasadu Japana u BiH, USAID i UNDP.

S obzirom na to da izvještaj koji je objavljen početkom februara predstavlja presjek stanja, mreža Brana ne želi imenovati primjere netransparentnih praksi iz razloga što neki od njih trenutno pripremaju dopunu svojih odgovora ili odgovore. Polovinom marta će biti objavljen završni izvještaj u kojem će biti navedeni predstavnici i te kategorije.

Na upit o tome šta su najčešći razlozi zbog kojih vlasti nisu dostavljale informacije o utrošku sredstava, posebno onih koja su budžetska, odnosno novac građana, iz Mreže Brana odgovaraju:

“Od jednog broja institucija nismo dobili nikakvo pojašnjenje, niti bilo kakav odgovor vezan za naš zahtjev, tako da razloge možemo samo da nagađamo. Interesantno je da pored toga što sa nama nisu dijele informacije, oni ih nisu ni na jedan drugi način učinili dostupnim javnosti, iako su se na to obavezale. Drugi dio institucija, najčešće opština su kao razlog navodili da ni oni još uvijek (skoro dvije godine nakon poplava) nemaju sređene liste korisnika i pregled pristiglih donacija, te da im treba dodatno vrijeme kako bi pripremili i dostavili nam svoje izvještaje.”

No da li netransparentnost znači automatski i zloupotrebu? Ukoliko je utvrđeno da neki nivo vlasti ili neka institucija nisu transparentni, da li to sigurno znači da ima bilo kakve vrste zloupotrebe?

“Što se tiče neregularnosti i zloupotreba, u kontekstu rada Mreže Brana možemo govoriti o nepružanju dovoljno informacija, odnosno nemogućnosti određivanja tačne lokacije i načina utroška sredstava namijenjenih za oporavak od poplava. Takvih sredstava kod institucija je 46%, a donatora 10%. To ne znači da je u tim slučajevima došlo do zloupotrebe, ali u ovom trenutku ne možemo reći ni da nije, jer nemamo dovoljno informacija.Transparentnost je najbolja prevencija od zloupotreba.”
Ne zna se na šta je utrošeno 46% sredstava
Iz Mreže Brana ističu kako trenutno za 46% od ukupno realizovanih sredstava preko institucija vlasti, ne znaju tačno gdje i na koji način su utrošena, tj. nemaju dovoljno informacija na osnovu kojih bi bila vršena verifikacija na terenu.

“Ono što uveliko otežava provjeru utroška sredstava jeste problem odsustva jedinstvene sveobuhvatne baze podataka koja bi sadržavala sve donacije prikupljene od državnih organa i institucija, stranih i međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i agencija za razvoj i koja bi omogućila rad na verifikaciji donacija, te povećala povjerenje donatora da će upućena pomoć biti pravilno upotrijebljena, kao i da je bila pravilno raspoređena na osnovu zadatih kriterija dostave pomoći”, navode iz Mreže Brana.

Na osnovu dosad dobijenih izvještaja od donatorskih organizacija i institucija vlasti, a zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, ova organizacija je locirala većinski iznos isplaćenih sredstava – 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i institucija BiH (viši nivoi vlasti, fondovi i niži nivoi vlasti), što predstavlja značajan korak u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja.

Svi prikupljeni podaci su dostupni i široj javnosti putem Brana.ba, koja ujedno predstavlja i jedinu jedinstvenu bazu podataka o donacijama za sanaciju posljedica polava u BiH. Građanima je omogućeno da putem javnih rasprava, koje su u većini opština bile ujedno i prvi sastanci ovog tipa, nakon poplava, iznesu svoj problem, prijedlog ili dobiju informaciju od lokalnih vlasti o procesu sanacije nakon poplava.

Uočeni problemi i preporuke predstavljeni su donatorima na OS, koji je održan početkom februara i koje im mogu poslužiti prilikom implementacije budućih sredstava. Svi pozivi građana, poslužili su da se identifikuju problemi u procesu dodjele pomoći, te na osnovu njih i da se kreiraju konkretne preporuke za unapređenje procesa dodjele pomoći.

klix.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem