Zenica

FOTO: Austrijski istraživači pronašli su jedinstveno groblje kod Zenice

Podijeli ovu vijest:

Arheolozi u Bosni i Hercegovini su ušli u trag pogrebnim obredima iz bronzanog i željeznog doba. Na lokalitetu Kopilo, austrijsko-bosanski istraživački tim otkrio je “prvo i jedino” groblje u regionu iz tog perioda. Za razliku od ostatka Evrope, mrtvi su ovdje sahranjeni, a ne kremirani, rekao je direktor iskopavanja Mario Gavranović u intervjuu APA. Kosturi bi sada trebali pružiti informacije o ishrani, bolestima i procesima migracije.

Gavranović je naveo da su grobovi otkriveni i ranije, na primjer u obliku slučajnih nalaza tokom građevinskih radova. Sa timom Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka (ÖAW) i bosanskim arheolozima istražuje naselje Kopilo na vrhu brda od 2019. godine. Arheološka dokumentacija o nalazima i ljudskim ostacima iz tog vremena do sada nije postojala.

Međutim, dosta se zna o naselju i njegovom stanovništvu: bavili su se stočarstvom, zemljoradnjom, metalurgijom i zanatima i – kako pokazuje približno 1000-godišnje naseljavanje ovog mjesta od oko 1300. godine prije Krista do dolaska Rimljana – može se dobro prilagoditi promjenama. Ali: “Nismo znali kako izgledaju grobovi, kakva je praksa sahrane i gdje se nalaze groblja”, objasnio je Gavranović. To bi se trebalo promijeniti 2021. godine, kada je otkrivena nekropola u neposrednoj blizini naselja Kopilo, oko 70 kilometara zapadno od Sarajeva. Prema riječima šefa iskopavanja, nije im bio lak zadatak pronaći: vanjskih znakova gotovo da nije bilo, bila je “samo livada”. Međutim, na površini su pronađene ljudske kosti

U nekropoli, koja je korišćena od 11. do 5. vijeka prije nove ere, danas je pronađeno 46 grobova i 53 osobe svih uzrasta. U okviru okrugle kamene konstrukcije pronađeno je obično dva do pet grobova. Mrtvi su sahranjeni u bočnom položaju sa blago savijenim nogama i rukama. Otkriveni su i grobni predmeti – često mala posuda postavljena uz glavu.

Pronađen je i nakit – poput oblika broševa koji su pronađeni samo ovdje – željezno oružje i staklene perle. Crna metalurgija se u naselju odvija već u 9. i 8. veku pre nove ere – „relativno rano za ovo područje“. Rukovodioca iskopavanja iznenadili su neki od pratilaca koji su do sada bili poznati samo iz Grčke i sa istočnog Balkana. Ovo je dokaz komunikacije i trgovine sa udaljenim područjima. Iako su obredi sahranjivanja ljudi ostali nepromijenjeni kulturom polja urni koja je prevladavala u to vrijeme, “ne treba zamišljati izolovano društvo”.

“Znakovi manipulacije kostima u grobnicama” bi pokazali da su grobnice kasnije ponovo otvorene – vjerovatno da bi se u jednu grobnicu smjestilo više mrtvih, jer je bilo i dvostrukih i trostrukih sahranjivanja. Dva groba svjedoče o “sekundarnom sahranjivanju” – tijela nisu pokopana odmah nakon smrti, već tek nakon što su se raspala. Kosturi djece su bili nesrazmjerno zastupljeni, Gavranović to pripisuje visokoj stopi mortaliteta. Istovremeno, dječiji grobovi jasno pokazuju da su i mladi ljudi smatrani vrijednim članovima zajednice. Na groblju su se održavali i rituali ili sastanci. Arheolog govori o “veoma, vrlo složenim pogrebnim obredima” i “bliskom odnosu između zajednice i mrtvih”

2022. godine otkrivena je, istražena i dokumentovana cijela terasa nekropole. Tamo se trenutno ne planiraju daljnja iskopavanja, ali će se istraživanja na nalazima nastaviti u Beču i Sarajevu. Gavranović i njegov tim sada žele da se prijave za četvorogodišnji istraživački projekat kako bi na osnovu nalaza skeleta i grobnog predmeta izveli zaključke o tadašnjem društvu. Predviđeno je nekoliko naučnih analiza. Istraživanja imaju za cilj da pruže informacije o porodičnim odnosima između ljudi koji su zajedno sahranjeni, o porijeklu pojedinaca i njihovoj ishrani, te o porijeklu sirovina za metalne predmete.

U arheološkom svijetu, kasno bronzano i željezno doba (oko 1300-100. godine prije Krista) u Bosni i Hercegovini je najpoznatije po impresivnim metalnim nalazima, poput ptičje kočije Glasinac koja je danas izložena u Prirodnjačkom muzeju u Beču. Potječu iz kulture koja je pokrivala današnju Bosnu sa gustom mrežom dobro utvrđenih naselja na vrhovima brda. Međutim, do sada su saznanja o pogrebnim običajima ove grupe stanovništva bila nejednaka.

Utoliko su značajniji rezultati istraživačkog tima Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka (ÖAW) i iz Bosne i Hercegovine na lokalitetu Kopilo iz kasnog bronzanog i željeznog doba, koje se nalazi oko 70 kilometara zapadno od Sarajeva. . Jer: Dok su mrtvi kremirani u većem dijelu Evrope u to vrijeme, zapadni Balkan je bio među onim regijama gdje se još uvijek praktikovalo sahranjivanje tijela. Grobni nalazi pružaju nove uvide u način života tadašnjih ljudi. Austro-bosanski tim za iskopavanja uspio je 2021. godine locirati nekropolu brdskog naselja Kopilo i otkriti prve grobove. 2022. godine mogla bi cijela terasa na kojoj se nalazilo groblje

KOMUNIKACIONE MREŽE DO DONJEG DUNAVA I DO MAKEDONIJE

Detalji izgradnje grobnica do sada su bili potpuno nepoznati: građene su od kamena, često okružene vanjskim prstenom i svaka je sadržavala po dvije do pet grobnica. Groblje je bilo od 11. do 5. vijeka prije nove ere. BC kontinuirano atestiran. Arheolozi su otkrili ukupno 46 grobova sa preko 50 osoba svih uzrasta. Svi mrtvi pokopani su u ležećem položaju sa blago savijenim nogama i rukama, u takozvanom “položaju za spavanje”. Uz glavu se često stavljala i mala posuda namijenjena zagrobnom životu.

Prve antropološke analize pokazuju da su posebno djeca nesrazmjerno zastupljena, što ukazuje na visoku stopu mortaliteta. Grobnice su sadržavale predmete kao što su posude, bronzani nakit, željezno oružje i staklene perle. Ženski grobovi imali su znatno više grobnog prilozi sa različitim vrstama ukrasa. Ovo uključuje i metalne nalaze koji dokazuju komunikaciju sa udaljenijim područjima na donjem Podunavlju i Makedoniji. Za neke lokalne oblike nakita nisu poznata poređenja, pa se u stručnoj literaturi uvode kao nove vrste. Nalaz također pruža uvid u prvu pojavu željeznih predmeta: oni dokazuju razvijenu metalurgiju željeza koja počinje još u 9. i 8. stoljeću prije Krista.

ANALIZA MOLEKULARNOG SKELETA TREBA DA RAZJASNI PROCESE MIGRACIJE

Istraživači se takođe nadaju da će steći ogromno znanje iz molekularne analize starih skeleta. Zajedno sa međunarodnim partnerima za saradnju, na pitanja o porodičnim odnosima, ishrani i kretanju biće odgovoreno na individualnom nivou ispitivanjem starih DNK i izotopskih analiza. Posebno će biti interesantan odgovor na pitanje da li su ljudi iz drugih krajeva tada migrirali na Kopilo i tamo konačno sahranjeni.

Izvor: Salzburger Nachricten

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno