Evropska industrija čelika suočava se sa paradoksom koji sve više uzdrmava temelje industrijske proizvodnje: dok se pogoni zatvaraju i radnici ostaju bez posla zbog jeftinog uvoza, istovremeno dolazi do rasta cijena čelika na tržištu Evropske unije. Najnoviji primjeri iz Njemačke i Austrije pokazuju da se radi o ozbiljnom strukturnom problemu koji bi mogao imati direktne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu.
Jeftini čelik iz Azije gasi evropske pogone
Veliki evropski proizvođači sve teže izdržavaju pritisak globalnog tržišta, prije svega zbog ogromnih količina jeftinog čelika koji dolazi iz Azije, posebno Kine, Južne Koreje i Japana. Taj trend već ima konkretne posljedice. Njemački industrijski gigant Thyssenkrupp najavio je zatvaranja i smanjenje proizvodnje, uz ugroženih više od 1.200 radnih mjesta, upravo zbog “poplave jeftinog uvoza” koji obara cijene ispod nivoa održive proizvodnje u Evropi.
Problem je dodatno pogoršan činjenicom da se višak čelika, koji zbog američkih carina ne može završiti na tržištu SAD-a, sada preusmjerava ka Evropi, dodatno urušavajući domaću industriju. Evropska čelična industrija već godinama upozorava na ovaj scenario: globalni višak kapaciteta i damping cijene dovode do gašenja proizvodnje i gubitka radnih mjesta, uz sve veći rizik od deindustrijalizacije kontinenta.
Paradoksalno, dok se proizvodnja smanjuje, cijene čelika u Evropi rastu. Prema podacima sa tržišta, proizvođači armature u Njemačkoj i Austriji uspjeli su progurati povećanje cijena na oko 400 eura po toni, a tržište je takve korekcije uglavnom prihvatilo. Razlog je jednostavan: smanjenje domaće proizvodnje i zatvaranje kapaciteta smanjuju ponudu, dok troškovi energije, CO₂ regulative i logistike ostaju visoki. To omogućava proizvođačima da podižu cijene kako bi preživjeli. Drugim riječima – Evropa istovremeno gubi proizvodnju i poskupljuje čelik.
Dva suprotna trenda – jedna opasnost
Na tržištu se sada jasno vide dva paralelna procesa: pritisak jeftinog uvoza koji uništava domaću proizvodnju, te rast cijena zbog smanjenja kapaciteta i visokih troškova u EU. To stvara nestabilno tržište u kojem industrija gubi sigurnost, a države gube kontrolu nad ključnim resursom – čelikom. Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? Ako Bosna i Hercegovina dozvoli da izgubi vlastitu proizvodnju čelika – poput kapaciteta u Zenici – naći će se između ova dva negativna trenda: postajemo zavisni od uvoza jeftinog čelika, koji kratkoročno može biti povoljan, ali dugoročno uništava domaću industriju, a nakon što je uništi, postati će sve – samo ne jeftin.
Kao drugu opciju ćemo plaćati skuplji čelik iz EU, jer će evropski proizvođači dizati cijene kako bi kompenzirali gubitke i troškove. Rezultat je jasan: BiH bi mogla izgubiti i industriju i cjenovnu stabilnost.
Iskustvo Njemačke i EU pokazuje da čelik nije samo tržišna roba – već strateški resurs. Bez vlastite proizvodnje gubi se industrijska nezavisnost, povećava se zavisnost od globalnih šokova, te cijene postaju nepredvidive Evropa sada pokušava spasiti svoju industriju kroz zaštitne mjere, ali mnogi upozoravaju da bi bez brzih reakcija mogla postati potpuno zavisna od uvoza.
Zatvaranje pogona u Njemačkoj i istovremeni rast cijena čelika nisu kontradikcija – već znak duboke krize industrijskog sistema. Za Bosnu i Hercegovinu poruka je jasna: ili će očuvati vlastitu proizvodnju čelika – ili će postati žrtva globalnih tržišnih poremećaja, bez ikakve kontrole nad cijenama i snabdijevanjem. Nažalost, kao da informacije dostupne svima ne dopiru do umova političara i nadležnih u državnim i entitetskim vlastima. Čak ni protesti, ni alarmantni podaci koliko radnih mjesta je ugroženo, koliko će manji biti poreski prihodi, naknade za zdravstvo, penzioni fond…. sve to je uzaludno. Slijedi li nam scenarij općeg pada prihoda, prometa i uplate obaveza, sve to će dovesti do kolapsa ne samo teške industrije i proizvodnje u Zenici, nego problema u svim oblastima u cijeloj BIH.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
