Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za takozvanu „prljavu energiju“ na proizvode iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje nisu članice EU, ali domaće vlasti još uvijek ne nude nikakve konkretne mjere pomoći privrednicima.
Riječ je o primjeni Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), kojim EU uvodi dodatnu taksu na CO₂ emisije za robu proizvedenu uz visok stepen zagađenja. Stručnjaci upozoravaju da bi ova mjera mogla ozbiljno ugroziti konkurentnost domaćih kompanija, dovesti do rasta cijena, ali i gubitka radnih mjesta.
CBAM se za sada odnosi na proizvođače cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, dok je planirano da se u narednim godinama proširi i na druge sektore.
Ekonomista Admir Čavalić ističe da će primjena CBAM-a najviše pogoditi izvoznike iz BiH koji se u prelaznom periodu nisu uspjeli prilagoditi i preći na energetski prihvatljivije izvore.
– Ovo znači manju konkurentnost naših proizvoda na tržištu EU, što je posebno zabrinjavajuće ako se zna da je oko 70 odsto spoljne trgovine BiH vezano upravo za Evropsku uniju – kazao je Čavalić.
On upozorava da CBAM donosi rast administrativnih, transportnih i transakcionih troškova, što se u konačnici preliva na cijene proizvoda, uz rizik od slabijeg industrijskog rasta, pada izvoza, smanjenja plata i otpuštanja radnika.
Sličan stav ima i ekonomista Igor Gavran, koji navodi da će dio izvoznika biti primoran da smanjuje profit ili cijene ispod isplativog nivoa, dok će neki možda u potpunosti odustati od izvoza u EU.
– Oni koji svoje proizvode prodaju i na domaćem tržištu mogli bi pokušati nadoknaditi gubitke povećanjem cijena, što bi na kraju osjetili i građani – upozorava Gavran.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi prelazak na obnovljive izvore energije, čime bi se kompanije djelimično ili u potpunosti oslobodile plaćanja CBAM takse.
Direktor Rudnika i termoelektrane Gacko Maksim Skoko smatra da u 2026. godini ipak ne bi trebalo doći do poskupljenja, jer je riječ o prelaznoj fazi, dok puna primjena CBAM-a počinje 2027. godine.
– Ključno je da domaće vlasti uspostave sistem trgovine emisijama kako sredstva od taksi ne bi odlazila u Brisel, već ostajala u BiH za finansiranje energetske tranzicije – poručio je Skoko.
Uprkos upozorenjima stručnjaka, vlasti u BiH se zasad ne oglašavaju, a privreda ulazi u novu godinu suočena s dodatnim troškovima, neizvjesnošću i strahom od gubitka tržišta EU.
Izvor: 6yka.com
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
