Godina 2025. rangirana je među najtoplijim godinama u historiji globalno, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i Copernicus službi za klimatske promjene, koje upozoravaju da klimatske promjene nadjačavaju prirodne cikluse hlađenja i da ekstremne vrućine postaju nova globalna stvarnost.
Globalne temperature u 2025. godini rangirane su kao druge ili treće najtoplije u historiji, nakon rekordno tople 2024. godine, što naglašava rastuću snagu zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, potaknutog emisijama stakleničkih plinova.
Naučnici su rekli da prirodni ciklusi hlađenja više nisu dovoljni da kompenziraju porast osnovnih temperatura, pri čemu mnoge regije bilježe rekordne ili gotovo rekordne nivoe vrućine tokom cijele godine.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je da njeni najnoviji globalni klimatski izgledi pokazuju da će temperature u narednih pet godina vjerovatno ostati na ili blizu rekordnih nivoa, sa 80 posto šanse da će barem jedna godina premašiti trenutnu najtopliju godinu u historiji mjerenja i 70 posto šanse da će petogodišnji prosjek privremeno premašiti 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
Prema mnogim studijama i naučnim tijelima, efekti klimatskih promjena smatraju se jednom od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo danas suočava.
Ekstremne ljetne vrućine 2025. godine uticale su i na zdravlje.
Prema podacima, juli je rangiran kao treći najtopliji mjesec u historiji mjerenja na globalnom nivou.
Evropa je zabilježila četvrto najtoplije ljeto u historiji mjerenja, s intenzivnom vrućinom koncentrisanom u zapadnim i južnim područjima. Temperature površine kopna bile su znatno iznad prosjeka na sjeveroistoku Španije, jugozapadu Francuske, Balkanu i dijelovima Fenoskandija, s anomalijama koje su na nekim lokacijama dosezale i do šest stepeni Celzijusa.
Prema podacima Meteorološkog zavoda, Velika Britanija je zabilježila najtopliji juni i drugi najtopliji u zemlji od početka mjerenja 1884. godine.
I u Holandiji su u junu zabilježene druge najviše temperature u od 1901. godine, pokazali su podaci Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta.
Španija je u augustu zabilježila najintenzivniji toplotni val ikada, saopćila je Državna meteorološka agencija.
Skandinavija, uključujući Finsku, Dansku, Švedsku i Norvešku, zabilježila je produžene toplotne talase u julu, s temperaturama znatno iznad sezonskih prosjeka u cijeloj regiji.
Studija istraživača s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenila je oko 24.400 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 854 evropska grada između juna i augusta.
Oko 68 posto tih smrtnih slučajeva pripisano je klimatskim promjenama, što efektivno utrostručuje očekivani broj žrtava izazvanog ljudskim djelovanjem.
Italija je zabilježila najveći broj smrtnih slučajeva pripisanih klimi – 4.597, a slijede Španija sa 2.841, Njemačka sa 1.477, Francuska sa 1.444 i Velika Britanija sa 1.147. Najteži uticaji na nivou grada zabilježeni su u Rimu, a slijede Atina, Pariz i Madrid.
Istraživači su rekli da je starije stanovništvo posebno ranjivo, s oko 85 posto žrtava starosti 65 ili više godina, dodajući da se smrtni slučajevi povezani s vrućinom često nedovoljno prijavljuju.
Ekstremne vrućine pogodile su velike dijelove Azije 2025. godine.
Japan je zabilježio jedan od najtoplijih juna otkako se vode evidencije 1898. godine, saopćila je Japanska meteorološka agencija, s produženim vrućinama koje su dovele do porasta broja slučajeva toplotnog udara i smrtnih slučajeva, posebno među starijim osobama.
Južna Koreja je krajem juna prijavila rekordne dnevne prosječne temperature, najviše od 1904. godine.
Indija je izdala crvena upozorenja u New Delhiju zbog produženih vrućina, dok je Pakistan zabilježio porast temperatura na oko 50 stepeni u dijelovima provincije Punjab.
U Iranu su vlasti zatvorile javne institucije u 18 provincija kako bi upravljale rastućom potražnjom za energijom uzrokovanom široko rasprostranjenom upotrebom sistema za hlađenje.
SAD i dijelovi Sjeverne Amerike doživjeli su teške toplotne talase 2025. godine, uključujući veliki toplotni udar u junu koji je izložio više od 255 miliona ljudi ekstremnim temperaturama, s očitanjima koja su često prelazila 38 stepeni.
Rekordne vrućine pogodile su Srednji zapad, sjeveroistok, jug i zapad, što je dovelo do hiljada bolesti povezanih s vrućinom.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti rekli su da ekstremne vrućine ostaju vodeći uzrok smrti povezan s vremenskim prilikama u SAD-u, a preliminarni podaci iz 2025. potvrđuju najmanje 150 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom širom zemlje.
Produžene vrućine opteretile su elektroenergetske mreže, infrastrukturu i sisteme javnog zdravstva širom zemlje.
Ekstremne vrućine u 2025. godini dovele su do toga da suše budu sve učestalija pojava u mnogim regijama povećavajući stopu isparavanja.
Iran se suočio s jednom od najtežih kriza vode, s jezerom Urmia, nekada najvećim slanim jezerom na Bliskom istoku, koje se dramatično smanjuje i suočava se s periodičnim isušivanjem, uz kritično niske nivoe brana u Teheranu i drugim većim gradovima.
Suša je pogodila i Siriju, dijelove Afrike i Južnu Koreju, gdje je grad Gangneung proglašen zonom katastrofe nakon rekordno niskih padavina.
U izvještaju WMO-a o stanju globalnih vodnih resursa upozoreno je na sve nepravilnije vodne cikluse obilježene brzim promjenama između poplava i suša.
UN Water je saopćio da se 3,6 milijardi ljudi trenutno suočava s neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec dana godišnje, a predviđa se da će se taj broj povećati na više od pet milijardi do 2050. godine.
Događaji u 2025. godini istakli su ubrzane rizike koje predstavljaju klimatske promjene, s toplotnim valovima, sušama i srodnim krizama koje postaju sve češće, teže i razornije širom svijeta.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
