Naše

EKOLOGIJA – hobi biznisi političara

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

EKOLOGIJA – hobi biznisi političara – Za uvod, vijest da se italijanska mafija uključila u biznis oko medicinskog i infektivnog otpada nastalog tokom pamdemije za naše uslove i nije neka novost. Mafija i to organizovana se uvijek uključi u biznis kad je u pitanju novac i zarada pa je to razumljiv razvoj događaja. Kad se u to sistemski uključe organizovani političari u vidu lobija i interesnih grupa kao kod nas, to opet nije neka novost. Ali, zahvaljujući tim hobi-biznisima koji odavno prevaziđoše hobi-iznose novca, BiH je dospjela na zadnja mjesta i u Europi i na svijetu po mnogo čemu. Iako znate , da se podsjetimo.

  • prvi u Europi po broju oboljelih i umrlih od posljedica zagađenja okoliša,
  • drugi u svijetu po istoj kategoriji, iza S.Koreje,
  • prvi po uništenju biodiverziteta u Europi,
  • prvi po broju pušaća i broju umrlih od posljedica pušenja,
  • prvi u Europi po zagađenju zraka,
  • u deset rangiranih po zagađenju zraka u Europi su 4 grada iz BiH,
  • prvi u Europi po broju malih HE,
  • prvi u Europi po energetskom siromaštvu, opštem siromaštvu, iseljavanju stanovništva, broju nezaposlenih, sjeći šume, uništavanju vodotokova, erozije tla, klizišta…..

Ovi rekordi su sasvim sigurno posljedica odnosa naše vlasti prema ekologiji i još gore uključivanja naših politika i političara u biznis poslove koji su vezani za ekologiju. Za primjer, krenimo redom.

Male HE

Zna se, da Agencijom za slivno područje Save upravlja SDA, a Agencijom za slivno područje Jadranskog mora upravlja HDZ. Po tom receptu, i biznisom sa malim HE takođe upravljaju spomenute politike pa je tako i krenula ekspanzija i poplava projekata malih i mini HE na području Federacije. Ćinjenica je da je to postao unosan biznis dobrog dijela nekadašnjih političara i članova političkih stranaka na vlasti. Kakvu i koliku štetu su napravili ti objekti tek će se trebati utvrditi ali činjenica je da je došlo do masovnih protesta građana nakon kojih je konačno i državni parlament donio odluku o zabrani dalje izgradnje tih objekata. Hoće li ovo ostati samo predizborni trik i mrtvo slovo na papiru, tek ćemo vidjeti iako je dat rok nadležnim ministarstvima da donesu i usklade zakonsku regulativu u tom pogledu.

Otpadne vode

Prema gornjem receptu i ovim segmentom upravljaju političke opcije, pa nam defiluju Uborak, Smiljevići, ubrzo Zenica, Tuzla,….i svugdje je problem tretman otpadnog mulja. Postojećim tretmanima kao krajnji nus-proizvod dobijamo otrovni otpadni mulj koji je potrebno dalje tretirati do potpunog uklanjanja štetnih i otrovnih sastojaka. Tehnološke metode i anerobni procesi koji su odabrani zbog interesa politika i lobija ne riješavaju ovaj problem do kraja a postojeći zakon dozvoljava odlaganje ovakvog otpada do god. dana na deponije, a kasnije uz višestruko povećane cijene odlaganja i zabranu daljeg odlaganja.  Druge metode jednostavno ne mogu proći jer nisu u skladu sa interesima aktera. Pri ovome, javna je tajna da se trguje    indeksima zagađenja otpadnih voda ( EBS brojem ), pa je tako lakše kupiti smanjen indeks zagađenja, nego riješiti tehnološki tretman otpadne vode. U tom su specijalisti mesne industrije, piličari, mljekare, turistički objekti, proizvodnja hrane, naftaši i pumpe, farmaceuti, medicinske ustanove,…..

Divlje deponije

U BiH ih je oko 10.000 svih veličina, 1500 većih, ponešto uređenih i do sada samo 2 sanitarno uređene ( Zenica i Bijeljina ) a samo 3 % prikupljenog otpada se reciklira. Prikupljeni otpad niko ne sortira i reciklira a ove dvije pomenute otpad kvalitetno zatrpavaju. Zatrpava se novac, sirovina za proizvodnju energije, okupira sve vrijedniji resurs . zemljište, dobijamo netretirane i otrovne procijedne vode, koje najčešće završavaju u najbližem vodotoku, potoku i rijeci. Velik dio deponija je uz rijeke, pa dio otpada završava i u koritu rijeka ( Visoko, Čapljina, a o divljim da i ne pričamo ). I opet dobijamo eko-slučajeve, Uborak, Smiljevići, Neretvu, Bosnu, Modrac i Spreću, sada Drvar, Bos.Grahovo i opet nam korištenje, tretmane i izbor rješenja diktiraju političke opcije.

Remedijacija tla

Iako simbolično i stidljivo, i ovaj pojam polako ulazi u naše živote pa čujemo za remedijaciju     ( ili sanaciju i popravak kvaliteta tla i uklanjanje otrovnih supstanci ). Činjenica je da je zemljište na velikoj površini u BiH trajno devastirano industrijom, ekološkim incidentima, saobraćajem, poljoprivredom, ratnim dejstvima i tlo sadrži teške metale, aromatske ugljovodonike, pesticide, herbicide, sredstva protiv korova i sl. I onda čujemo za piralen u Incelu- Banja Luka, Koksaru u Lukavcu, zemljište oko Mittala i u gradu Zenici, kruks u Lukavcu, prostore oko cementara, deponije termoelektrana, itd. I nažalost, opet nam politike zbog svojih interesa određuju izbor metoda. Opet se biraju neefikasne i skupi zahvati, koji ne rješavaju efikasno i konačno problem, već omogućuju ponovno bavljenje tim biznisom i ostvarenje zarade i u narednom periodu.

Zagađenje zraka, vode i tla

Ove osnovne ekološke kategorije su donekle zaštičene zakonskom regulativom na federalnom i državnom nivou, problem je provođenje zakonskih propisa i realizacija mjera propisanih u okolinskim dozvolama, rad ispitnih laboratorija i inspekcija svih nivoa. Kad u tu oblast dodamo interese politika, dobijamo novi Zakon o zaštiti okoliša na čekanju od cca 15 god., Zakon o kontroli prodaje i upotrebe duhana 11 god. na čekanju, zakone o otpadu, tretmanu otpadnih voda, zaštiti zraka, fondu zaštite okoliša, strategijama razvoja, prostornim i urbanističkim planovima, silne zakonske podakte, propise i pravilnike na višegodišnjem čekanju.

Zbog navedenog i uplitanja politike, interesa  i lobija zato postanemo sve nabrojano u prvom pasusu, zato u ovoj siromašnoj i sve manje naseljenoj zemlji nepotrebno oboljevaju i umiru desetine hiljada naših građana. DO KADA ?

Alibegović Zlatan



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno