Džemidžić: Nismo otišli iz Zenice, igrat ćemo na Bilinom Polju

Na startu razgovora, potrebno je sumirati buran period koji je iza nas i sve ono što je učinjeno da bi se prevazišli najteži trenuci.

“Oko 3 miliona KM je trebalo je stići u Savez, od UEFA za premoštavanje problema izazvanih COVID 19 krizom, planirane su uplate u tranšama u junu, julu i septembru 2020., te još jedna tranša u junu 2021. Prvi plan za utrošak dijela tih sredstava išao je prema instalaciji dezinfekcionih tunela na stadionima Premijer lige i entitetskih liga, ali se od toga na kraju odustalo. Ne zbog toga što smo smatrali da je to loš plan, već zato što smo gledali šta nam je u tom trenuktku bilo tehnički izvodljivo, pošto se približavao početak novog prvenstva. Tako da su ta sredstva utrošena za serološke testove za klubove viših takmičarskih nivoa, i to za svaki klub pred početak trenažnog procesa i početak takmičenja, što znači dva testiranja. Ostale obaveze bile su na klubovima. Za obavljanje prva dva testa Savez je od klubova dobivao fakture za plaćanje, onim tempom kako su ih klubovi dostavljali i plaćao ih redovno. Tačne brojke ne možemo još sumirati jer fakture iz klubova još uvijek pristižu. Savez uredno servisira ove obaveze za sve klubove koji su dostavili na adresu NS/FS BiH, na način kako je traženo od njih. Nisu ni cijene testova iste u našoj zemlji, niti su svi klubovi testirali jednak broj igrača.

Klubovima smo obezbijedili i dezinfekcione setove za stadione, ne samo za klubove Premijer lige BiH, već za sve klubove nižih organizacionih nivoa.

Uz to, klubovima Premijer lige je u avgustu mjesecu uplaćen iznos, onako kako je definisano odlukom kao direktna finansijska pomoć na račun kluba (po 60.000 po klubu iz Premijer lige op.a.) za pomoć u COVID krizi koja je bila određena odlukom Izvršnog odbora.

U finansijskoj podjeli, imali smo prvu tranšu koja je stigla u vrijednosti od milion eura i Nogometni savez je oko 90% tih sredstava distribuirao klubovima, direktno i indirektno. Sredstva su doznačena i entitetskim savezima koji su vršili dalju distribuciju prema klubovima.”, obrazložio je detaljno Džemidžić sve ono što je učinjeno da se pomogne klubovima u teškim trenucima.

“COVID 19 protokol je takav kakav jeste, a vrijeme će pokazati koliko se zaista uradilo na prevenciji zdravlja i zaštiti fudbalera. Mi obavezno na svim utakmicama ‘m:tel’ Premijer lige BiH imamo jedno stručno lice, medicinskog službenika koji ima zadatak da prati provođenje COVID 19 protokola. Do danas, a prema zvaničnim izvještajima sa odigranih utakmica, imamo samo jednu zabilješku službenog lica da je bilo više lica na stadionu nego je predviđeno COVID 19 protokolom.

Da li je neko kažnjen zbog toga? Bilo je dosta polemika o većem broju ljudi na utakmici Borca i Željezničara.

“Ne. Mi se vodimo zvaničnim izvještajima naših službenih lica i određena odstupanja koja su bila su evidentirana i u razumnoj su mjeri. Ljudi koji nisu imali akreditacije su bili odstranjivani sa tribina stadiona. U službenom izvještaju delegata sa utakmice o kojoj govorite nismo imali evidentirano prisustvo većeg broja ljudi od dozvoljenog broja koji se kreće za jednu utakmicu oko 120 ljudi. Tu se uključuje i broj tehničkih lica koja učestvuju u organizaciji utakmice, tehničkoj realizaciji prenosa, bezbjednosti, kao i zaštitara unutar i izvan stadiona u tri zone propisane protokolom. Komitet za takmičenje je prema zapisniku proveo službenu proceduru, provjerio izvještaj sa pomenute utakmice i donio zaključak da nema potrebe za podnošenje prijave.”

Iako pandemija i kod nas i globalno samo jača, neke lige se polako odlučuju vraćati navijače na stadione. Posljednji i možda najupečatljiviji primjer je Engleska. Mislite li da ima šanse da se na proljeće u Bosni i Hercegovini igra pred publikom?

“Iskreno, mi bismo to željeli. Naša intencija je da na proljeće vratimo publiku, ali sve u skladu sa epidemiološkom situacijom u našoj zemlji. Fudbal se igra zbog navijača, mi to svi dobro znamo. Ovo što sada imamo je neko vegetativno stanje, pokušaj da se sport održi u životu i da se igraju utakmice sa što manje štete u finansijskom pogledu kada su klubovi u pitanju. Prethodno pitanje je pitanje zaštite zdravlja fudbalera na terenu, i to je priorite svih prioriteta. Mnoge države u Evropi, pa i zemlje iz okruženja, su dopuštale pa onda ukidale prisustvo gledalaca na stadionima. Spremni smo da razmatramo opciju povratka gledaca na stadione, pogotovo ako budemo imali pozitivne efekte nakon apliciranja vakcine koja se najavljuje i u našoj zemlji. Drugi dio prvenstva počinje tek u zadnjoj sedmici februara 2021. godine, a do tada se situacija može značajno popraviti i kod nas i u cijelom svijetu. U konačnici, povratak publike na stadione u našoj zemlji će zavisiti i od odluka nadležnih organa i kriznih štabova koje čemo mi poštovati u cijelosti.”

Nakon prekida prošle takmičarske sezone bilo je dosta polemika u javnosti, svako je imao svoj razlog za i protiv nastavka takmičenja, puno smo teorija na tu temu pročitali do danas. Jedno od objašnjenja za prekid je i to da je klubovima na startu rečeno da se neće dalje igrati i da su pojedini raspustili igrački kadar, pa se više i nije moglo nastaviti?

“Kad smo imali prve sastanke sa klubovima, neki od njih su nam već u aprilu rekli da su raspustili svoje ekipe, da su njihovi igrači otišli kućama, pogotovo oni koji su dolazili iz inostranstva. Ovdje mogu navesti primjer predsjednika FK Zvijezda 09 koji je upravo na prvom sastanku govorio o razlozima zašto je raspustio svoju ekipu. Nikad niko iz ove kuće nije rekao da se prvenstvo neće nastaviti, dokle god je opcija za nastavak prvenstva bila izgledna. Tražili smo dozvole od nadležnih organa, slali dopise, obavljali sastanake sa odgovornim ljudima iz struke koji su vodili i još vode krizne štabove u oba entiteta, čekajući najbolji momenat za nastavak, ali realno nije se moglo jer nismo imali dozvolu za održavanje sportskih manifestacija od strane Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Želim naglasiti da je bilo i klubova koji se nikada nisu pojavili na zajedničkim online sastancima.”

Bio je veliki problema sa rokovima u kojima se takmičenje moralo okončati. Neki prijedlozi su odbijeni zato što bi se igralo srijeda – subota – srijeda – subota…

“Da.”

Evo sada se igra srijeda – subota – srijeda – subota? Mislim to prvenstveno na klubove čije utakmice su odgađana zbog evropskih nastupa.

“Samo dvije srijede se igraju u jesenjem dijelu takmičenja ‘m:tel’ Premijer lige za sezonu 2020/21. Individualno, klubovi koji igraju UEFA takmičenja imaju pravo tražiti odgodu prema Praviliniku o takmičenju NS/FS BiH.”

Je li toga bilo previše ove godine? Jesu li pojedini klubovi bili na određeni način ugroženi sa tim odgodama i da li planirate u nekim narednim sezonama ograničiti mogućnost odgađanja utakmica kako bi se spriječilo upravo ovo zbog čega se takmičenje u prošloj sezoni nije moglo nastaviti: srijeda – subota – srijeda – subota…

“O tim stvarima možemo razgovarati kada se ova takmičarska sezona bude sumirala, pa da recimo izmjenimo neke odredbe u Pravilniku o takmičenju NS/FS BiH. U suštini, odgode utakmica i promjena termina svima prave problem i ne pogoduju nikome. Međutim, takva inicijativa treba krenuti od klubova. Kada se razgovara na sastancima uvijek pitamo klubove ima li nekih problema, a tada niko ništa ne govori, niti pita. Ako se klubovi međusobno dogovore onda se sve može napraviti za dobrobit sviju. Tu nastaje problem jer još uvijek nema formiranog udruženja premijerligaša.”

NS/FS BiH je uvijek podržavao ideju o formiranju Udruženje premijerligaša. Je li to i danas stav Saveza?

“Jeste. I uvijek će biti. Mnogo lakše je funkcionisati ako imate jednog sagovornika u ovoj priči. Za nas bi to bilo iznimno važno da postoji udruženje koje bi onda vodilo takmičenje.”

Vodilo takmičenje, ali i prodavalo TV prava?

“Apsolutno.”

Ali odličan ugovor sa m:tel-om koji je Savez postigao najviše je fokusiran na TV prava. Ako bi se već pred slijedeću sezonu osnovalo Udruženje premijerligaša, onda bi ono u narednoj sezoni prodavalo svoja TV prava i uzelo jako veliki dio kolača postojećeg sponzorskog ugovora? Ili bi se ugovor mijenjao ili bi oni TV prava mogli prodavati ako žele nekom drugom? Kako bi to išlo?

“Kad se razgovaralo i o ovom ugovoru sa m:tel-om koji je za ove prostore veoma dobar ugovor, fokus je prvenstveno bio na Premijer ligi, a Vi ste rekli za TV prava i to takođe stoji. Ali, NFSBiH je samo veza između sponzora i klubova preko kojeg se vrši dalje plaćanje troškova takmičenja i službenih lica. Nagradni fond za klubove učesnike Premijer lige, kojim klubovi u zavisnosti od rezultata ostvaruju prihode, sada su mnogo značajniji. Prvak će sada dobiti 300.000 KM dok je u prošloj sezoni taj iznos bio tri puta manji. Odluka IO NS/FS BiH o raspodjeli sredstava iz marketinškog ugovora je veoma kvalitetna, tako da sada klubovi koji svojim plasmanom ne zadrže status premijerligaša, u konačnoj raspodjeli sredstava iz marketinškog ugovora dobiju određeni novčani iznos, što ranije nije bio slučaj. Ukupan nagradni fond za plasman klubova u takmičenju ‘m:tel’ Premijer lige BiH je sada 1.500.000 KM, a to je sve ostvareno kroz benifite novog ugovora.

Za troškove organizacije utakmica, ako govorimo o službenim licima, NS/FS BiH iste plaća po klubu na godišnjem nivou u visini od 71.000 KM. Kada pomnožite ovaj broj sa dvanaest klubova dobijete cifru od 850.000 KM. U dosadašnjem dijelu takmičenja na svim utakmicama imamo angažovano i stručno medicinsko lice koje ima zadatak samo da prati da li se dosljedno provodi protokol COVID 19. Zbirom nagradnog fonda i troškova plaćanja službenih lica dobijete iznos od 2.350.000 KM za klubove premijer lige na godišnjem nivou.

Nikad niko iz klubova nije sjeo i tražio da se napravi neka preraspodjela novca od TV prava prema onom koliko je neki klub ‘gledljiviji’ ili popularniji, bitniji za TV prava od nekog drugog kluba. Da znamo koliko unutar svega košta neka utakmica, pa da to bude neki polazni reper za dalje razgovore. Ne. Kod nas pitanja uvijek dolaze nakon što se završi, pa se onda pita zašto ovo, a zašto ono?

Zato tražimo da imamo partnera u ovoj zajedničkoj priči, prevashodno govorimo o Udruženju premijerligaša sa kojim bismo mogli razgovarati o svemu, tj. kada se nekada bude pregovaralo sa nekom trećom stranom, onda bi Savez u tom slučaju bio samo posrednik tog ugovora.”

Kakav je status sredstava iz ranijeg Hattrick IV programa od kojeg bi se trebalo završiti 15 terena sa vještačkom travom. To su sredstva koja se moraju utrošiti do kraja godine i smije se prolongirati samo uz izričitu saglasnost Izvršnog komiteta UEFA-e. U kojoj fazi je realizacija tog programa i izgradnja tih 15 terena?

“Vidite, ovaj savez u vrijeme ‘korona krize’ nije stao ni minute. Do danas smo uspjeli završiti niz terena, njih 11 je završeno u Hadžićima, Žepču, Gradačcu, Konjicu, Tomislavgradu, Cazinu, Širokom Brijegu, Doboju, Istočnom Sarajevu, Gradišci i Travniku. Posljednja četiri terena u Prijedoru, Čapljini, Bijeljini i Goraždu su spremna, vještačka trava je dopremljena na odredište, a montaža će uslijediti čim se steknu vremenski uvjeti za postavljanje iste. U svakom slučaju neće se morati dodatno aplicirati, jer je kompletna finansijska konstrukcija zatvorena i sredstva će biti operativna. Tamo gdje radovi na postavljanju terena nisu završeni, ili su kasnili, su bili uslovljeni problemima na nivou lokalnih zajednica. Najčešće zbog toga je i dolazilo do zastoja u radovima i probijanja rokova. Imali smo problema na određenim lokalitetima, tako da smo nekada morali čekati potpis na ugovor predstavnika lokalne zajednice i do godine dana. UEFA projekat ‘Hattrick IV’ je tripartitni sporazum i on se isključivo realizuje u saradnji NS/FS BiH, klub i lokalna zajednica.”

Možemo li reći da će djeca početi koristiti svih 15 terena na proljeće?

“Sigurno.”

Bilo je u posljednjem periodu dosta priče o tome da FK Sarajevo preuzme stadion Koševo od Općine Centar. Je li možda Savez razgovarao sa FK Sarajevom o nekim zajedničkim ulaganjima u taj stadion?

“Ne. Ono što je bilo do Saveza kroz ranije projekte na Koševu, to je i urađeno kroz projekat montaže brojčanika na ulazima stadiona ‘Asim Ferhatović Hase’. FK Sarajevo i NS/FS BiH nikada nisu sjeli i razgovarali na temu zajedničkog ulaganja. Ne postoji mogućnost vođenja razgovara na tu temu, s obzirom da je titular vlasništva stadiona općina Centar. Iskreno, nemamo ni interesa jer imamo funkcionalan objekat za naše potrebe, a to je Trening centar u Zenici, koji zadovoljava naše potrebe za odvijanjem trenažnog procesa i odigravanjem utakmica mladih selekcija. Uopšteno govoreći, malo je zemalja koje imaju svoj nacionalni stadion, jer je to skupa je investicija, a održavanje i servisiranje je još skuplje.”

Iza vas na slici vidimo projekat budućeg Nacionalnog stadiona. Je li se odustalo od toga?

“Ne. Ovo je idejno rješenje stadiona koji bi se pravio u blizini sportsko rekreacionog centra ‘Safet Zajko’ u Sarajevu. Početkom 2019. godine pokrenuta je inicijativa od načelnika Općine Novi Grad preko Vijeća Ministara, sa vladom Malezije. NS/FS BiH je dao svoju podršku ovoj inicijativi. Izgradnja stadiona bi trebala biti realizovana putem grantova vlade Malezije. Mi nikada nismo bili u direktnom kontaktu sa njima, već smo dali podršku ovom projektu. Samim tim stoji i odgovor da ovaj projekat ne finansira NS/FS BiH. Nosioc projekta je Općina Novi Grad, a finansijska konstrukcija bi bila dogovrena na državnom nivou. Da li se situacija u međuvremenu promijenila, teško je reći u ovom trenutku, ali priča je i dalje vrlo otvorena.”

Mislite li da bi nam trebao još jedan stadion u Sarajevu?

“Da vam iskreno kažem, nama treba neko moderno sportsko zdanje. Na takvom stadionu bi mogli igrati više klubova, bez ikakvih problema.”

Je li Savez definitivno odustao od Zenice?

“Nikada.”

Hoćete li se vratiti u Zenicu?

“Nije Savez nikada ni otišao iz Zenice. Rekli smo samo da nećemo igrati do daljnjeg, ali ‘do daljnjeg’ je relativan pojam, a nas čekaju kvalifikacije koje dolaze. Ne postoji nikakav objektivan razlog zašto tamo ne bismo igrali. U stadion Bilino Polje Savez je investirao 3,5 miliona KM i potpisao je ugovor o korištenju stadiona Bilino Polje sa gradom Zenica.”

Šta se desilo pri skidanju brendinga na stadionu. Navodno su neke prostorije oštećene, a Savez bi trebao vratiti prostorije u stanje u kojim ih je zatekao. Hoćete li popraviti oštećenja?

“To je tehnička greška koja se desila ljudima koji su poslani da odrade poslove demontaže, ali to nisu uradili kako treba niti u zadanom roku. Međutim, ni šteta koja je prikazana na fotografijama nije ni izbliza tako velika kako se čini. Ništa nije urađeno bez dozvole i uputstava, jer mi time ispunajvamo svoje ugovorne obaveze prema Gradu Zenici. NK Čelik se tu oglasio, mada mi prema njima nemamo nikakve obaveze s obzirom da su i oni korisnici stadiona, isto kao i mi. Čini mi se na kraju da je to malo više predimenzionirano radi javnosti.”

I hoćete li to popravljati?

“Pa naravno da hoćemo. Određeni nedostaci koji su napravljeni prilikom demontaže su otklonjeni, a ostale obaveze prema ugovoru su ispunjene. Mi ćemo i dalje igrati utakmice na stadionu Bilino Polje. Mi imamo dva stadiona koji zadovoljavaju UEFA kriterije, stoga moramo imati i alternativno rješenje. Ipak je reprezentacija BiH nešto sveto, i mi zbog svega moramo zaštititi naše igrače.”

Je li se sada čeka neka reakcija od strane grada Zenice da bi se zatvorilo pitanje Bilinog Polja?

“Ne čekamo ništa. Odluku o mjestu odigravanja međunarodnih utakmica donosi Izvršni odbor. Mi imamo potpisan ugovor o korištenju stadiona Bilino Polje. Neki ljudi se pitaju zašto imamo takve ugovore. Pravila UEFA su jasna, kada se investiraju određena sredstva u stadione na teritoriju zemlje članice, jedini benefit koji se mora vratiti jeste prostor i termini za odigravanja utakmica reprezentiativnih selekcija bez naknade za dogovoreni vremenski period. Ne zaboravite da se ovim ugovorima pokriva samo korištenje terena, a svi ostali materijalni troškovi idu na račun Saveza.”

Često se govori o tome da UEFA plaća gradnju stadiona, recimo stadiona Grbavice, a ne Savez. A Savez besplatno koristi stadion i tako Savez preuzima novce od UEFA-e?

“Ne znam kako da postavim odgovor na Vaše pitanje. Savez aplicira za projekat kod UEFA. Konkretno, projekat za rekonstrukciju stadiona Grbavica se vodio pod imenom ‘Milion eura za stadion Grbavica”. I u tom dopisu iz UEFA sa odlukom komiteta Hattrick programa, namjenski je odobren novac za stadion Grbavica, gdje se kaže slijedeće: Da bi ovaj projekat bio realizovan i da bi se ispunili postavljeni ciljevi UEFA za ovaj projekat, a to je prije svega razvoj fudbala, potrebno je da na tom terenu Nogometni savez ima prednost pri odigravanju utakmica uz uslov da se određeni dio kroz određeno korištenje terena za trening i samog stadiona za međunarodne utakmice, daje kao kompenzacija za ono što je uloženo u stadion.”

Sa Premijer lige smo već prešli na reprezentaciju, pa vas moram pitati, kako vi vidite aktuelnu situaciju sa A selekcijom, a ona trenutno nije dobra? Zašto nije dobra i gdje je izlaz?

„Kad ljudi misle da je loše, ono može biti još gore. Očekivanja su bila da ćemo igrati utakmicu baraža u martu, pa je prvo odgođanje bilo za juni, pa onda za septembar i na kraju smo igrali u oktobru. Došli smo u neugodnu situaciju da imamo 5-6 povrijeđenih igrača za oktobarsko okupljanje, što nije opravdanje nego konstatacija. Tada više nemamo standardnog štoperskog para za Irsku, sve se radi nanovo, što je veoma teško uraditi za tri dana. Podvlačim, nije opravdanje za rezultate, jer su i Irci također izašli oslabljeni na teren i pobijedili nas. Dalje, Grupa A u UEFA Ligi nacija je za nas ipak jako visoka ljestvica, objektivno mi to teško možemo pratiti. Od Irana smo također izgubili jer kada krene loše, onda ide do kraja, a tada više nema zaustavljanja. Imali smo niz loših rezultata i sada javnost u svima nama traži krivce.”

Vi ste po funkciji prisutni na svim sjednicama Izvršnog odbora. Je li istina ovo što je Misimović izjavio da ga niko ništa nije pitao pri izboru Dušana Bajevića za selektora?

“U ovoj sali u kojoj sada razgovaramo se odvijao i izbor selektora. Gospodin Zvjezdan Misimović je bio upućen u sva zbivanja oko izbora novog selektora. On je po funkciji bio savjetnik Izvršnog odbora za fudbalska pitanja i prisustvovao je sjednicama IO NS/FS BiH. Nakon jednoglasnog izbora i imenovanja Duška Bajevića na sjednici iz decembra 2019. godine, gosp. Zvjezdan Misimović je na prvoj narednoj sjednici IO NS/FS BiH održanoj u 2020. godini jednoglasno izabran za v.d. tehničkog direktora.”

Ali moraće se podvući crta i trebamo krenuti dalje. Kako?

“Ako je sada vrijeme da se podvuće crta, mislim da ćemo tražiti da što više mladih igrača zaigra za A reprezentaciju. Tranzicija je velika, prelazni period je veoma nezgodan, kvalifikacije su blizu, i nemamo alternativu. Tražili smo igrače u Premijer ligi BiH, nismo napravili poseban rezultat. Druga i treća generacija naše djece koja je rođena i odrasla u inostranstvu i hoće i neće igrati za nas. Mi pokušavamo napraviti kostur ekipe, jer realno mi imamo mali broj igrača koji mogu odgovoriti visoko zahtjevnom zadatku igranja utakmica u gustom rasporedu, tako da je za sve ostalo potrebna kvaltetna dopuna novih igrača. Ja nisam kompetentan sagovornik za tehničko-sportske teme, to ipak ostavljam struci, sada govorim kao i svaki drugi gledaoc. Znamo mi da je loša situacija, ambijent je općenito loš oko nas. Svijet živi neke druge probleme koji nisu sportski.”

Sami kažete ambijent je loš, ljudi su dosta kivni na Savez, međutim ko god malo zrelije rezonuje shvata da Savez funkcioniše po Statutu i nije upitno da se stvari u Savezu neće mijenjati mimo Statuta. Ali zar ne bi bilo dobro malo mijenjati stvari tako da se Savez ne dovodi u situaciju da su ljudi kivni i imaju negativno mišljenje o savezu, pa stvaraju loš ambijent oko Saveza?

“Stvari moraju biti po zakonu. Ono što se ovdje radi proizilazi iz Statuta NS/FS BiH, stoga se nikada neće, niti se smije, izaći izvan njegovih okvira.”

Ali Statut nije zabetoniran, ipak se često i mijenja, ali se ne mijenjaju oni dijelovi Statuta zbog kojih je stvoren loš ambijent. Nejasno mi je da u Statutu postoji član koji kaže da ‘dijelom nekog tijela u Savezu ne može biti čovjek koji je osuđivan za krivično djelo s predumišljajem i osuđen kaznom zatvora od tri mjeseca ili duže’. Tu se onda pojavi neki Radika Marić koji je kaznu zatvora od devet mjeseci izbrisao i zamijenio novčanom kaznom i on vrši određene funkcije u Savezu. Ili Iljo Dominković koji je bio suspendovan, pa i pored člana Statuta da funkcije u Savezu ne može obavljati osoba koja je bila suspendovana na duže od tri mjeseca, te činjenice da je izrazite nepopularan u javnosti, on obavlja funkcije.

Sasvim je jasno da po zakonu i Statutu on može biti tu, ali da citiram onog efendiju koji je na YouTube odgovarao na pitanje “Može li žena sama do Zenice? Pa kaže: Može. Može i do Zagreba ako hoće. Ali smije li? I šta će ona tamo?”. Mislim da je to pravo pitanje. Bez obzira na to što takvi ljudi mogu biti tu, trebaju li vam i možete li ih sebi priuštiti u Savezu. Zašto u Statutu postoji član koji dozvoljava osobi koja je osuđena na recimo dva mjeseca zatvora da obavlja funkcije u Savezu?

“Bilo kakva promjena Statuta mora proći Generalnu skupštinu.”

Ali onda se ne trebate pitati zašto je loša atmosfera. Savez ima Skupštinu koja je dozvolila da u Savezu sjede osuđeni kriminalci, pod uslovom da im kazna nije duža od tri mjeseca zatvora. Zar ne bi bilo pametno da ukoliko se želi stvoriti pozitivna atmosfera, krenemo iznutra i Skupština prvo kaže da članovi radnih tijela ne mogu biti ljudi koji su osuđeni na bilo kakvu kaznu, bilo kako suspendovani i slično? I onda bi Savez s pravom mogao da očekuje podršku javnosti, pa makar i ako su rezultati loši, ali su namjere dobre.

“Za takve stvari se moraju desiti izmjene u Statutu. Savez se sastoji od dva entitetska saveza, konstituenta, te se mora se ići po vertikali odlučivanja. Promjene su poželjne. Svaki napredak nama olakšava rad. I vremena se mijenjaju, Savez nisu ove prostorije, ljudi su oni koji rade.”

Kad smo se dotakli promjena, još jedna je stvar o kojoj bi se trebalo razmisliti. Prvi član Statuta govori o tome kako nema diskriminacije po etničkoj osnovi, a ima. Imamo IO koji čine 6 Bošnjaka, 5 Srba i 4 Hrvata. Posebno je zanimljivo pitanje SBK i HNK gdje ako u jednom kantonu izaberemo Bošnjaka za IO, iz drugog mora biti Hrvat, da bi se zadovoljio nacionalni ključ. Zar to nije diskriminacija po etničkoj osnovi?

“Za tako nešto mora postojati volja participanata. Svaka inicijativa za bilo kakvom promjenom mora krenuti od baze. Neko mora dati prijedlog. I mora se dati u javnu raspravu, tako da svako iznese svoje mišljenje. Trenutno imamo stanje takvo kakvo je sada.”

Uskoro će biti i promjena predsjednika, pa se dosta špekuliše i oko toga da će se mijenjati ljudi u komisijama, radnim tijelima… Ima li uopšte predsjednik ovlasti da tako nešto mijenja ili to radi IO?

“To radi Izvršni odbor. Nema nikakve veze ko je predsjednik, Izvršni odbor i sada i nakon promjene predsjednika, jer sve odluke donosi Izvršni odbor.”

Aktuelni predsjednik odlazi na poziciju počasnog predsjednika. Kolike su ovlasti na toj poziciji? Javnost smatra da će sa te pozicije imati veliki uticaj, a u Statutu stoji samo da može prisustvovati sjednicama Skupštine u ulozi savjetnika i nema pravo glasa.

“Da. Prisustvuje i sjednicama Generalne skupštine i sjednicama Izvršnog odbora. Kao počasni Predsjednik on ulazi direktno u Odbor za posredovanje i savjetovanje, bez prava glasa. Odbor za posredovanje i savjetovanje je ovlašten da zajedno sa Predsjednikom NS/FS BiH može da komunicira sa UEFA-om i FIFA-om o svojim aktivnostima, opservacijama i preporukama vezanim za funkcionisanje i kretanje unutar NS/FS BiH na osnovu odluke IO NS/FS BiH. Na primjer, gospodin Ivica Osim koji je predsjednik aktuelnog saziva Odbora za posredovanje i savjetovanje, je bio redovno prisutan sjednicama IO NS/FS BiH. U januaru 2019. godine on odlazi u Austriju na liječenje, i od tada više ne prisustvuje sjednicama Izvršnog odbora NS/FS BiH.”

Bez gospodina Ivice Osima, kao i odlaskom gospodina Duška Bajevića na mjesto selektora, u Odboru za posredovanje i savjetovanje je ostao je samo gospodin Sead Kajtaz. Sada će se i taj odbor dodatno popunjavati.

“Da, svakako. Prema Statutu taj odbor čine četiri člana iz Federacije i dva člana iz RS. Ta imena će se predlagati nakon završetka izbornog procesa u Savezu, a imena novih članova će dostaviti entitetski savezi na prijedlog njihovih predsjednika.”

Kakva je situacija sa konkursom za direktora reprezentacije? Nekako je konkurs slučajno ili namjerno napisan tako da ne postoji osoba koja ispunjava sve kriterije, mislim na to da je bio A reprezentativac i da je bio selektor neke od selekcija pri Savezu.

“Prijave su zaprimljene i konkurs je završen. Komisija će nastaviti svoj rad, na žalost nisu mogli završiti svoje aktivnosti, kako zbog korona virusa tako i zbog velikog broja reprezentativnih događaja. Možda nemamo nekog ko je bio selektor, ali ih ima više koji su bili pomoćnici.”

Da li je tačno da se Emir Spahić vraća i ulazi u rad saveza, kao član stručne komisije?

“Rad i zadaci stručne komisije biće definisani planom u narednim danima. Izbor selektora je nešto što je veoma bitno pitanje u budućnosti rada NS/FS BiH, jer nam kvalifikacije dolaze vrlo brzo. Ja tu informaciju neću demantovati. Postoje i odluke koje su donesene u tom pravcu, ali sačekajmo još par dana dok ne budu definisane obaveze i zadaci stručne komisije, pa ćemo nakon toga pričati o imenima.”

Šta je u stvari bilo s Ahmethodžićem? Jesu li mediji napravili problem gdje ga nema?

“Uredno je pozvan, uredno kontaktiran. Dan nakon utakmice posljednjeg kola prvenstva u Švedskoj trebao se javiti u bazu reprezentacije. Nije se javio, niti je odgovarao na pozive. U njegovo ime ne može govoriti niti menadžer niti sportski direktor kluba. Da se javio na vrijeme, ne bi apsolutno bio nikakav problem. Ali ako je igrač pozvan on se mora javiti, ili da dođe u kamp ili da javi da neće doći zbog nekog opravdanog razloga.”

A sa Demirovićem koji je došao, ali nije imao pravo da igra osim sa Iranom gdje nije nastupio?

“Naravno da smo znali da neće moći igrati u kvalifikacijama. To što nije zaigrao protiv Irana je pravo selektora i njegove autonomije u izboru igrača, tj. koga će uvesti u igru a koga neće. Zašto nije ušao to samo selektora možemo pitati. Za ove mlade igrače tek dolazi vrijeme. Ne treba sve posmatrati kroz prizmu jedne utakmice i praviti problem tamo gdje ga nema. Mi nemamo puno igrača koji su kvalitet kao Demirović, i on će u budućnosti dati puno kvalitetnih nastoua za našu A reprezentaciju. Ovi mladići koji su igrali protiv Belgije su se odlično pokazali. Ta utakmica je za nas bila otkrovenje, jer budućnost je u njima.”

Kakvog čovjeka sada Savez traži na poziciji selektora?

“Na to zaista nemam adekvatan odgovor. Do sada smo, a otkako radim u Savezu, promijenili četiri selektora. Sve velika fudbalska imena. I zaista ne znam reći koje ime bi moglo trenutno odgovoriti ovom zahtjevnom zadatku. Nije sve ni do selektora. Intencija je da se traži selektor koji će odgovoriti dugoročnom zadatku stvaranja nove ekipe. Više ne možemo raditi od kvalifikacija do kvalifikacija, moramo imati pravac djelovanja koji se kreće u okvirima zadate strategije rada nacionalnih selekcija u narednom periodu. Od najmlađih do najstarijih. Selektor će sigurno dobiti autonomiju, koju su imali i njegovi prethodnici, ali i više zadataka koje će morati ispuniti u dogovorenom vremenskom ciklusu rada. Neke stvari će se morati promijeniti definitivno. Konceptualno ćemo morati ići malo drugačije. Koristiti unutrašnje resurse i sukcesivno ubacivati mlađe igrače u igru.”

Da li nam je problem bio što nam selektor nikada nije živio u BiH? Da li se posao selektora može raditi iz daljine?

“Selektor nije neko ko je stalno zaposlen u Savezu. Česti su periodi kada nema reprezentativnih okupljanja, a selektori koji su radili u prethodnom periodu su živjeli u inostranstvu. Oni su dolazili u BiH prema rasporedu svojih radnih aktivnosti. Da li su dolazili puno ili malo, da li je to bilo dovoljno ili nije, vrijeme će da pokaže. Ali ja sam uvijek pobornik da ovdje provode što više vremena. I da gledaju domaću ligu, koliko god je to moguće.”

Kakav je status ugovora sa Adidasom? Da li on još uvijek traje, do kada i da li je moguće da se ne možemo izboriti da nam dresovi budu u bojama reprezentacije? Znamo da smo po prvi put igrali u bijelo-crnoj kombinaciji.

“Ugovor sa ovom kompanijom je na snazi. Kako je sveukupna situacija sa pandemijom korona virusa zahvatila svaku poru našeg života, tako ni realizacija ovog ugovora nije mogla biti u cijelosti ispunjena. Na početku ove godine su bile dogovorene količine, veličine, modeli sa obaveznim bojama opreme za utakmice u baražu i „Ligi nacija“. Zbog objektivnih okolnosti naša selekcija nije mogla dobiti svu opremu koja je bila prethodno dogovorena, a ljudi iz ove kompanije su nam poslali alternativnu varijantu u kojoj smo bili obavezni igrati u međunarodnim takmičenjima. Kako za igračke dresove, tako i za golmanske dresove, jer nisu mogli isporučiti adekvatnu boju opreme za golmana koju smo imali obaveznu za utakmicu protiv Holadnije. Alternativnu varijantu boje golmanske opreme nam je odobrila UEFA. Dobavljači nam nisu mogli isporučiti traženu opremu u kratkom vremenskom roku. Sve okolnosti u kojima se nalazimo su evidentno uticali i na ovaj segment rada. Nadamo se da u narednom periodu nečemo imati ovih problema, jer to su stvari na koje objektivno nismo mogli uticati.”

Autor:sportsport.ba