fbpx
Posuđeno

Država ili BiH?

Bosna i Hercegovina je jedina država na svijetu koja nema državno ministarstvo zdravstva, državni zavod za javno zdravstvo, niti objavljuje izvještaj o zdravstvenom stanju svog stanovništva! Ustavom BiH nadležnosti zdravstva su u rukama entiteta. Znači li to da, ako tražimo takav izvještaj, kršimo Ustav? Nikada nijedan parlamentarac (među kojima su i ljekari) nije postavio pitanje postojanja takvog izvještaja.

Katil-ferman

Najveća polemika kada se radi bilo kakav dokument je njegov naslov, odnosno pitanje hoće li se strategija zvati “nacionalna” (u zemljama Evrope pojam nacionalni je isto što i državni – jedino u BiH je takav naziv nemoguć); “državna” (gdje je god moguće vladajuće strukture Republike Srpske to izbjegavaju); “strategija Bosne i Hercegovine ili strategija na nivou BiH”. A možda bi umjesto strategije moglo pisati „okvirna“ strategija, ili bi bolje bilo „smjernice“ ili „politika“, odnosno „politike“… i tako prvih nekoliko godina, dok se ne zaboravi šta se trebalo uraditi.

Jedini podsistem javne administracije na nivou države BiH je Sektor za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova s nadležnostima koordinacije u oblasti zdravstva. Sektor je nastao kao potreba usaglašavanja politika, strategija entitetskih nivoa vlasti, te, između ostalog, dostavljanja izvještaja i podataka međunarodnim institucijama.

No, ako ste mislili da je te podatke jednostavno dobiti, onda još niste shvatili u kakvoj zemlji živite.

Da bi se dobili podaci od entitetskih ministarstava, potrebno im se prvo “izviniti” što uopće postoji neki odjel za zdravstvo na nivou BiH, zatim uputiti dopis i objasniti razlog traženja podataka (pri tome obavezno naglasiti da se ne ugrožavaju nadležnosti entiteta) pa se onda neko sjeti da je potrebno prvo potpisati protokol o razmjeni podataka, ko, kome, kada, organiziranje sastanaka, usaglašavanje, potpisivanje.

Jedna institucija manjeg entiteta je čak izdala „katil-ferman“ i zaprijetila kršenjem ustavnopravnog poretka Republike Srpske ukoliko se baze podataka tog entiteta pokušaju uvezati s bazama na „nivou BiH“.

Ali paranoja zvana čuvanje i privatiziranje javno zdravstvenih podataka nije samo ekskluziva jednog entiteta, jer i federalnom establišmentu itekako odgovara trenutno stanje, pa se zaklanjaju iza manjeg entiteta dok se zaklinju u patriotizam prema državi.

Nova komanda

A toliko je projekata Evropske komisije imalo za cilj jačanje linija komunikacije u oblasti zdravstva i jačanje institucija u javnom zdravstvu. No, ako bi se uradila evaluacija projekata Evropske komisije, teško da bi se našlo preživjelih komponenti.

Gdje su programi reforme zdravstva političkih stranaka? Svi obećavaju „besplatno zdravstvo za sve“, ali na koji način i od kojih sredstava, kako da se uveća baza prihoda zdravstvenog osiguranja?

U našoj zemlji se potroši oko 700 miliona KM na lijekove i medicinska pomagala, od čega je oko 400 miliona potrošnja iz džepa, odnosno oko 60 posto, što je mnogo više nego u drugim zemljama. Dobrim reguliranjem farmaceutskog tržišta može se postići veliko povećanje efikasnosti potrošenih sredstava za zdravstvo bez ugrožavanja kvaliteta zdravstvene zaštite. Ciljano uvesti participaciju na lijekove na način da se više koriste troškovno efektivni proizvodi kao što su generički lijekovi; uvesti sistem međusobno zamjenljivih lijekova s najvišom priznatom vrijednosti; zatim uvesti sistem nadzora ljekara kod propisivanja lijekova.

Nedavno je naša državna jedrilica dobila novu komandu (vlast). Da li će i kojom brzinom jedrilica zaploviti ka evropskim integracijama zavisi od nove postave i koliko će jako pokrenuti jedra; da li će se, kao i dosadašnja, više baviti namještanjem i udomljavanjem stranačkih kolega i njihovih potomaka, formiranjem upravnih odbora i komisija „koje se ne plaćaju“, a od kojih se u kratkom vremenu otplaćuju rate stambenih kredita, vidjet ćemo vrlo brzo.

Samo nek’ ne puca, rekli bi Bosanci i Hercegovci

Začarani krug u kojem niko nikom nije odgovoran

Napravimo jednostavan bilans – koliko je uloženo i potrošeno u zdravstvu, a šta imamo kao rezultat: samo u 2013. godini potrošeno je oko 2,5 milijardi maraka ukupno u javnom i privatnom sektoru, što je oko 10 posto BDP-a, a kao rezultat imamo i nezadovoljne pacijente i nezadovoljne ljekare. Ogroman novac se izdvaja i potroši, ali su sredstva potrošena neefikasno.

Neki fondovi se ponašaju kao da su preduzeća koja sama zarađuju novac, a njihovi direktori kao menadžeri komercijalnih firmi. Sve to čini jedan začarani krug u kojem niko nikom nije odgovoran i nikako da se precizno utvrdi koliko ko kome duguje.

U slučaju povećanja nezaposlenosti i ekonomske krize, mi ćemo imati potpuno neodrživ sistem.

Zdravstvo mora početi da se ponaša racionalno, da iskoristi ogromne unutarnje resurse i da bude efikasno. To se može postići tek kada se urade reforme od kojih su do sada vladajuće stranke zazirale.

Autor: Mr. ph. Bilsena ŠAHMAN

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem
Tagovi