Kratka priča o spalionicama otpada, osvrt na zenički „slučaj“
Piše: prim. dr Harun Drljević
Prema izvještaju Svjetske banke, održavanje spalionica otpada je skuplje od održavanja sanitarnih deponija, dok je energija, dobijena spaljivanjem otpada, najskuplji način proizvodnje energije. Iz ovog razloga, u SAD-u se do 2000. godine zatvorila 31 spalionica. Gradovi koji su uložili milione dolara u njih izgubili su novac, a poreski obveznici sada plaćaju njihove greške – kaže se u istraživanju „Centra za životnu sredinu“ iz Banja Luke.
Ugledni španski „Politico“ u svom članku „Veliki evropski eksperiment spaljivanja smeća postao je prava glavobolja“ donosi tragičnu priču o malom baskijskom selu Zubieta, koje ima 300 stanovnika i gdje se svake godine spali čak 200.000 metričkih tona otpada iz cijele sjeverozapadne Španije, koji se kamionima prevozi do postrojenja za prečišćavanje Gipuzkoa, na rubu sela. Otpad se tamo sortira i ubacuje u ogromnu spalionicu, proizvodeći dovoljno električne energije za napajanje 45.000 domova. Postrojenje je prvobitno trebalo biti ekološki prihvatljiva alternativa deponijama, ali nije bilo tako. Došlo je do kontaminacije polutantima sa spalionice – zraka, tla i okolnih voda, pa su mještani optužili vlasnike postrojenja i regionalnu vladu za kršenje zakona Evropske unije o zaštiti okoliša. To je čak dovelo do krivičnog postupka.
U Rimu su desetine hiljada ljudi potpisale peticiju kako bi se spriječilo gradonačelnika da odobri projekat spaljivanja otpada u Santa Palombi. U Parizu, uzorci zemljišta i mahovine, uzeti u blizini škola i javnih prostora u četvrti Ivry-sur-Seine, pokazali su nivoe dioksina iznad bezbjednosnih granica EU. Na jednoj od lokacija, Jardin des Plantes – centralnom pariškom parku udaljenom 2,5 km od spalionice – takođe je pronađena kontaminacija. Ovo dodatno potvrđuje sve veće dokaze o izloženosti u urbanim sredinama, posebno kod ranjivih grupa poput djece (izvor: Zero Waste Montenegro). Zato su prošlog marta francuski parlamentarci predložili zabranu izgradnje novih spalionica otpada u zemlji. Slični incidenti su se dešavali i u Holandiji, Danskoj i drugim državama EU.
Pojavile su se brojne naučne studije relevantnih autora, čiji rezultati ukazuju da spalionice otpada nisu baš „zelena energija“ kako se to prvobitno mislilo, već izvor opasnih polutanata koji prijete zdravlju stanovnika (posebno djece – pre i postnatalno), koji žive u blizini tih postrojenja.
Zabrinutost zbog zagađenja navela je EU da smanji finansijsku podršku postrojenjima za pretvaranje otpada u energiju i da uvede političke obaveze koje imaju za cilj da usmjere zemlje EU ka recikliranju. Zato je Brisel 2020. uveo stroge ekološke uslove koje projekti moraju ispunjavati da bi dobili finansiranje EU. To je značajno smanjilo količinu javnih sredstava dodijeljenih za izgradnju spalionica, pa se gradnja i broj novih spalionica drastično smanjio, ali su se povećali fondovi za projekte recikliranja.
Očita činjenica je da zadatak energana (spalionica) na čvrsti otpad nije dobijanje energije, nego uništavanje otpada. Sada se traže nove lokacije za spalionice – siromašnije države van EU (kakva je Bosna i Hercegovina), sa visokim stepenom korupcije i poroznom kaznenom politikom u oblasti okoliša; politikom koja samo stimuliše zagađivače da krše ekološke zakone i standarde.
Priča o bečkoj spalionici je samo jedna lijepa i skupa priča u moru loših priča, koja sigurno neće zadesiti Zenicu. A jedna lasta ne čini proljeće.
Piše: prim. dr Harun Drljević
Izvori:
W. Tait; James Brew; Angelina Che; Adam Costanzo; Andrew Danyluk; Meg Davis; Ahmed Kalaf; Kathryn McMahon; Alastair Watson; Kirsten Rowcliff; Devin Bowles – Utjecaji spaljivanja otpada na zdravlje: sistematski pregled;
SW Hu, GP Chang-Chien, CC Chan – Nivoi PCDD/F u zatvorenom prostoru i krvi radnika tri spalionice komunalnog otpada na Tajvanu;
JL Domingo, MC Agramunt, M Nadal, M Schuhmacher, J Corbella – Procjena zdravstvenog rizika izloženosti PCDD/PCDF-u za stanovništvo koje živi u blizini spalionice komunalnog otpada;
P Zambon et al. – Rizik od sarkoma i emisije dioksina iz spalionica i industrijskih postrojenja;
T Tango et al. – Rizik od negativnih reproduktivnih ishoda povezan s blizinom spalionica u Japanu;
M Vinceti et al. – Nepovoljni ishodi trudnoće kod populacije izložene emisijama iz spalionica;
Ali Omrani, Rama Rao Karri – Čvrsti otpad – izvori, toksičnost i posljedice po ljudsko zdravlje;
M Allsopp, P Costner, P Johnston – Spaljivanje i ljudsko zdravlje: stanje znanja.
Podaci o autoru
Prim. dr Harun Drljević je specijalista hirurgije iz Zenice, s dugogodišnjim iskustvom u kliničkoj praksi. Zaposlen je u Kantonalnoj bolnici Zenica, aktivno uključen u zdravstveni sistem Zeničko-dobojskog kantona. Dugogodišnji je aktivista u zaštiti okoliša i zdravlja građana Zenice, s posebnim fokusom na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi i zajednica.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
