fbpx
Info

Da li roboti ubice trebaju biti zabranjeni?

Da li roboti ubice trebaju biti zabranjeni? – U ratu budućnosti, mašine bi mogle odlučivati o životu i smrti – bez ljudske kontrole. Razvoj autonomnog oružja napreduje veoma brzo. UN u Ženevi ponovo pregovara o zabrani upotrebe ovog oružja.

Thomas Küchenmeister je predsjednik njemačke organizacije “Facing Finance” koja je članica međunarodne kampanje “Stop Killer Robots”.  Küchenmeistera često možete vidjeti na sajmovima oružja kako razgovara sa proizvođačima. Oružje, koje do jednog određenog stepena samo djeluje, danas se može pronaći u standardnoj ponudi. Jedan od primjera su rakete koje same traže ciljeve i na kraju same odlučuju koji će cilj uništiti. Takvim raketama u osnovi upravljaju ljudi, ali za konkretni napad  nema vojnika koji će narediti otvaranje vatre, a često se one više ne mogu ni zaustaviti.

U sukobu s Međunarodnim pravom

Küchenmeister smatra da je to veoma problematično jer takvo oružje ne ne može razlikovati koje je vojno, a koje civilno vozilo. Upravo to nalaže Međunarodno pravo. Razlika između boraca i civila je najvažnije pravilo “I us in bello” Međunarodnog prava koje važi i u ratu. To pravo obavezuje zaraćene strane na najveću moguću zaštitu civila i civilnih objekata.

Thomas Küchenmeister je predsjednik njemačke organizacije “Facing Finance” koja je članica međunarodne kampanje “Stop Killer Robots”.  Küchenmeistera često možete vidjeti na sajmovima oružja kako razgovara sa proizvođačima. Oružje, koje do jednog određenog stepena samo djeluje, danas se može pronaći u standardnoj ponudi. Jedan od primjera su rakete koje same traže ciljeve i na kraju same odlučuju koji će cilj uništiti. Takvim raketama u osnovi upravljaju ljudi, ali za konkretni napad  nema vojnika koji će narediti otvaranje vatre, a često se one više ne mogu ni zaustaviti.

U sukobu s Međunarodnim pravom

Küchenmeister smatra da je to veoma problematično jer takvo oružje ne ne može razlikovati koje je vojno, a koje civilno vozilo. Upravo to nalaže Međunarodno pravo. Razlika između boraca i civila je najvažnije pravilo “I us in bello” Međunarodnog prava koje važi i u ratu. To pravo obavezuje zaraćene strane na najveću moguću zaštitu civila i civilnih objekata.

Tema razgovora koji se vode od  27. do 31. avgusta su smrtonosni autonomni sistemi oružja (LAWS). Riječ je o robotima koji se međusobno mogu boriti na frontu. U takvo oružje spadaju i dronovi ubice koji se još uvijek ne upotrebljavaju, ali bi u budućnosti mogli biti upotrijebljeni.

Vremena za pregovore nema na pretek. Međunarodna zajednica se dijeli, jednostavno rečeno, na tri tabora: protivnike, zagovornike i zemlje koje su negdje u sredini kao što su Njemačka i Francuska.

Zemlje koje su potiv zabrane, SAD, izrael, Rusija i Velika Britanija investiraju dosta novca u vojnu upotrebu vještačke inteligencije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je jednom prilikom rekao da će svijetom vladati onaj ko bude vodeći u vještačkoj inteligenciji. On se boji da bi vodeću ulogu na tom polju mogle imati SAD ili Kina. SAD smatraju da bi se upotrebom vještačke inteligencije smanjile civilne žrtve i “kolateralna šteta”. SAD navode da bi kompjuter, za razliku od vojnika, imao bolji pregled nad velikim brojem informacija na ratištu i na taj način bi pravio manje grešaka.

Zagovornici zabrane

26 zemlja je do sada zatražilo zabranu upotrebe autonomnog oružja i za takvu odluku je dobilo podršku civilnog društva. Peticiju za zabranu upotrebe autonomnog oružja koju je pokrenuo američki institut  “Future of Life” je potpisalo više od 230 organizacija i 3.000 osoba. Među njima su vodeći naučnici i poduzetnici u oblasti vještačke inteligencije kao što su šef Tesle Elon Musk ili “Google Deep Mind”. Oni su se obavezali da neće podržati razvoj smrtonosnih autonomnih oružanih sistema i zahtjevaju “stroge međunarodne norme i zakone” koji bi to zabranili. O ubijanju ljudi nikada ne bi trebale odlučivati mašine.

Njemačka: Da, ali ne odmah

Njemačka i Francuska su zemlje koje trenutno prate “zlatnu” sredinu. Njemačka vlada kao prvi korak predlaže političku deklaraciju koja će kasnije biti usvojena vojnim kodeksom ponašanja, a posljednji korak bi bio sporazum o zabrani. Aktivisti kampanje “Stop Killer Robots” zahtjevaju da Njemačka, kao velika i važna evropska zemlja, treba biti predvodnica i zalagati se za hitnu zabranu autonomnog oružja.  Thomas Küchenmeister smatra da bi Njemačku na taj način slijedile i druge zemlje. “Ako Njemačka vlada želi zabranu takvog oružja, onda to treba i pokazati, to znači preuzeti odgovornost”, kaže  Küchenmeister.

Diplomate i aktivisti su ipak u jednom istog stava, a to je da vremena nema mnogo. Već sada neke armije vrše eksperimente sa jatima drona, dok drugi rade na razvoju odbrane od takvih jata. Među njiam jei njemačka vojska Bundeswehr. Ukoliko razgovori u Ženevi ne donesu napredak, onda raste pritiska na civilno društvo, kaže  Küchenmeister. Sporazum o zabrani bi mogao nastati van UN-a. Dakle, sličan sporazum kao što je slučaj sa borbom protiv nagaznih mina. Međunarodna kampanja protiv upotrebe nagaznih mina je 1997. godine dobila Nobelovu nagradu za mir.

dw.com

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem