Biznis Naše

Činjenice kontra dezinformacija: Kičmu domaće privrede 23. marta lomi uvozno-trgovački lobi?

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU

Sudbina bosanskohercegovačke teške industrije trenutno visi o koncu dok se čeka ključna sjednica Vijeća ministara BiH zakazana za 23. mart.

Ranije danas smo prenijeli saopćenje Nove Željezare Zenica  čiji predstavnici su održali sastanak sa svojim najvećim dobavljačima, na kojem je uprava prenijela aktuelne informacije o stanju u kompaniji i rizicima za nastavak rada.

Više o tom sastanku pročitajte na ovom linku – Nova Željezara Zenica: Održan sastanak s najvećim dobavljačima “Poruka jasna – proizvodnja može stati, ugroženo više od 11.000 radnih mjesta”

Nevjerovatan ekonomski utjecaj: Više od 11 hiljada radnika u lancu

Važnost zeničkog giganta najbolje ilustruju brojke koje nadilaze same fabričke kapije jer u lancu najvećih dobavljača ove kompanije radi gotovo 11.000 radnika.

Ukoliko dođe do najavljenog zastoja proizvodnje, lančane posljedice bi mogle biti razorne za transportni sistem Bosne i Hercegovine. Nova Željezara Zenica trenutno učestvuje sa oko 30% u ukupnom prometu Željeznica Federacije BiH, dok je taj procenat kod Željeznica Republike Srpske još impresivniji i iznosi oko 60%. Ovi transportni sistemi zajedno zapošljavaju 4.200 ljudi, a vrijednost njihovih usluga prema Željezari prelazi 35 miliona KM godišnje.

Ko su protivnici zaštitnih mjera?

U javnosti se tek onako, kao faksimil jednog od saopćenja, pojavila imena lista od navodnih 28 kompanija koje su potpisale dopis protiv uvođenja zaštitnih mjera, ali detaljna analiza otkriva da njihova argumentacija možda ne odražava stvarnu sliku ugroženosti. Ove firme zajedno, prema podacima dostupnim u javnim registrima biznisa,  ukupno zapošljavaju oko 1.690 radnika, što je znatno manje u odnosu na 11.000 radnika u lancu dobavljača Željezare.

Najveći dio zaposlenih u ovoj grupi dolazi iz kompanija kao što su Lager iz Posušja, turski Cengiz Insaat i Baupartner iz Lukavca. Međutim, ove kompanije primarno djeluju u sektorima prodaje mašina, infrastrukturnih radova i montažnih objekata, te dominantno koriste uvozni materijal koji često uopšte nije obuhvaćen predloženim mjerama.

Preostali „spisak“ od dvadesetak potpisnika objavljen u medijima govori da se radi uglavnom o uvoznim trgovačkim društvima, koje imaju tri do nekoliko desetina zaposlenih, a osim uvozom i trgovinom i drugih proizvoda, te ne ovise samo o čeliku, pogotovo ne o čeliku koji bi trebao biti predmet privremenih taksi.

Mitovi o ugroženosti trgovine i uvoza

Važno je istaći da se privremene zaštitne takse ne odnose na čelik koji se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini. To znači da bi se svi proizvodi koji nisu dio domaće proizvodnje i dalje mogli uvoziti bez ikakvih ograničenja, čime tvrdnje o ugroženosti špedicije, projektantskih biroa ili trgovina na malo postaju upitne.

Dok se domaći proizvođači bore sa standardnim tržišnim cijenama, zemlje poput Kine i Turske subvencionišu svoju industriju čelika kroz drastično niže cijene energenata i prevoza. U takvim okolnostima, uvođenje zaštitnih mjera nije presedan, već standardni ekonomski mehanizam koji već koriste Evropska unija, Srbija i Turska kako bi sačuvale sopstvenu bazu radnih mjesta i industrijsku suverenost.

Podaci pokazuju da Nova Željezara Zenica nije samo fabrika čelika, već jedna od najznačajnijih okosnica teške industrije u zemlji. Stabilnost Željezare znači stabilnost energetskog sektora, rudarstva, željeznica, luka, kooperantskih firmi i lokalnih ekonomija u više gradova.

Odgovornost određenih političara

Posebno se zanimljivim čine imena političara koji podržavaju uvoznički lobi, dok istovremeno prešućuju činjenice o proizvodnji i podatke da je zenička Željezara decenijama ključni stub bh. privrede, bila ona u državnom, inostranom ili domaćem privatnom vlasništvu.

Radnici Nove Željezare Zenica, ali i povezanih preduzeća, baš kao i građani BiH trebaju sami prepoznati, identificirati i zapamtiti koji političari su pomogli, a koji odmogli očuvanje i spas kičme bh. privrede.

Na kraju, da li je potrebno porediti podatke o tome šta znači gašenje domaće proizvodnje zbog nepomaganja od strane vlasti i institucija, te prepuštanje uvozu, nekontrolisanom uvoženju nekvalitetnog čelika. Ako ne shvataju sada, shvatiti će kad i ako ugase domaću proizvodnju i uvozni lobi pobjedi.

ZB

 PRILOG: Ko su 28 firmi koje se protive zaštitnim mjerama na uvoz čelika – i šta pokazuju podaci iz javno dostupnih baza? 

Naziv kompanije i sjedište Broj radnika (godina) Dodatne informacije (Uvoz/Izvoz/Status)
21. MAJ d.o.o. Laktaši 33 (2023) Aktivno se bavi trgovinom i transportom.
AMD SCONTO – Brčko d.o.o. 6 (2023) Trgovina na veliko.
ARMIRAČ d.o.o. Posušje 30 (2023) Proizvodnja armaturnih mreža.
BAUPARTNER d.o.o. Lukavac 165 (2023) Veliki izvoznik montažnih objekata.
BAUTEX d.o.o. Istočno Sarajevo 20 (2023) Proizvodnja građevinskih materijala.
CENGIZ INSAAT Sanayi ve Ticaret AS Zenica 171 (2023) Podružnica turskog giganta (autoputevi).
CONSTRUCTA d.o.o. Gradačac 4 (2023) Projektovanje i inženjering.
CONSTRUCTION SOLUTIONS A STEEL d.o.o. Zenica 6 (2023) Metalne konstrukcije.
DOM SMREKA d.o.o. Srebrenik 47 (2023) Proizvodnja drvene građe i stolarije.
FEMIS d.o.o. Posušje 75 (2023) Prerada žice i armature, značajan uvoznik čelika.
FRIMECO d.o.o. Sarajevo 12 (2023) Trgovina građevinskim materijalom.
GRADMONT d.o.o. Gradačac 91 (2023) Građevinarstvo, montažni objekti.
HALKO d.o.o. Cazin 68 (2023) Trgovina i proizvodnja PVC stolarije.
HGG INSAAT ANONIM SIRKETI Zenica 24 (2023) Turska kompanija, radovi na infrastrukturi.
HORIZON INTERNATIONAL d.o.o. Zenica 16 (2023) Konsultantske usluge i inženjering.
I-CRNI d.o.o. Cazin 102 (2023) Građevinski materijal i izgradnja.
INŽINJERING 1 d.o.o. Jelah 100 (2023) Visokogradnja i niskogradnja.
KOMOTIN d.o.o. Jajce 56 (2023) Građevinsko preduzeće.
LAGER d.o.o. Posušje 305 (2023) Regionalni lider u prodaji mašina, veliki uvoznik.
MEISTER d.o.o. Sarajevo 45 (2023) Završni radovi u građevinarstvu.
NEVISTIĆ-COMMERCE d.o.o. Tomislavgrad 41 (2023) Trgovina i transport.
SKK d.o.o. Sarajevo 3 (2023) Inženjering i konzalting.
ŠMAJSER-COMMERCE d.o.o. Grude 8 (2023) Trgovina na malo i veliko.
TEHNA d.o.o. Gračanica 105 (2023) Čelične i betonske konstrukcije.
TERMO-BETON d.o.o. Breza 67 (2023) Proizvodnja betona i građevinski radovi.
TRANZITEXPORT d.o.o. Sarajevo 4 (2023) Međunarodna špedicija i trgovina.
ZE-STEEL d.o.o. Zenica 24 (2023) Obrada metala i uvoz čelika.
ŽELJO – COMMERCE d.o.o. Brčko 13 (2023) Trgovina građevinskim materijalom.

Foto: FB NŽZ, Podaci u tabeli: Akta, Companywall

 

 



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

PARTNERI ZENICABLOGA:

Zadnje objavljeno

Promo