Četiri banke u BiH imaju centrale u oba enititeta: Prednost bolji tržišni plasman, ali uz duple troškove – U BiH trenutno posluje 20 banka, od tog broja 16 ih je u FBiH i četiri u Republici Srpskoj. Međutim, na listi Centralne banke BiH nalaze se četiri banke više u RS-u, odnosno 24 u BiH, a razlog za to je što neke od njih imaju centrale u oba entiteta. To znači, kako su nam rekli iz jedne od njih, bolji tržišni plasman, ali i duple troškove.
Centralu i u FBiH i u Republici Srpskoj imaju Addiko bank, NLB banka i UniCredit Bank, dok iz Sberbank ističu da se u njihovom slučaju ne radi o dvije centrale nego o dvije odvojene administrativne jedinice.
“Kako se BiH sastoji od dva entiteta, zakonodavstvo (agencija za bankarstvo FBiH i RS) koje regulira bankarske operacije nije na državnom, već na entitetskom nivou. Zbog toga globalni Sberbank brend u BiH posluje pod dvije odvojene administrativne jedinice, Sberbank BH d.d. Sarajevo i Sberbank a.d. Banja Luka”, kazala nam je Linda Michalech, voditeljica odjela za korporativne komunikacije Sberbank Europe.
Dodaje da mnoge međunarodne bankarske grupacije u BiH imaju zasebne banke u oba entiteta, tako da to nije ništa neobično te da se, poslujući na ovaj način, Sberbank nastoji fokusirati na stvarne potrebe svojih klijenata.
“Naša zajednička centrala je u Beču, Sberbank Europe koja povezuje i reguliše poslovanje svih članica Sberbank grupacije u Evropi. Obje banke, Sberbank BH i Sberbank BL nude slične proizvode i dijele iste korporativne vrijednosti u skladu sa standardima Sberbank grupacije. Također, imamo i jedan zajednički proizvod koji je jedinstven na tržištu, Sberbank platna Pika Kartica”, rekla je Michalech.
Addiko brend je na bh. tržištu prisutan manje od dvije godine, a na tržište je ušao kupovinom dvije banke u paketu koje pokrivaju dva entitetska tržišta. Uvažavajući sve njegove prednosti i nedostatke, zadržali su taj koncept s obzirom na to da bi im, ističu, bilo kakav drugi model, odnosno promjena organizacionog koncepta bila dodatna aktivnost u izuzetno zahtjevnom procesu restrukturiranja banke.
Prednost ovog modela je, tvrde, kvalitetnije pokrivanje tržišta, jače lokalno prisustvo i uvažavanje svih lokalnih specifičnosti koje su prisutne na tržištu.
“Ako to posmatramo s te strane, onda je ovo značajna konkurentska prednost koja nam omogućava bolji tržišni plasman. Glavni nedostatak ovog modela su troškovi, odnosno dupliranje određenih funkcija, aktivnosti i troškova. Kako je jedan od osnovnih principa djelovanja Addiko banke ‘Šest zemalja – jedna banka’, ni ovaj se nedostatak ne čini nepremostivim. Naime, na nivou BiH, ali i na nivou regiona, nastojimo, poštujući i uvažavajući zakonsku i drugu regulativu, djelovati usklađeno, koliko god je to moguće. Iako nismo jedina banka koja primjenjuje ovaj model, ostvarili smo značajan napredak u praktičnoj primjeni matričnog modela organizacije unutar postojećeg zakonskog okvira, a koji omogućava korištenje sinergijskih efekata grupacije, a samim tim i značajnu optimizaciju troškova”, kazao nam je Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija Addiko banke.
Ističe da je to najjednostavnije objasniti na praktičnom primjeru.
“Većina drugih banaka razvija različita marketinška rješenja za svaku zemlju pojedinačno, što znatno povećava troškove. Mi idemo grupnim pristupom i grupnom koordinacijom, što podrazumijeva identična rješenja za identične proizvode napravljene na jednom mjestu za korištenje u svim zemljama u kojima djelujemo. U stvarnosti to znači manje troškove razvoja marketinških rješenja, bržu reakciju na potrebe tržišta, ali i kvalitetniju mogućnost učenja kroz primjere i iskustva s drugih tržišta. Slično je, recimo, i s karticama. Na nivou grupacije imamo zajednički procesni centar koji obrađuje sve kartične transakcije. Lociran je u zemlji u kojoj u tom segmentu imamo najviše iskustva i najveći potencijal na tržištu. Istovremeno je i izgled kartica u svim bankama ujednačen”, navodi Jildizlar.
Ovu praksu uspostavljaju gdje god je to moguće i nastoje iskoristiti prednosti ovog modela koji je, tvrdi Jildizlar, dosta efikasniji za manja tržišta, poput onih u BiH i regionu.
“Ono što je izazov kod ovog načina funkcionisanja je da je relativna nepoznanica za tržište, čak i za regulatora, pa se vrlo često susrećemo sa situacijama u kojima moramo pojašnjavati neke u svijetu uobičajene stvari i obrazlagati razloge zbog kojih ih primjenjujemo. Na kraju, bitno je samo da ispoštujemo sve lokalne propise i uskladimo naš model poslovanja s njima”, rekao nam je Jidizlar.
Međutim, to, priznaje, znači i duplanje određenih troškova.
“Uprkos tome, naša iskustva su više pozitivna nego negativna. Troškove smo, zahvaljujući prvenstveno pristupu matrične organizacije, optimizirali i doveli do prihvatljivog nivoa. Mogli bismo ih još optimizirati, ali to podrazumijeva i unaprjeđenje zakonskih rješenja i njihovo prilagođavanje modernim trendovima”, zaključio je Jildizlar.
Iz NLB Banke, koja ima centrale u Sarajevu i Banjoj Luci, ističu da od 2016. godine obje banke na tržištu BiH posluju pod jedinstvenim brandom – NLB Banka koji su uveli u sve banke članice grupe. I na taj način, tvrde, nastoje pokazati svoju usmjerenost prema harmonizaciji cjelokupne NLB Grupe.
“NLB Grupa je na bankarsko tržište BiH ušla 2001. godine stjecanjem kapitalskog udjela u Commercebank d.d. Sarajevo i VB Bank a.d. Banja Luka. U narednih nekoliko godina NLB d.d. je stekla i vlasnički udio u tadašnjoj Razvojnoj banci JIE a.d. Banja Luka i Tuzlanskoj banci d.d.Tuzla. Poslije toga, došao je period konsolidacije s ciljem poslovanja samo jedne banke članice NLB Grupe na pojedinačnom tržištu, zbog čega smo spojili dvije banke u RS i također dvije banke u FBiH”, rekla nam je Mojca Strojan iz NLB Grupe.
Tvrdi da je razvoj NLB Grupe uvijek bio usmjeren prema harmonizaciji i uvođenju jedinstvenih standarda poslovanja u svim članicama, ujednačavanju procesa, ponude usluga, kao i ispunjavanju zahtjeva regulatora u državi u kojoj posluju članice NLB Grupe.
“Bez obzira na broj banaka preko kojih je naša bankarska grupa prisutna na tržištu, ona mora ispunjavati regulativu svakog entiteta BiH gdje banka posluje i zato bi jedinstven regulatorni okvir znatno olakšao i finansijski optimizirao poslovanje, što je posebno značajno u vrijeme kada su kamatni prihodi u bankama pod pritiskom zbog općeg stanja na finansijskim tržištima”, ističe Strojan.
S druge strane, Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina je dioničarsko društvo osnovano u FBiH sa sjedištem u FBiH, ali posluje na teritoriji cijele države. Ističu da zakon to ne stipulira, odnosno ne definiše.
“Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava i u navedenom pogledu zakon ne stipulira postojanje više registrovanih sjedišta društva. Društvo može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica te niže organizacione dijelove u kojima obavlja svoje djelatnosti (agencije, šalteri i slično). Treba imati na umu da kompanija koja posluje na teritoriji cijele države, bez obzira na to u kojem entitetu je registrovana, u svakom slučaju mora ispoštovati regulativu države, oba bh. entitieta i Brčko distrikta BiH. Navedeno također podrazumijeva da banka, kao društvo koje posluje na teritoriji cijele BiH, izmiruje poreske obaveze u oba entiteta, kao i u Brčko distriktu”, kazao nam je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
