Problem prosjačenja i iskorištavanja djece u ove svrhe u Zenici je u proteklom periodu nizak, ali još veći problem predstavlja to što građani ne prijavljuju ove aktivnosti, kazali su nam iz Centra za socijalni rad Zenica.
Aktivnosti prosjačenja u Zenici svedene su skoro na minimum, ipak problem još postoji. Posebno je izražen tokom odigravanja nogometnih utakmica na Bilinom Polju kada u Zenicu dolaze osobe i iz drugih bh. gradova sa svojom djecom.
Tim povodom razgovarali smo s direktorom Centra za socijalni rad Zenica Muamerom Mehićem koji nam je kazao da je prosjačenje i dalje prisutno na području grada, iako broj prijavljenih slučajeva ostaje nizak.
Prema njihovim podacima, tokom 2025. godine evidentirano je svega devet osoba uključenih u prosjačenje, pet maloljetnika i četiri odrasle osobe, ali situacija na terenu je, kako navode, znatno složenija.
“Prosjačenje predstavlja višegeneracijski problem kojem se, prema našem mišljenju, nije posvetilo dovoljno pažnje”, ističe Mehić.
Kao ustanova socijalne zaštite i organ starateljstva, Centar ima zadatak da radi s punoljetnim licima u cilju popravljanja njihovog materijalnog statusa i otklanjanja navika prosjačenja, te da štiti prava djece, uključujući pravo na školovanje i uredno djetinjstvo. U krajnjim slučajevima, kada roditelji dopuštaju ili potiču djecu na prosjačenje, Centar može predložiti i oduzimanje roditeljskog staranja.
Od oktobra 2023. godine na snazi je Protokol za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece u Zeničko-dobojskom kantonu, koji predviđa saradnju Centra, policije, tužilaštva, inspekcija i drugih institucija.
Iako je saradnja s policijom ocijenjena kao uredna, iz Centra poručuju da je potrebna veća zajednička aktivnost na terenu, budući da radnici Centra nemaju ovlaštenja da legitimišu ili zadržavaju osobe.
“Navedenu evidenciju vodimo po osnovu dobivenih podataka od MUP ZDK, ali i drugih nadležnih policijskih uprava koje izvan ZDK zateknu naše sugrađane u prosjačenju i koje nas obavijeste o navedenom. Nažalost u toku 2025. godine imamo mali broj evidentiranih lica i to 5 maloljetnika i 4 odrasle osobe, a smatramo da je situacija na terenu puno složenija, odnosno da postoji puno veći broj lica koja se bave ovim asocijalnim ponašanjem”, pojašnjava Mehić te dodaje:
“Svjedoci smo da građani ne prijavljuju prosjačenje, a određeni broj njih i dijeli novac djeci za koju kasnije konstatujemo obično da nisu u stanju socijalne potrebe. Svjedoci smo postupanja radnika u ugostiteljskim objektima ili drugim uslužnim djelatnostima, koji ne prijavljuju policiji ovakvu pojavu nego ‘narede’ licima koje se bave prosjačenjem da napuste njihove objekte.”
Najčešći razlog prosjačenja, prema saznanjima Centra, nije stvarna potreba, već način života i dodatna zarada.
“Najčeši razlog prosjačenja nije stvarna potreba lica koje prosi, nego stil i način života i privređivanja. Većini ljudi koji se ovim bave, navedeno predstavlja način dodatne zarade. Pored korištenja sredstava iz sistema socijalne zaštite, obično ljudi žele dodatnu zaradu, dok je manji broj onih koji nisu u mogućnosti sebi obezbjediti obrok. Postoje tu i elementi prisilnog prosjačenja odnosno trgovine ljudima, te se stiče utisak da naši građani i ne znaju kome i zašto daju novac na ulici”, kaže nam naš sagovornik te dodaje:
“Znali smo zateči djecu na ulici koja prose a za koje smo kasnije ustanovili da su isto radili kako bi imali ‘više para’ za svoje neosnovane prohtjeve u školi ili u društvu. Znači zaticali smo djecu kojoj su roditelji osigurali sve materijalne potrebe za normalan život. Zbog svega navedeno molim sugrađane da ne dijele pomoć ljudima za koje nemaju provjerene informacije da istima navedena pomoć i treba.”
Centar nema posebne programe pomoći osobama koje prose, osim postojećih prava iz sistema socijalne zaštite i savjetodavnog rada.
Kada je riječ o roditeljima djece zatečene u prosjačenju, primjenjuju se mjere predviđene Porodičnim zakonom FBiH, od opomena do nadzora nad porodicom, a u krajnjem slučaju i oduzimanja roditeljskog staranja.
Iz Centra poručuju da zakonski okvir postoji, ali da je potrebna dosljedna primjena propisa i kontinuirana aktivnost svih nadležnih institucija.
“Pozivamo naše sugrađane da svaki oblik prosjačenja prijave policiji putem broja 122 ili direktno Centru za socijalni rad Zenica”, zaključuje Mehić.
Autor: E.Mehić/klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
