Nakon što je na sjednici Vlade FBiH ranije ovoga mjeseca usvojen Prijedlog izmjena Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji u namjeri da se sprovodu mjere pronatalietne politike te smanje nejednakosti u pristupu ovoj vrsti liječenja, razgovarali smo sa pomoćnicom ministra zdravstva prim.dr. Marinom Berom.
Dobili smo odgovore na pitanja šta konkretno izmjene Zakona znače za bračne parove koji se bore za potomstvo te šta znači najava da će sada svi imati jednak tretman.
“Osnovni cilj donošenja ovog zakona je smanjenje nejednakosti u dostupnosti usluge biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO) na razini Federacije BiH. Naime, različit stepen osiguranja prava na ove usluge na razini kantona uzrokovan je različitom ekonomskom moći kantona”, kazala je Bera.
Naglasila je da finansiranje biomedicinski potpomognute oplodnje se odredbama Zakona treba osigurati putem posebnoga transfera iz Proračuna Federacije BiH Federalnom fondu solidarnosti.
“Time se osigurava da će usluge BMPO biti pokrivene iz Budžeta Federacije BiH na jednak način za sve parove koji boluju od steriliteta u Federaciji BiH. Predloženim pravnim rješenjima otklanjaju se problemi u tretiranju podnesenih zahtjeva parova kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i različito tumačenje normi, a naročito različit opseg planiranih sredstava”, pojašnjava.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona smanjit će se nejednakost u dostupnosti usluge biomedicinski pomognute oplodnje po kantonima, odnosno ujednačit će se prava za sve parove kojima je ova usluga indicirana na području Federacije BiH, ističe Bera.
Navodi kako se novac za finansiranje postupka BMPO do sada izdvajao iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, putem kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, ali kako su razlike u postupanju ovisile od finansijske moći kantona što je rezultiralo nejednakim pristupima uslugama i ovoj oblasti pa time i neudjednačenih uživanja prava.
“Tako su u razdoblju primjene Zakona i podzakonskih akata zaprimljene različite inicijative kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i primjedbe pacijenata na rješavanje njihovih zahtjeva za financiranje BMPO ne teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Iz pristiglih akata uočava se različito postupanje kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u vezi financiranja BMPO, što dovodi do neujednačenosti u pravima i pristupu uslugama u oblasti BMPO”, kazala je Bera.
Za provedbu Zakona godišnje bi iz budžeta Federacije BiH trebalo izdvojiti oko 10 miliona KM, a odluku o tome bi donosila Vlada svake fiskalne godine što bi značilo da se broj parova koji će imati pristup BMPO-u povećati na 1.500 godišnje u zavisnosti od kapaciteta zdravstvenih ustanova. Pomoćnica federalnog ministra zdravstva navodi kako je u prethodnoj godini kao rezultat postupaka BMPO rođeno 289 djece.
Ono što je tema kojoj se u javnosti pridaje veoma malo pažnje, a teret je sa kojim ipak pojedinci žive, jeste šta uraditi u slučajevima kada osobe boluju od hroničnih ili malignih oboljenja te im prijeti sterilitet, na koji način u tom slučaju skladištiti ćelije i tkiva?
“Pohranjivanje spolnih ćelija, spolnog tkiva i zametka uslijed specifičnih zdravstvenih okolnosti, odnosno opasnosti od neplodnosti uređeno je Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji. Pravo na dugotrajnu pohranu spolnih ćelija i tkiva imaju muškarac i žena kojima prema spoznajama medicinske znanosti prijeti opasnost da će zbog zdravstvenih razloga postati neplodni, i to za vlastito korištenje kasnije”, govori pomoćnica ministra zdravstva.
“Dugotrajno pohranjene spolne ćelije, spolna tkiva i zameci čuvaju se, u pravilu, do pet godina od dana pohranjivanja. Rok čuvanja može se na zahtjev osoba, odnosno bračnih ili izvanbračnih drugova od kojih spolne ćelije, spolna tkiva i zameci potječu, produžiti za još pet godina, iznimno u opravdanim medicinskim slučajevima i duže. Također, pravo na pohranjivanje spolnih ćelija i spolnih tkiva ima i maloljetna osoba za koju postoji opasnost da će zbog bolesti postati trajno neplodna”, pojašnjava.
Dodala je kako se spolne ćelije i spolna tkiva maloljetne osobe čuvaju do navršene 42. godine života (žena), odnosno do navršene 50. godine života (muškarac). Pohranjivanje ćelija, tkiva i zametaka može se obavljati samo u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja za to ima dozvolu za rad izdanu od federalnog ministra, u ovom slučaju Kantonalna bolnica Zenica.
Žene će imati pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije BiH u pravilu do navršene 42. godine života ako su u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to:
- tri pokušaja intrauterine inseminacije,
– pet pokušaja izvantjelesne oplodnje.
Iznimno od ovih pravila, ženi se može dati saglasnost stučnog konzilija za BMPO nakon navršene 42. godine života, a sukladno stručnim smjernicama o biomedicinski potpomognutoj oplodnji.
“Postupci biomedicinski pomognute oplodnje se provode tek kada je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno i bezizgledno. Bezuspješnost i bezizglednost liječenja utvrđuje doktor medicine specijalista ginekologije i porodiljstva. Pravo na biomedicinski pomognutu oplodnju uz ispunjavanje naprijed navedenih uvjeta, imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u izvanbračnoj zajednici i koji su u dobi koja omogućava obavljanje roditeljskih dužnosti, podizanje, odgoj i osposobljavanje djeteta za samostalan život”, ističe prim. dr. Bera.
Također, pravo na biomedicinski pomognutu oplodnju imaju bračni, odnosno izvanbračni drugovi nakon što su provedeni postupci utvrđivanja uzroka neplodnosti ili smanjenja plodnosti i otklanjanje tih uzroka stručnim savjetima, lijekovima ili kirurškim zahvatima.
Ukoliko Parlament Federacije BiH usvoji Zakon u predloženom tekstu, primjena će početi 1. januara naredne godine.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
