Blokiran izvoz 1.500 tona piletine iz BiH u EU zbog ptičje gripe: “To je bio izolovan slučaj, očekujemo rješenje početkom aprila”

Povratak izvoza očekuje se u prvoj polovini aprila

Popović je potvrdio da situacija sa zabranom traje skoro mjesec dana, ali da su sve propisane mjere već provedene.

“Definitivno jeste (pogodila peradarski sektor). Imamo određene štete i određene izazove. Već skoro mjesec dana traje ova situacija. Nadamo se da će do 5. aprila isteći tih famoznih 30 dana od kako su provedene sve mjere koje pravilnik nalaže. Očekujemo da već u prvoj polovini aprila dođe do ponovnog odobrenja izvoza. Ne ide to baš odmah isti dan, ali vjerujemo da će biti u tom periodu, jer nema nijednog novog slučaja. To je bio jedan izolovani slučaj na farmi. Takve stvari nisu nepoznate. Međutim, već drugu godinu zaredom imamo blokadu prema Evropskoj uniji zbog takvih situacija”, naveo je Popović.

Kao dugoročno rješenje, Popović ističe neophodnost uvođenja tzv. regionalizacije:

“Zbog toga intenzivno radimo na dobijanju tzv. regionalizacije. Na taj način država bi bila manje ugrožena – samo područje u prečniku od 10 kilometara bilo bi pod ograničenjima, dok bi ostatak funkcionisao normalno. Očito je da je avijarna influenca nešto što će i u budućnosti biti prisutno i na to se moramo pripremiti. Dugoročno sve zavisi od pojave novih slučajeva, ali iskreno se nadamo da ih neće biti.”

Finansijske štete i problem zamrzavanja mesa

Na pitanje o konkretnim ciframa, Popović navodi da se ne radi o desetinama miliona, ali da su gubici realni, naročito zbog promjene plana prodaje i troškova skladištenja.

“Teško je sada govoriti precizno. Realno, ne govorimo o desetinama miliona, ali određene štete postoje. Dio mesa se zamrzava, što nije bio primarni plan, pa to stvara dodatne troškove skladištenja i čuvanja. Također, smrznuto meso se obično prodaje po nižim cijenama, a na tržištu već imamo konkurenciju iz zemalja koje nude vrlo jeftinu robu. Direktna šteta je jasna kod subjekta gdje se pojavio slučaj zaraze i oni su se već obratili institucijama Republike Srpske. Taj dio će se rješavati u skladu s dogovorom. Za ostatak sektora, konkretnije brojke ćemo imati tek za dva do tri mjeseca”, kazao je.

Što se tiče mesa koje nije otišlo put Evropske unije, ono je, kako je dodao, djelimično preusmjereno:

“Jedan dio je plasiran na tržišta CEFTA-e, jer te zemlje nisu zatvorile granice, izuzev Kosova koje prati regulative EU. Dio je završio na domaćem tržištu, čime je povećana ponuda, a značajan dio je zamrznut. U suštini, sektor će ovo preživjeti. Mnogo bi bilo lošije da se pojave novi slučajevi i da zabrana potraje duže – tada bi situacija bila znatno ozbiljnija.”

Zavisnost od EU tržišta i otpornost sektora

Popović je iznio i procjene o količinama koje su trenutno blokirane, naglašavajući da je domaće tržište zasićeno te da je izvoz jedini put za rast proizvodnje.

“Nemam tačne brojke, ali prema našim procjenama, samo u martu je trebalo biti izvezeno oko 1.500 tona mesa. Na godišnjem nivou, procjenjujemo između 15.000 i 20.000 tona izvoza. Teško je precizno reći jer svake godine povećavamo proizvodnju. Tržište Bosne i Hercegovine je već prilično zasićeno, tako da se sav budući rast bazira na izvozu. Imamo tržišta i naši proizvodi su prihvaćeni, ali ovakve situacije uvijek nose rizik preplavljivanja domaćeg tržišta.”

Uprkos izazovima, peradarski sektor se, navodi, pokazuje kao jedan od najstabilnijih dijelova privrede.

“Nismo sektor koji je mnogo zastupljen u medijima, ali se borimo svojim metodama. Ovo nas pogađa drugu godinu zaredom, ali opstajemo i idemo dalje. Jedna smo od rijetkih grana privrede koja ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, već tri godine. To govori o našoj otpornosti. Naravno, da bi ovakva situacija trajala tri, četiri ili pet mjeseci, neminovno bi došlo do smanjenja proizvodnje i ozbiljnijih problema u sektoru. Ali ovakvi kraći udari se mogu iznijeti”, dodao je.

Podrška države i saradnja s institucijama

Za kraj, Popović se osvrnuo i na ulogu države, ocjenjujući saradnju s nadležnima kao korektnu.

“Imamo podršku. Ona je organizovana na više nivoa. Direktni podsticaji za proizvodnju i kapitalne investicije dolaze s entitetskog nivoa. Krovna institucija za izvoz, odobravanje i kontrolu je Kancelarija za veterinarstvo pri Ministarstvu spoljne trgovine. S njima imamo korektnu saradnju. Nekada nam je najvažnije da dobijemo pravovremenu informaciju i da se možemo obratiti u svakom trenutku, što i imamo. Na entitetskom i kantonalnom nivou postoje određeni podsticaji, tako da bi bilo nekorektno reći da podrška ne postoji”, zaključio je Popović u razgovoru za N1.