Bosna i Hercegovina i ove godine ponovo ide prema poznatom scenariju – rast izvoza koji ne može uhvatiti korak s rastom uvoza, pa će 2025. gotovo sigurno završiti u deficitu.
Iako ekonomisti kažu da je to “normalno” za male, tranzicijske ekonomije poput bh. tržišta, iza te fraze krije se cijeli niz propuštenih prilika, loših politika i neiskorištenih potencijala – od energije do prehrane.
Dok izvozimo sirovine i uvozimo gotove proizvode, država i dalje ne nudi nikakvu ozbiljnu strategiju kojom bi potaknula domaću proizvodnju, otvorila nova tržišta ili barem spriječila vlastite odluke da dodatno slabe privredu.
A kako stvari stoje i ovu godinu će završiti u deficitu, ekonomisti kažu da je to i očekivano.
U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.
– Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine – stoji u podacima.
Male ekonomije
Admir Čavalić, ekonomski stručnjak, za Faktor objašnjava da podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da bh. tržište ima izuzetnu konvergenciju spram tržišta zemalja EU i CEFTA-e.
– Ovo upućuje na to da ćemo godinu završiti s deficitom i to je nešto što se iz godine u godinu ponavlja i očekivano je kod malih, tranzicijskih ekonomija poput bosanskohercegovačke.
Ono što podaci pokazuju jeste da naše tržište ima izuzetno trgovinsku korvengerciju spram tržišta zemalja članica EU i naranvo CEFTA tržišta.
Vidimo da je došlo do određenog rasta izvoza i rasta i uvoza, ali malo značajnije rasta naših izvoznih aktivnositi, blizu šest posto, odnosno četiri posto kad govorimo o uvozu, da li će tako ostati u procentualnim iznosima do kraja godine to ćemo vidjeti, ali ovo definitivno pokazuje da ćemo vjerovatno ovu godinu završiti s deficitom- kazao je Čavalić.
Ističe da razlozi mogu biti brojni, uglavnom se na kraju godine tumaće.
Na pitanje gdje je problem i kako potaknuti domaću proizvodnju, Čavalić kaže su to ekonomske reforme, fiskalno rasterećenje, liberalizacija i poticanje konkurencije kako bi se osnažila ponuda.
Neiskorišteni potencijal domaće proizvodnje
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor isitče da postoje dva paralelna problema – izvoz daleko ispod naših mogućnosti i realni potencijal domaće proizvodnje.
– Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju – ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne spriječava da barem pokušavamo ući na nova tržišta.
Recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti – objašnjava Gavran.
Dodaje da je problem i strukture gdje uglavnom izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode a uvozimo skuplje.
– A od nedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatisemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvodi derivate za cijelo bh tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bi izvoziti i tamo ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja – ističe on.
Destruktivne mjere
Smatra da bi barem vlasti trebalo da ne odmažu privredi i čine je manje konkurentnom, a kao primjer navodi destruktivne mjere povećanja minimalne neto plaće bez smanjenja doprinosa ili povećanjem cijene električne energije i drugih javnih usluga a opet bez ikakvih paralelnih rasterećenja i poticaja – zaključije Gavran.
Vidimo kako i javna preduzeca za koje su vlasti direktno odgovorne i koja se čini da dobro posluju kao namjenska industrija u stvari su u stalnom riziku prestanka proizvodnje i maltene propasti jer ili nemaju osigurane repromaterijale ili su radnici plaćeni čak ispod nivoa gradskog kolektivnog ugovora. Da ne spominjemo elektroprivredu koja je u slobodnom padu u oba entiteta.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
