BiH je u jednom segmentu prva u Europi: Doznake iz inostranstva 7,6 posto BDP-a “Nije za pohvalu, ali ima pozitivnih strana”

U Albaniji su lični transferi u prošloj godini iznosili 1,28 milijardi eura ili 5,1 posto BDP-a, dok je u Crnoj Gori to iznosilo 345 miliona eura ili 4,5 posto BDP-a.

Najmanji iznos je bio u Sjevernoj Makedoniji, i to 310 miliona eura ili dva posto BDP-a.

Šta to znači u praksi

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da stanje oko doznaka iz inostranstva prati već decenijama, da su one jedna od najstabilnijih stavki platnog bilansa u BiH, te da nisu puno oscilirale u prethodnih 20 godina.

“Nakon rata, doznake su činile jednu četvrtinu BDP-a. Sada smo pali na 7,6 posto, nekad je bilo oko 25 posto, a nedavno je bilo oko 10 posto. Sad, da li je to dobro ili loše, ne znamo. Ima čitav niz istraživanja da one imaju i pozitivne stavke, jer prije svega smanjuje se siromaštvo.

Doznake u principu idu siromašnijim slojevima stanovništva, nego što idu bogatijim. Kada je u pitanju Hrvatska, nekoliko milijardi KM ide iz Hrvatske u druge zemlje, i to zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Zadnji podaci govore da je iz Srbije i BiH oko 30.000 radnika tamo radilo sezonske poslove, a da ne govorimo o Nepalu ili drugim zemljama”, istakao je Đogo.

Prema njegovim riječima, ovi podaci pokazuju niži nivo razvoja, te da je djelimično posljedica toga masovna emigracija.

“U bivšoj Jugoslaviji je do 1989. godine, 890.000 ljudi otišlo iz ove zemlje, i to je bila prva generacija gastarbajtera. Dalje, imali smo ratnu emigraciju, kada je nekoliko stotina hiljada ljudi otišlo iz BiH. Imamo i novu, treću emigraciju od 2012. kao posljedicu krize iz 2008. godine, kada imamo situaciju da je oko 200.000-250.000 ljudi otišlo iz države.

Zapravo, imamo stalne talase emigracije od koje stiže novac u BiH. Ipak, to nekako obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost i veći životni standard te utiče na smanjenje socijalnog raslojavanja. Nijedna država ne smije da se hvali ako su doznake visoke, ali u našem slučaju ima dosta pozitivnih pomaka. Problem je najveći što ostajemo bez stanovništva i to će imati negativne posljedice u budućnosti”, objasnio je profesor Đogo.