Info

Bh. popis- u službi nacionalne homogenizacije

Bh. popis -
Bh. popis -

Bh. popis- u službi nacionalne homogenizacije- Kada budu poznati rezultati popisa provedenog još 2013. godine, slika će biti neuporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom.

Petnaest godina trebalo je Bosni i Hercegovini da se odluči da izvrši popis stanovnika, a još tri godine pauze da, poslije bezuspješnog usaglašavanja oko metodologije, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 1. jula konačno objavi rezultate popisa. Ono što je u drugim zemljama ekonomsko, u Bosni i Hercegovini je, bilo i ostalo, prvorazredno političko pitanje. To nije ni čudno ako se zna da je cjelokupni politički sistem Bosne i Hercegovine zasnovan na podacima popisa iz 1991. godine i na ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Zato je u fokusu pažnje – kako tada, tako i sada – broj pripadnika tih naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Uzalud izjave Petera Everaersa, direktora Kancelarije za statistiku Evropske unije, da rezultati popisa u Bosni i Hercegovini neće uključivati nacionalnu pripadnost, već polnu i starosnu, te Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, da “Evropsku uniju ne interesuje nacionalnost, koliko ima Srba, Bošnjaka i Hrvata. Nas interesuje koliko ima poljoprivrednika, radnika, penzionera… jer je to bitno kako bi se sprovela potpisana reformska agenda”.

Upravo zbog toga što u Bosni i Hercegovini žive, prije svih, Bošnjaci, Srbi i Hrvati i da bez nacionalnog izjašnjavanja u ovoj državi ne možete ništa započeti ni završiti, u to u bh. entitetu Republika Srpska, u kojoj se digla prava uzbuna zbog objavljivanja rezultata, niko ne vjeruje. Ne vjeruje ni zbog nekih izjava osoba veoma uticajnih u Bošnjaka da je itekako važno ko je u Bosni i Hercegovini većina, a ko manjina, ali i zbog stvorene atmosfere, potpomognute medijima i izjavama demografa, da će rezultati popisa u budućnosti itekako uticati na političke tenzije oko uređenja države i odnose u njoj, sa tezom da to nimalo neće ići u prilog Srbima i Hrvatima, zato što je Bošnjacima popis od presudnog značaja kako bi dokazali da ih ima bar 50,1 odsto.

Kada budu poznati rezultati, slika će biti neuporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom. Nakon što je u Bosni i Hercegovini popis 2013. godine proveden, objavljen je tek preliminarni podatak, po kojem je u oktobru te godine popisano 3,79 miliona osoba, što je pola miliona manje nego prije rata, a tek će biti zanimljivo sagledati kako to promjena izgleda po entitetima, regijama i gradovima.

Složili se pozicija i opozicija u RS-u

Državna i entitetske agencije za statistiku dugo se, pa ni do same objave, nisu mogle usaglasiti u vezi sa metodologijom obrade podataka popisa, a posebno je sporno bilo pitanje da li će među stalne stanovnike Bosne i Hercegovine biti ubrojano i 196.000 osoba čiji su status predstavnici vlasti u Republici Srpskoj smatrali spornim, jer su kao mjesto rada ili školovanja naveli inostranstvo. Pozicija i opozicija, statističari i stručnjaci iz ovog bh. entiteta ujedinjeni su u namjeri da se suspenduje Odluka o objavi popisa stanovništva. Rezultate neće priznati, niti će nadležne ustanove učestvovati u njihovoj obradi, saglasni su svi politički i stručni akteri u raspravi, a na ovom pitanju ponovo je došlo do potpunog homogenizovanja na nacionalnoj osnovi.

Zbog nezakonitih postupaka direktora Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Velimira Jukića, vrlo je sporno povjerenje u popis, smatraju u Republici Srpskoj. Direktor nije mogao usvojiti program odlukom, kao što je to učinio, jer se pravni akt usvaja samo glasanjem, a pored toga, entitetski zavodi nisu učestvovali u izradi programa, što zakon izričito nalaže, smatraju u Zavodu za statistiku Republike Srpske, navodeći da ni u samoj državnoj Agenciji za statistiku nije postojala saglasnost oko toga, što je neophodno.

Član Predsedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Mladen Ivanić smatra da je Odluka o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koja je donesena bez saglasnosti entitetskih zavoda, katastrofalna, prije svega sa političkog aspekta, i ističe da se ovim u Bosni i Hercegovini ponovo pokušava uvesti preglasavanje, umjesto konsenzusa, i da je na djelu ponovo neka vrsta koalicije bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika, uz blagu podršku međunarodnih institucija”, naveo je Ivanić.

“Mislim da je ovo trenutak kada treba poduzeti i neke druge mjere, koje će ukazati da niko ne može da se avanturistički odnosi prema podacima i da ne uvažava institucije Republike Srpske”, izjavio je predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik. Hrvatski član Predsjedništva Bosne i hercegovine Dragan Čović je naveo da je bilo dogovoreno da bude izmijenjen zakon i da rezultati popisa budu objavljeni na jesen. Sada treba tražiti modalitete da oni koji smatraju da su prevareni ne bi bili nezadovoljni, smatra Čović, ne objasnivši ko je šta bio dogovorio, po kom osnovu, i ko je dogovor i zbog čega izigrao, dok je bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović mišljenja da je poštovan zakon, a ako nije, to treba da riješe sudovi.

Kome smetaju ključni odgovori

Upravo oko toga – da li je poštovan zakon ili nije, da li je direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine postupio po zakonu, kao i oko toga ko je usvojio pomenuti zakon, koji sada ne želi poštovati, ko je nadležan da to ocijeni i čija je odluka u tom slučaju mjerodavna – ima najmanje rasprave, a najviše nejasnoća. Opozicija u Republici Srpskoj, koja učestvuje u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, ponovo je ispala konfuzna, priklanjajući se tvrdnjama entitetske vladajuće koalicije o nacionalnoj opasnosti, umjesto da odgovori na logično nametnuta pitanja. Između ostalih, da li se u ovoj zemlji zakoni usvajaju sa namjerom da se ne provode, a zemlja tretira kao kobojagi zemlja, i da li su izdajnici oni koji usvajaju zakone, ili oni koji ih provode, ili i jedni, i drugi?

I da li su svi u Bosni i Hercegovini, i pozicija i opozicija, deklarativno za evropske integracije, provođenje reformske agende, a unutarpolitički u Bosni i Hercegovini za dezintegracije. Naravno, mora se jasno dati odgovor i na pitanje da li će rezultati popisa služiti za nacionalni hegemonizam, ili upravo za ono za što služe u svim normalnim zemljama. U zavisnosti od tog odgovora ubuduće ćemo imati i odgovor u kom pravcu će ići Bosna i Hercegovina – ka evropskim integracijama i onom što je potpisano u Reformskoj agendi, ili ka potpunoj dezintegraciji, koja će naročito jačati u Republici Srpskoj.

I za jednu i za drugu opciju zainteresovan je, već sada, veliki broj njenih građana, razočaranih u sistem i okruženje u kojem sada žive, pažljivo osluškujući svoje političkodruštvene elite i slijedeći ih upravo u nacionalnoj homogenizaciji kako u suprotnom ne bi ispali izdajnici, iako su ih upravo one i dovele u tu situaciju. Biće zanimljivo pratiti šta će, upravo po tom pitanju, učiniti Evropska unija, koja je, za sada, zainteresovanija da gura Bosnu i Hercegovinu ka tim integracijama, nego što su za to zainteresovane oni koji u Bosni i Hercegovini o tome odlučuju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Instalirajte android aplikaciju ZENICABLOG - link na GOOGLE PLAY STORE
i aplikaciju za Apple-IOS operativni sistem