Posuđeno

AMZ reagovao na CIN-ovu priču – Umjesto istraživanja uglavnom se bavili zanemarivanjem i pogrešnom interpretacijom činjenica

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU
Podijeli ovu vijest:

Kompanija ArcelorMittal Zenica je danas saopćila da je duboko zabrinuta što priča “Čelična rana Zenice” koju je CIN objavio 12. juna, nije tačna slika sveobuhvatnih mjera koje je poduzela kako bi ograničila svoj utjecaj na okoliš. – U članku CIN-a stoji da je “ova ​​kompanija prekršila gotovo sve od 141 mjere navedene u njenoj okolinskoj dozvoli”. Ovo je netačno. Naime, od 141 naređene mjere navedene u integralnoj okolinskoj dozvoli,  više od 90 % je završeno ili u toku. Od dolaska ArcelorMittala u Zenicu kompanija uložila više od 100 miliona eura u različite inicijative za zaštitu okoliša. Štaviše, uspostavljen je plan koji navodi dodatne mjere za poboljšanje performansi postrojenja. Ovaj plan je dio naše dugoročne strategije za osiguranje održivog poslovanja i pozitivnog doprinosa lokalnoj zajednici i okolišu.

ArcelorMittal Zenica zabilježio je nedavnu publikaciju CIN-a “Čelična rana Zenice” koja se odnosi na upravljanje zaštitom okoline u našoj fabrici u BiH. Iako Kompanija cijeni interesovanje za svoje poslovanje, duboko je zabrinuta što članak nije tačna slika sveobuhvatnih mjera koje je poduzela kako bi ograničila svoj utjecaj na okoliš.

Cijenimo naš odnos s medijima i razumijemo važnost održavanja otvorenih kanala komunikacije. Međutim, uprkos intervjuu koji je generalni direktor dao CIN-u 7. maja, a koji je trajao više od sat vremena, mnoge stvari su ili zanemarene ili netačno iznesene u publikaciji. Kompanija bi stoga željela iznijeti činjenice koje se odnose na glavna pitanja pokrenuta u ovoj objavi.

Integralna okolinska dozvola

U članku CIN-a stoji da je “ova ​​kompanija prekršila gotovo sve od 141 mjere navedene u njenoj okolinskoj dozvoli”. Ovo je netačno. ArcelorMittal Zenica posluje na osnovu intergralne okolinske dozvole koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Ovaj dokument predstavlja integrisani pristup upravljanju životnom sredinom, što znači da razmatra sve aspekte životne sredine koji se odnose na određenu industrijsku djelatnost, obezbjeđujući da sve aktivnosti budu u skladu sa ekološkim propisima. Kao rezultat toga, postoje stotine mjera navedenih u dozvoli.

Kompanija redovno prima posjete, Ministarstva za okoliš, kako bi ih obavijestila o radnjama koje je preduzela kao odgovor na izvještaje njihovih inspektora, koji su uslov za integralnu okolinsku dozvolu.  U izvještaju o inspekciji iz 2023. navodi se određeni broj mjera za dalje poboljšanje ekološkog učinka ArcelorMittala Zenica, kao i tekuće mjere u vezi sa specifičnim industrijskim aktivnostima. Iako Kompanija je svjesna da su neke od mjera implementirane kasnije od preporučenog roka, rješavaju se sve relevantne mjere koje su navedene u izvještaju inspektora (neke mjere više ne važe, jer se odnose na koksaru koja je nedavno zatvorena).

Dakle, netačno je, kako se navodi u publikaciji, da je Kompanija prekršila “skoro sve” postavljene uslove okolinske dozvole. Naime, od 141 naređene mjere navedene u integralnoj okolinskoj dozvoli,  više od 90 % je završeno ili u toku.

Kvalitet zraka i monitoring

U članku se također daje netačna interpretacija Izvještaja o mjerenju policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i volatilnih organskih supstanci (VOC) oko Koksare u „ArcelorMittal“ d.o.o. Zenica iz 2022., u kojoj se navodi: „Stručne analize zraka Instituta Kemal Kapetanović u Zenici su 2022. godine otkrile prisustvo kancerogenih čestica prašine, posebno benzena i benzo[a]pirena, u vazduhu koji okružuje željezaru. Ove čestice su premašile granične vrijednosti emisije (GVE) do 255 puta.”

Navedeni podaci zabilježeni su jednom, na jednoj monitoring stanici, od ukupno 120 sati praćenja na četiri stanice u blizini koksare ArcelorMittal Zenica. U samom izvještaju Instituta Kemal Kapetanović u analizi rezultata i diskusiji stoji: „Smatramo da je potrebno izvršiti mnogo više mjerenja na mjernim mjestima van kruga kompanije u dužem vremenskom periodu (najmanje godinu dana) i istovremeno pratiti prisustvo organskih ugljovodonika i  isparljivih organskih jedinjenja čije je prisustvo utvrđeno na lokaciji koksne baterije, pa tek onda donositi zaključke o stanju kvaliteta vazduha u pogledu VOC (isparljiva organska jedinjenja) i PAH (policiklični aromatični ugljovodonici).”

Koksna baterija

U članku se iznose netačne tvrdnje u vezi sa Koksarom ArcelorMittala Zenica, koja je zatvorena u aprilu 2024., gdje stoji: „Koksara je nastavila raditi nakon predviđenog životnog vijeka, kršeći i planirano zatvaranje i regulatorne okvire koji regulišu takva postrojenja, koja značajno doprinose zagađenju okoliša.” . Naime, kako je navedeno kada je najavljeno zatvaranje Koksare, ono je planirano kako bi se osiguralo da koksna baterija bude zaustavljena mnogo prije nego što postane nesigurna zbog isteka njenog vijeka trajanja. Nadalje, nedavno zatvorena koksna baterija je dovela do smanjenje difuznih emisija iz Kompanije za 80%.

Analiza tla

Članak se odnosi na studiju iz marta 2024. koja je otkrila teške metale u tlu u naseljima Tetovo i Pehare. Ne možemo detaljnije da komentiramo studiju o kojoj se govori u izvještaju, jer nismo dobili rezultate – ali izgleda da su uzorke uzeli novinari.

Tokom godina, Kompanija je prošla kroz ogromnu transformaciju. Integralna proizvodnja čelika postoji u Zenici od 1892., dakle skoro 132 godine, kada fabrika još nije bila dio ArcelorMittal grupe. Od 1980-ih do 1992. fabrika je radila sa pet koksnih baterija, šest mašina za sinterovanje, četiri visoke peći, osam SM peći i pet valjaonica sa maksimalnom proizvodnjom od skoro dva miliona tona čelika.

Tokom tog perioda, različiti polutanti su se akumulirali u tlu. Željezna ruda koja se koristila u tom periodu bila je lošeg kvaliteta, po svom hemijskom sastavu i sadržaju teških metala. Nasuprot tome, željezna ruda koju trenutno koristi ArcelorMittal Zenica, a dolazi iz Prijedora, ima značajno bolji hemijski sastav i kako navodimo, podaci monitoringa emisija u zrak pokazuju da su sve emisije teških metala ispod granične vrijednosti emisije.

Upravljanje otpadnom vodom

U članku se također navodi da se “ArcelorMittal ugovorom iz 2004. obavezao da će izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje će odvojiti svoje otpadne vode od one grada Zenice. Međutim, to se nikada nije ostvarilo”.

Kompanija ima uspostavljen sistem upravljanja vodom koji koristi zatvorene sisteme recirkulacije vode, ili primjenjuje razumnu/odgovornu potrošnju vode. Mjere potrošnje vode koje se primjenjuju u postrojenju dovode do stvaranja minimalnih količina otpadnih voda. Kompanija ima sisteme za prečišćavanje ove otpadne vode u pogonu. Međutim, da bi izgradio konačan sistem upravljanja otpadnim vodama, Grad Zenica prvo treba izvršiti razdvajanje otpadnih voda Grada Zenica, RMU Zenica i Industrijske zone od Glavnog kolektora ArcelorMittal Zenica.

U članku se dalje navodi: “Nepravilno skladištenje otpada dovelo je do izlijevanja mulja u rijeku Bosnu”. Ako se radi o incidentu na rijeci Bosni u februaru 2023., upućujemo vas na tada izdato detaljno saopštenje, u kojem su objašnjene radnje koje smo preduzeli kao odgovor na oštećeni sistem za prečišćavanje vode – u budućnosti je nemoguće ispuštanje sa ove lokacije, budući da je ArcelorMittal Zenica poduzeo ranije navedene radnje.

Odlaganje otpada

U članku se iznosi niz navoda u vezi sa korištenjem deponije Rača od strane Kompanije. Kompanija želi da pojasni da postoje dva glavna toka otpada iz proizvodnje čelika: nusproizvodi i otpad koji se ne može reciklirati ili transformisati. Nusproizvodi čine oko 95% materijala, a samo 5% otpada. Glavni nusproizvod je troska koju Kompanija prodaje cementnoj industriji. Preostali materijal je mulj koji je rezultat procesa proizvodnje čelika.

Prethodno je ovo odvoženo na deponiju Rača. Međutim, trenutno je taj proces zaustavljen; otpad se privremeno odlagao u krugu Kompanije i Kompanija je zatražila od Vlade podršku da nastavi još neko vrijeme da koristi lokaciju Rača dok se ne završi kompletan proces dobijanja dozvole za planirano centralno skladište u svom krugu.

Na kraju, želimo ponoviti da je od dolaska ArcelorMittala u Zenicu kompanija uložila više od 100 miliona eura u različite inicijative za zaštitu okoliša. Štaviše, uspostavljen je plan koji navodi dodatne mjere za poboljšanje performansi postrojenja. Ovaj plan je dio naše dugoročne strategije za osiguranje održivog poslovanja i pozitivnog doprinosa lokalnoj zajednici i okolišu.

ArcelorMittal Zenica želi nastaviti doprinositi ekonomiji Bosne i Hercegovine. Sve će se raditi u bliskoj saradnji sa Vladom, koja je dioničar ArcelorMittal Zenica, i uz konsultacije sa predstavnicima zaposlenih. Kompanija ističe da je njen cilj da unese održivost u svoje poslovanje.

PDF verziju možete preuzeti OVDJE.

CIN-ov članak, koji je povod za reakciju možete vidjeti OVDJE.



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

Zadnje objavljeno