Generalni direktor i suvlasnik Nove željezare Zenica Ahmed Hamzić za Klix.ba je otvoreno govorio o planovima nakon preuzimanja ove kompanije, o naslijeđenim ugovorima koje je sklopio ArcelorMittal, ali i viziji koja bi Zenicu mogla pretvoriti u logističko središte Balkana.
Iako je dolazak nove uprave probudio nadu, Hamzić priznaje da su problemi koje su zatekli ispod površine mnogo dublji nego što je javnost znala.
Hamzićeva poruka je jasna: “Zenica se nalazi na historijskoj prekretnici. Stara era eksploatacije rude je mrtva, a nova era zahtijeva radikalan zaokret prema logistici i zelenoj energiji.”
Naglašava kako Zenica više ne može živjeti na staroj slavi teške industrije iz 1986. godine. Resursi presušuju, visoke peći broje svoje posljednje godine, a grad stoji pred jednostavnim izborom: potpuna propast i hladni radijatori ili nužna transformacija u “zeleni” industrijski i logistički centar.
“Dolaskom u kompaniju imali smo vezane ruke u mnogim stvarima… Ta barijera koju su stavili nije nam dala da uđemo u srž firme. Postoji mnogo spornih ugovora, mnogo stvari u firmi koje su nama nelogične, gdje su se procesi vodili na papiru, ali u praksi nisu,” otkriva Hamzić, dodajući kako njihov tim nije došao “slijep” već s jasnim konceptom temeljenim na uspjehu u Alumini koju su u tri godine pretvorili u najvećeg izvoznika u BiH.
“Nismo teoretičari, nego praktičari”
Jedan od najjačih aduta Ahmeda Hamzića u razgovorima s javnošću i investitorima je uspjeh postignut u Novoj Alumini. Poručuje da to nije samo druga firma već nacrt onoga što se može postići u Zenici ako postoji jasna vizija.
“Ja bih zamolio javnost da pogleda šta se desilo u Novoj Alumini. Naša vizija u zadnje tri godine dovela je do toga da je ta fabrika prošle godine bila najveći izvoznik u BiH, rame uz rame s najvećima u vrhu. To isto želimo uraditi sa Novom Željezarom,” ističe Hamzić.
On naglašava da planovi za Zenicu nisu nerealni snovi već projekti utemeljeni na iskustvu.
“Ovdje nismo došli kao slijepi vizionari. Tačno smo znali šta radimo na osnovu koncepata i planova koje trenutno realizujemo u izgradnji Alumine”, dodaje.
Stečaj: Mehanizam spasa, a ne kraj?
Prije nekoliko dana se pojavila informacija da je bez podrške Vlade FBiH stečaj Nove Žejezare neizbježan. Međutim, dok riječ “stečaj” kod radnika i građana često izaziva strah od katanca Hamzić ga definiše kao jedini preostali alat za čišćenje kompanije od decenijskih parazita i loših ugovora ukoliko ne bude pomoći.
Za novu upravu, naglašava Hamzić, stečaj je hirurški zahvat koji treba ukloniti sve ono što je željezari “pilo krv”.
“Stečaj je samo mehanizam da se riješimo problema i onih stvari koje i danas uništavaju željezaru. To je način da presiječemo spone koje nas guše”, jasan je direktor koji ističe da ne bi u Njemačkoj ostavio firmu i porodicu i došao u Zenicu da je konačni cilj ugasiti firmu i radnike poslati na ulicu.
Plan B: Zenica kao “Suha luka” i logističko srce BiH
S obzirom na to da rudnik u Prijedoru ima rezerve za još svega oko dvije godine, gašenje visoke peći je neminovnost, a ne izbor.
Hamzić upozorava da ArcelorMittal nije imao odgovor na pitanje “Šta poslije?”, ali Nova željezara ga ima. Rješenje leži u tri miliona kvadrata zapuštenog zemljišta i željezničkoj infrastrukturi koja već postoji.
“Ako prespavamo vrijeme od pola godine, kraj će se brzo desiti. Želimo zadržati željeznicu. Ako nema rude, imamo druge djelatnosti. Ogromno zemljište je zapušteno, a centralni položaj Zenice je veoma interesantan kao logistička destinacija”, ističe Hamzić.
Poručuje da je plan pretvoriti krug Željezare u terminal rasutih tereta i kontejnera – svojevrsnu “suhu luku” u centru države, ali to je samo jedan od projekata.
“Kroz infrastrukturu u željezari, gdje imamo 54 kilometra pruge u krugu pogona i 32 kolosijeka, iskoristit ćemo te resurse. Zašto ne bismo ovdje imali ogromne silose da lagerujemo rezerve? Tako sve države rade. Naša država to radi u Kopru, Rijeci, a u centru BiH imamo logistički pozicioniranu Zenicu koja sve to može podnijeti”, pojašnjava direktor.
Naglašava da je logika ekonomska i ekološka te da su trenutni transportni putevi apsurdni, roba dolazi u Ploče, ide u Kopar ili Rijeku, pa se kamionima vraća u BiH.
“Zamislite koliki je to krug i kolika je ušteda ako to presiječemo. Tu imamo novu strukturu gdje ćemo imati puno manje kamiona na putu, ali bolju logistiku. Imamo izlaz s autoputa, željeznice, sve što je potrebno. Moramo žilu kucavicu zadržati. Ako izgubimo željeznicu, izgubili smo budućnost naše privrede”, upozorava on, koristeći slikovitu metaforu: “Stolica s jednom nogom je klimava, a četiri do pet nogu daju stabilnost – to je naša vizija.”
Energetska neovisnost: Od energane na otpad kao u Beču do solarnih polja
Možda najkontroverzniji za javnost, ali i najinovativniji dio plana je izgradnja energane na komunalni otpad te prelazak na elektrolučne peći koje bi topile staro željezo umjesto rude.
Hamzić uvjerava da se radi o najmodernijoj tehnologiji koja je standard u Evropi i kakvu koriste europske metropole te da se projekti već prave za Zvornik i Zenicu.
“Zadnje tri godine radimo na projektima i ako u jednom Beču, Minhenu ili drugim evropskim gradovima postoji ta energana – zašto ne bi bila i u Zenici? Zašto u Beču ne osjećamo smrad, a ovdje ga osjetimo ili želimo osjetiti?”, pita se direktor.
Energana bi, prema njegovim riječima, rješavala dva problema jednim udarcem: očistila bi državu od smeća i osigurala stabilno grijanje Zenici, koje bi inače, nestankom plinova iz visoke peći, poskupjelo i do pet puta jer bi se koristio plin.
“Najbitnije u svemu ovome i primarno je energana, jer ona pravi motoriku parka i daje mu novo ime, novi čin koji će dati epitet zelenog grada”, pojašnjava on.
Hamzić je kazao da mu je bitan i pristup prema akademskoj zajednici te da su maksimalno otvoreni za sve projekte.
“Tražim da se svi uključe i da zajedno sve ispratimo. Želim da imamo timove s lokalnog i Federalnog nivoa, da zajedno ispratimo projekte od ideje do opreme i realizacije, od početka do kraja. Čim dobijemo idejni projekt realizirat ćemo i okrugle stolove”, kazao je Hamzić.
Izgradnja solarnih panela još jedan je plan na velikom prostoru sadašnje željezare.
“Mnogi ne znaju da postoji elektrolučna peć u željezari, ali Elektroprivreda BiH i naša mreža ne mogu dati toliko struje. Mi moramo imati manju peć, gdje ćemo kroz solarne panele, 23 MW unutar kompanije i ostatak na Rači, našoj energani osigurati struju i biti neovisni od EPBiH”, kaže Hamzić.
Ovo je ključno jer, kako kaže trenutni uvjeti na tržištu električne energije guše poslovanje.
“Ako uzmemo u obzir da će nam cijena struja biti povećana za 6 posto, a u RS-u je struja jeftinija 20 posto, onda sigurno imamo razloga da tražimo bolje uvjete”, dodaje on objašnjavajući zbog čega je pomoć Vlade FBiH logična te da sve države pomažu kompanijama u teškim situacijama ili tranziciji.
Kriminal na deponiji Rača i uvoz sumnjivog čelika
Možda najšokantniji dio Hamzićevog istupa odnosi se na zatečeni kriminal i “curenje” novca iz firme. Posebno je istaknuo slučaj deponije Rača i izvoz starog željeza.
“Dosta je bilo spornih ugovora. Jedan od njih je i Rača. Ljudi tamo nemaju nikakve dozvole, eksploatiraju trosku godinama, a to se toleriralo. Na godišnjem nivou to iznosi 10-12 miliona eura… Ja to sigurno neću tolerisati jer ti ljudi to kradu”, odlučan je Hamzić.
Opisuje i nevjerovatne malverzacije sa starim željezom, gdje se kvalitetna sirovina izvozila, a željezari ostajao otpad.
“Zatekao sam u starom željezu situaciju malverzacija da tovare pola kamiona zemlje, a pola je staro željezo. Ako sve firme povezane sa željezarom posluju pozitivno, a samo željezara negativno, onda se svi trebaju zapitati: Da li neko krade željezaru?”
Istovremeno poručuje da je BiH je postala deponija za nekvalitetni čelik iz Turske i Kine, jer država ne štiti domaću proizvodnju kako su to uradile zemlje regiona i Evrope.
“Niko ne pita o kvalitetu tog čelika koji nam ulazi u državu. Imali smo kontakte s institutima koji su nam jasno govorili da imaju problem s kvalitetom, ali ovdje se uvozi šta ko hoće”, upozorava direktor.
Drama s koksom
Nova željezara je finansijski pomogla Koksari u Lukavcu da izbjegne gašenje, sve je to znala i Vlada FBiH, a sada im je isporuka koksa blokirana i to od Željeznica FBiH koje transportuju koks u Zenicu.
“Kada se trebao desiti stečaj, davali smo Lukavcu uglja ‘na kašiku’ da se peći ne ugase… To nas je koštalo 20 miliona KM. Sada, kada se desio stečaj, natovareni vagoni koksa žele se naplatiti dodatno i trenutno nama ne žele prevesti koks jer njima duguju”, ogorčen je Hamzić.
Posljedice bi mogli osjetiti i građani. Danas, sutra ili za dvije godine istina je jedna – bez koksa nema plina za toplanu, a alternativa je skupi zemni plin koji bi grijanje poskupio 4 do 5 puta.
Država bez sluha
Uprkos tome što Vlada FBiH ima 8 posto vlasništva u Željezari, Hamzić tvrdi da je podrška izostala.
“Na nedavno održanom panelu imali smo sve predstavnike iz Republike Srpske, ali niko se nije odazvao iz Vlade Federacije BiH. Samim tim, mislim da sam dao odgovor. Mi nemamo podrške, ali ovo su zadnji apeli da ovo nije projekt pojedinca već kompletne države. Mi ćemo zatvoriti ako treba… Ako država ima plan za ove radnike, ako ima za željeznice i jedne i druge, ako ima rješenje za građane Zenice i grijanje.. Ali, imamo plan. Došli smo s planom. Mnogo stvari ćemo progutati, ali moramo biti dosljedni i realizirati ideju da Zenica bude zelen grad, a da to sve prate svi oni koji će u narednim mjesecima biti pozvani na prezentacije i koji moraju gledati malo dalje od svoje avlije. Širok je svijet i široka je primjena zelene energije i modernih tehnologija”, poručio je Hamzić.
Jedan od zahtjeva prema nadležnima je i zabrana izvoza starog željeza izvan BiH. Hamzić kaže da je to normalno i da BiH mora tako zaštiti svoju ekonomiju.
Dok druge zemlje zabranjuju izvoz te strateške sirovine, BiH, prema riječima Hamzića, dozvoljava da “otpad izađe van države”, a domaća industrija ostaje bez resursa.
“Našu proizvodnju nismo zaštitili zbog interesa pojedinaca… Ako dozvolimo da željezara, koja je u ratu bila oslonac, bude zatvorena zbog pojedinaca, onda nemamo šta reći. Hajde da izađemo iz okvira naše države i pogledamo realnost kako su to uredili naprednijim sistemi”, apelira on.
Hamzićev nastup je mješavina optimizma i oštrog upozorenja. Novi vlasnici poručuju da su spremni počistiti kriminal (poput onog na deponiji Rača gdje se godinama kralo), spremni su ulagati, ali bez podrške države i lokalne zajednice, ishod je neizvjestan.
“Mi nismo čarobnjaci, oni u filmovima postoje sa štapićima, ali ovdje se ne rješava štapićem sve”, zaključuje Hamzić.
Autor: E.Mehić/klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
