Dijaspora godišnje šalje tri milijarde KM, a njena djeca “ginu” za dres BiH: Vrijeme je da država pređe s riječi na djela

Priča o uspjehu fudbalske reprezentacije je priča i o dječacima koji zapravo nisu trebali postojati, a koji sada pobjeđuju najveće ekipe i igraju fenomenalno.

“Postojao je plan da se ovaj dječak nikada ne rodi”, rekao je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić o Esmiru Bajraktareviću.

Od 16 igrača koji su zaigrali u posljednjoj utakmici na Svjetskom prvenstvu samo šest igrača je rođeno u BiH: Nikola Vasilj, Stjepan Radeljić, Nikola Katić, Ivan Šunjić, Amar Memić i Edin Džeko.

Tarik Muharemović je rođen u Sloveniji, Amar Dedić i Ermin Mahmić u Austriji. U Njemačkoj su rođeni Sead Kolašinac, Kerim Alajbegović i Ermedin Demirović, dok su u Švedskoj ponikli Amar Gigović i Benjamin Tahirović. Haris Tabaković rođen je u Švicarskoj. Ovo je samo početak, smatra trener Elvir Kafedžić jer je ljubav prema domovini sada rasplamsana i kod najmlađih. Među njima je mnogo novih fudbalera.

“Opet smo osjetili da smo jedno. Zastave su ponovo na ulicama, porodice, prijatelji su se okupljali. Djeca koja su u Americi su prvi put mogla tako jako osjetiti povezanost sa zemljom svojih roditelja”, rekao je Elvir Kafedžić, pomoćni trener St. Louis City 2.

Sportski uspjeh može biti katalizator pozitivne društvene atmosfere, povezivanja u brojnim poslovnim sektorima. Interesovanje ljudi iz dijaspore u tom smislu je ogromno, iako ih često u bh. institucijama dočekaju samo obeshrabrujuće procedure.

“Znači nam povezanost sa svojom zemljom, bez obzira što smo fizički toliko udaljeni mi prenosimo svojoj djeci, unučadima, svoj jezik, tradiciju kroz običaje. Godišnje dolazimo najmanje dva-tri puta. Nigdje nema života kao u našoj šeher Bosni”, poručila je Fikra Hadžić, delegatkinja Svjetskog saveza dijaspore iz Nizozemske.

“Sama činjenica da preko dva miliona naših ljudi živi izvan granica BiH to je veliki potencijal. Znači u prenosu znanja, tehnologija, iskustva, uvezivanju kompanija, organizovanju sajmova, kongresa. Znači približiti BiH svijetu i svijet BiH – dijaspora tu može biti važan faktor”, istakao je Hasan Šehović ispred Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Vezu sa BiH žele da održe i stanovnici porijeklom iz BiH u Turskoj. Među njima je i Rešat Tašer, čiji je sin upisao fakultet u Sarajevu, dok on nastoji da se bosanski jezik izučava što više, kako nove generacije ne bi imale, kao njegova, jezičku barijeru.

“Moja generacija, generacija mojih djedova, ima jezičku barijeru. Mi smo kao Federacija udruženja kulture BiH u Turskoj započeli kurseve bosanskog jezika u svim većim gradovima gdje se nalaze stanovnici porijeklom iz BiH”, objasnio je Rešat Tašer ispred Federacije udruženja kulture BiH u Republici Turskoj.

Kako ogroman kapital i ljubav dijaspore pretvoriti u sistemsku podršku, ključno je pitanje postavljeno na 13. Kongresu Svjetskog saveza dijaspore, održanog u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

“Posljednja dva stoljeća bila su što se tiče stanovništva procesi su bili dezintegrativni, došlo je vrijeme da budu integrativni. Za to odgovornost imaju institucije koje nisu dale svoj maksimalan doprinos, nadam se da će se to desiti”, poručio je Kemal Ademović, potpredsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Činjenica da dijaspora godišnje doznači više od tri milijarde KM godišnje, kao i pobjede reprezentacije, dokaz su da veza sa domovinom ne nestaje sa kilometrima. Nova generacija rođena van granica Bosne i Hercegovine spremna je da gradi, igra i pobjeđuje pod njenom zastavom. Na potezu su domaće institucije koje konačno moraju preći sa riječi na djela.

Autor: N1