Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine će u noći s 1. na 2. juli u 2:00 sata, po vremenu u BiH, igrati utakmicu šesnaestine finala Svjetskog prvenstva protiv jednog od domaćina, Sjedinjenih Američkih Država.
Zmajevi su s četiri boda iz tri utakmice u grupi B (pobjeda nad Katarom, remi s Kanadom, poraz od Švicarske) kao jedna od osam najboljih trećeplasiranih ekipa.
S druge strane, Amerika je osvojila šest bodova (pobjede nad Paragvajem i Australijom, poraz od Turske) i prvo mjesto u grupi D.
Utakmica će biti izrazito teška za Zmajeve, ali ova selekcija SAD-a nije nepobjediva, što je pokazala i Turska u posljednjem kolu grupne faze.
“Pentagon” u napadu koji zavisi od kraha protivnika u 30 minuta
Reprezentacija SAD-a se automatski kvalifikovala na ovo Svjetsko prvenstvo, a na FIFA-inoj listi zauzima 15. mjesto.
Pod selektorom Mauriciom Pochettino, SAD ima 16 pobjeda, 11 poraza i dva remija. Prije početka prvenstva su u martu, maju i junu odigrali četiri utakmice, gdje su ostvarili tri poraza (od Njemačke, Portugala i Belgije) i jednu pobjedu (nad Senegalom).
Iako je Amerika u prve tri utakmice formalno igrala formaciju 5-3-2, realnost na terenu je potpuno drugačija.
U suštini, reprezentacija SAD-a igra u dvije različite formacije, u zavisnosti od toga da li su u napadu ili odbrani. U napadu, formacija se pretvara u 3-3-5, jer bekovi Antonee Robinson i Sergino Dest efektivno igraju kao krila. U odbrani, formacija se pretvara u 5-2-1-2, jer je dvojac iz srednjeg reda (Malik Tillman i Tyler Adams) odvaja i staje blizu tri štopera kako bi oduzeli bilo kakav prostor za djelovanje protivnika kroz sredinu.
Novinari iz SAD-a, ali i selektor Paragvaja Gustavo Alfaro, nazvali su napad Amerike “pentagonom”. Razlog za to je pristup napadanju koji se može nazvati “atomskim” i koji počinje od prvog sudijskog zvižduka na susretu.
Čim dođu do posjeda, Dest i Robinson idu u ofanzivnu liniju i često idu i ispred napadača, gdje nominalno igraju Christian Pulišić i Folarin Balogun.
U isto vrijeme, Weston McKennie također igra aktivnu ulogu u napadu, gdje pokušava odvući pažnju štopera i otvoriti prostor za Baloguna, koji se u nacionalnom timu isprofilirao u ubitačnog napadača.
Pochettino je uradio ogroman posao na fizičkoj pripremi svoje ekipe, što se vidi po tome da je prvih 20-30 minuta utakmice SAD-a izrazito aktivno, a igra se bazira na konstantnim promjenama pozicija, napadanju otvorenog prostora i ulazaka iz drugog plana.
Amerika je u svakoj utakmici “lomila” protivnika do 15. minute, a sve reprezentacije nisu stigle ni ući u susret, prije nego što su imale jedan gol zaostatka.
U toj poziciji morali su se više otvarati, što je davalo priliku američkim reprezentativcima da iskoriste bolju fizičku pripremljenost i nastavljaju napadati poljuljane protivnike.
U paru s presingom koji igraju izrazito visoko, kao i sa štoperima koji u napadu igraju 35-40 metara od protivničkog gola, Amerika igra izrazito potentnu ofanzivnu igru u kojoj je sve u trčanju, pritisku i prijetnjama koje dolaze iz apsolutno svakog dijela napadačke trećine.
Iako nisu pretjerano nadareni u tehničkom smislu, van Pulišića, Amerikanci se oslanjaju na fizičku nadmoć i generalno kontrolišu igru, prebacujući težište na polovinu protivnika.
U većini susreta dominiraju u posjedu i relativno lako, zbog pokretnog veznog reda, prebacuju fokus napada s jedne na drugu stranu. Visoka izlaženja bekova, također, daju dodatne prilike za Ameriku za napade preko bokova, gdje pokušavaju stvarati višak.
Umor i rizik od tranzicije je najveća boljka SAD-a i prilika za Zmajeve
U odbrani ova reprezentacija jednostavno nije dovoljno testirana na ovom Svjetskom prvenstvu da možemo reći kako da postoji određena rupa koja se može iskoristiti, kada je riječ o postavljenom napadu.
Ipak, u tranziciji će biti prilika za BiH. Igrači poput Kerima Alajbegovića, Esmira Bajraktarevića i Amara Memića, koja god dvojica budu igrala, bit će ključni za ono što će Amerika dopuštati Zmajevima u ovoj utakmici.
Dest i Robinson, zbog svoje ofanzivne uloge, često ne mogu odgovoriti na defanzivne zadatke u tranziciji. Iako formacija s tri štopera treba da negira prilike u tranziciji, imati dva potentna krila koji mogu trčati može raširiti zadnju liniju SAD-a i otvoriti prilike za napad u kojem će se, izvjesno, naći Edin Džeko i Ermedin Demirović.
Imajući u vidu da je ovaj dvojac najvjerovatniji u sastavu selektora Sergeja Barbareza, oni se mogu iskoristiti na način da će se Džeko izvlačiti u prostor između štopera i dva zadnja vezna, i dijeliti dodavanja svojim saigračima, bilo na krilo ili u sredinu, dok će Demirović tražiti prostor iza štopera.
Druga prilika za Zmajeve vezana je za strpljenje i disciplinu. Ako bi BiH mogla izdržati udar u prvih 20 do 30 minuta, koji će biti ozbiljniji od bilo čega što su naši reprezentativci vidjeli tokom ovog turnira, doći će do perioda kada Amerikanci jednostavno izgube snagu.
Upravo zbog toga je dupli blok i defanzivni identitet naše reprezentacije ključan za susret protiv SAD-a. Ideja koju od početka turnira promoviše Barbarez bila je meta brojnih kritika, ali će svu svoju moć pokazati upravo protiv ekipe koja zavisi od lomljenja selekcija u prvih 30 minuta utakmice.
Ako bi Zmajevi izdržali udar, držeći se Barbarezovog plana, drugi dio prvog poluvremena bi mogao biti prilika da Zmajevi napadnu umorne noge i dođu do prilika, koristeći se nacrtom i planom koji je imala Australija.
Iako ih je Amerika porazila, selekcija Australije je krajem prvog i u dobrom dijelu drugog poluvremena bila bolji protivnik, kada su protiv umornih igrača SAD-a lako dolazili do gola i odbijali jalove napade. Dekoncentrisani napadači bili su jedini razlog što Australija ipak nije došla do pozitivnog rezultata u ovoj utakmici.
Disciplina je ključ
Može se očekivati da će Barbarezova prva postava više ličiti na ekipu protiv Švicarske nego protiv Katara. Dakle, izvjestan je povratak veznog reda Ivan Šunjić – Benjamin Tahirović, kao i mjesto za Memića umjesto Bajraktarevića ili Alajbegovića.
Jednostavno, ovakva postava se mora izvesti na teren jer pruža najbolju priliku da se ključni dio utakmice odradi uz visoku dozu discipline i stabilnosti, a da se neka snažna ofanzivna oružja čuvaju za drugi dio, kada će biti više prilike za pogodak.
Posebno se to odnosi na Ermina Mahmića, koji je u dva nastupa pokazao da može unijeti novu energiju, ali i nešto drugačiji pristup za razliku od igrača koji počinju za našu reprezentaciju.
Naročito je važno da se održe principi na kojima je počivala igra Zmajeva u prve tri utakmice, odnosno visoki presing Demirovića, dva zadnja vezna koji se aktivno kreću i pomažu gdje je potrebno te krila koja žrtvuju napad kako se na obje strane ne bi stvarao višak.
Na ovaj način je BiH značajno limitirala izrazito dobra krila u utakmicama protiv Kanade i Švicarske, dok se protiv Katara, naravno, igralo nešto drugačije.
U slučaju da Alajbegović i Bajraktarević počnu na krilima, defanzivni dio igre će malo više trpiti od očekivanog, ali su i oni pokazali zrelost da se žrtvuju zarad uspjeha tima.
Disciplinovana odbrana bez “iskakanja” i većih grešaka bi trebala dati šansu BiH da izdrži periode kada su napadi intenzivni (prvih 30 minuta prvog i prvih 15 minuta drugog poluvremena) i iskoristi prilike kojih će biti više nego protiv Švicarske i Kanade.
Ove dvije reprezentacije su disciplinovanije od SAD-a i imaju pristup koji je spreman na više scenarija, dok Amerika računa da će slomiti protivnika u prvom periodu utakmice, a ako do toga ne dođe, među igračima dolazi do frustracije, koja dalje vodi greškama i potencijalnom raspadu.
Naravno, BiH ima slične tendencije pa se utakmica može pretvoriti u psihološku bitku, zbog čega je važno da Barbarez i Zmajevi izvuku pouke iz kraha protiv Švicarske i da se to ne ponovi u slučaju slične situacije protiv SAD-a.
Favorit su domaćini, naravno, ali BiH će definitivno imati svoje prilike. Igra koju mnogi zovu “dosadnom” bi na kraju, ipak, mogla presuditi da Zmajevi dođu do novog najvećeg uspjeha u historiji bh. nogometa.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
