Građani često bacaju hranu čim istekne rok naznačen na ambalaži, ne znajući da svi datumi nemaju isto značenje. Dok oznaka “upotrijebiti do” upozorava na potencijalnu opasnost po zdravlje, “najbolje upotrijebiti do” odnosi se prije svega na kvalitet proizvoda. Stručnjaci upozoravaju da nerazumijevanje ovih oznaka dovodi i do zdravstvenih rizika, ali i do nepotrebnog bacanja hrane.
Oznaka “upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost hrane i koristi se za lako kvarljive proizvode. Nakon isteka tog datuma takva hrana se ne preporučuje za konzumaciju jer može predstavljati rizik po zdravlje.
Šta nikako ne smijemo jesti nakon isteka roka trajanja?
– Oznaka “upotrijebiti do” predstavlja sigurnosni limit i odnosi se na visoko kvarljive proizvode kod kojih, nakon isteka definisanog roka, može doći do razvoja patogenih mikroorganizama u količinama koje predstavljaju rizik za zdravlje, bez obzira na odsustvo vidljivih senzorskih promjena.
Upravo zbog toga ovaj rok se mora striktno poštovati i ne ostavlja prostor za subjektivnu procjenu potrošača. Tipični primjeri su svježe meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi i drugi koji zahtijevaju kontrolisane uvjete čuvanja i hladni lanac – kaže stručnjak za sigurnost hrane Benjamin Čaušević iz Instituta za zdravlje hrane u Zenici.
Koju hranu možemo jesti nakon isteka?
S druge strane, oznaka “najbolje upotrijebiti do” ne znači da je hrana nakon tog datuma pokvarena ili opasna. Ona se odnosi na kvalitet proizvoda – njegov okus, miris, teksturu i nutritivne vrijednosti.
– Nasuprot tome, oznaka “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na period u kojem proizvod zadržava optimalna organoleptička i funkcionalna svojstva definisana od strane proizvođača. Nakon isteka ovog roka, proizvod u pravilu ostaje zdravstveno ispravan za konzumaciju, pod uvjetom da je čuvan u skladu sa preporučenim standardima, ali može doći do degradacije kvaliteta u smislu promjena ukusa, teksture, mirisa ili nutritivnih karakteristika. Ova oznaka se primjenjuje na proizvode sa nižim mikrobiološkim rizikom i većom stabilnošću, kao što su suhi, konditorski, dehidrirani i konzervisani proizvodi.
Proizvodi poput tjestenine, riže, konzervirane hrane ili čokolade često su sigurni za konzumaciju i nakon isteka roka “najbolje upotrijebiti do”, pod uvjetom da su pravilno skladišteni i da ambalaža nije oštećena – navodi naš sagovornik.
Ključna razlika, kako ističe, jeste u tome što prvi rok označava granicu sigurnosti, dok drugi označava period optimalnog kvaliteta. Drugim riječima, hrana sa oznakom “upotrijebiti do” nakon isteka može biti opasna, dok hrana sa oznakom “najbolje upotrijebiti do” često ostaje jestiva, ali možda neće imati isti kvalitet kao ranije.
Nepravilno tumačenje ovih oznaka ima i šire posljedice. Procjenjuje se da se velike količine hrane bacaju upravo zbog pogrešnog uvjerenja da je svaki proizvod nakon isteka roka neupotrebljiv. Time se, osim kućnog budžeta, opterećuje i okoliš.
Stručnjaci savjetuju da se kod proizvoda sa oznakom “najbolje upotrijebiti do” dodatno obrate pažnja na izgled, miris i teksturu, kao i na način čuvanja. Ukoliko nema znakova kvarenja, takva hrana se u većini slučajeva može sigurno konzumirati. Ipak, ne treba pretjerivati i držati je mjesecima u kući.
S druge strane, kod proizvoda sa oznakom “upotrijebiti do” ne preporučuje se rizik, bez obzira na to kako hrana izgleda.
Rokove trajanja određuju proizvođači na osnovu testiranja i zakonskih propisa, a njihovo pravilno razumijevanje može pomoći građanima da zaštite svoje zdravlje, ali i da smanje nepotrebno bacanje hrane.
Na kraju, poruka stručnjaka je jasna – nije svaki istek roka znak da hranu treba baciti, ali je važno znati kada je riječ o sigurnosti, a kada o kvalitetu. FAKTOR
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
