Naš sugrađanin Miroslav Budiša poslao nam je e mail i tekst kojim na sasvim drugi način elaborira porijeklo zeničkog toponima Carina. Naime, kako navodi, od ranije ga je interesovalo zašto se bivši lokaliteti plaćanja pristojbi (carina, trošarina) na ulazu u većinu BiH gradova nazivaju “Malta”, a samo u Zenici postoji naziv “Carina”.
– Nedavno sam putem interneta na tri fotografije iz razdoblja Austrougarske monarhije uočio dvojezične natpise: Carina ulica – Kaiserstrasse; Carina – Kaiserstrasse i Gornja Carina – Obere Kaiserringstrasse. Navedeni natpisi nepobitno dokazuju da se toponim Carina ne odnosi na lokalitet plaćanja pristojbi, već da se radi o skraćenom narodnom nazivu za Kaiserstrasse (Carina ulica, Careva ulica). U nastavku detaljno elaboriram navedene zaključke. Tekst sam dopunio opisanim fotografijama. I pored činjenice što smatram da natpisi na pomenutim fotografijama daju ovoj tezi veliku dozu uvjerljivosti, ipak postoji dosta prostora za kritičku analizu i korekciju mojih zaključaka u javnosti, navodi naš sugrađanin. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
Zeničani već generacijama za početak Titove ulice, od zapada prema istoku, koriste toponim Carina, rijetko se pitajući za stvarni razlog. Uobičajeno mišljenje upućuje da je Carina dobila ime po osmanskoj carinarnici (đumrukani, maltarnici), lokalitetu na kojem se vršila naplata carine (trošarine) na robu uvoženu u grad. Međutim, stariji stanovnici Zenice ističu da se stvarna naplata trošarine u Zenici vršila na zapadnom ulazu u grad, neposredno pored Osnovne škole “Miroslav Krleža”. Mnogi stanovnici grada ovu školu znaju po starijem nazivu – Osnovna škola “Sestre Ditrih ”. Šta je razlog da takav lokalitet nema naziv “Malta”,kao u drugim gradovima. a postoji lokalitet “Carina” dislociran na početak Titove ulice?
Zenica u ovom slučaju prkosi ostatku Bosne i Hercegovine. U mnogim gradovima mjesta naplate trošarine nosila su naziv Malta (od italijanskog malta – rampa, brana). To je standardni arhaizam za mjesta naplate trošarine u gotovo svim gradovima u BiH koji su prošli kroz osmanski i austrougarski period (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar, Livno…). Malte su dobivale nazive po pravcu iz kojeg se pristupa u grad.
Dok Sarajevo ima svoju Dolac, Tuzla Brčansku, a Livno Bugojansku maltu, Zenica je jedini grad u kojem se koristi drugačiji termin. Da u Zenici na drugom mjestu ne postoji toponim Carina, mjesto naplate trošarine kod Osnovne škole “Miroslav Krleža” vjerovatno bi u prošlosti dobilo naziv Travnička malta.
Od Carine ulice do Carine
Dolaskom Monarhije, glavna ulica dobiva naziv Kaiserstrasse (Careva ulica). Monarhija je za Zenicu namijenila ulogu industrijskog centra Bosne i Hercegovine (Željezara, Rudnik, Papirna, uskotračna željeznica…). Na takav način naziv glavne ulice bio je prikladno, na najvišem nivou, usklađen sa značajem koji je Zenica dobila u Monarhiji.
Ovdje dolazimo do ključnog obrta: Toponim Carina nije funkcionalan (naplata carine/đumruka/ /trošarine), već je nastao kao skraćeni slavenizirani posvojni oblik naziva Kaiserstrasse (Carina, Careva, ili Carova ulica). Budući da je ulica bila posvećena “Kajzeru” umjesto Carina ulica, lokalno stanovništvo je često koristilo termin Carina. Dokazi za navedeni zaključak nalaze se na starim razglednicama Zenice na kojima postoje dvojezični natpisi: Carina ulica – Kaiserstrasse; Gornja Carina – Obere Kaiserringstrasse. i Carina – Kaiserstrasse.
Za Austrougarsku je bilo nezamislivo da takva, “moderna” ulica nosi naziv po nečemu tako prozaičnom kao što je naplatna rampa za đumruk. Naziv po caru davao je ulici evropski dignitet. Dakle, ulica je bila posvećena isključivo “Kajzeru” (Caru), a ne naplati carine. Ulica je vremenom mijenjala imena, ali je u narodu za početni dio sadašnje Titove ulice zadržan naziv Carina. Razlog vjerovatno leži u činjenici što je početni dio ulice tipičan za srednjoevropsku arhitekturu, i odražava imperijalni sjaj. Tim terminom se zadržava uspomena na početni period kada se Zenica počela osavremenjavati.
Sljedeći put kada kažete da se nalazite “na Carini”, sjetite se da taj naziv ne slavi naplatu carine, već trenutak kada je Zenica, pod primatom Cara, postala važan industrijski centar Austrougarske monarhije.
Autor: Miroslav Budiša
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
