Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou gubi preko 100 miliona eura na transakcijama iz inostranstva, a ključni razlog je jer naša država nije dio jedinstvenog evropskog prostora plaćanja u eurima (SEPA).
BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nije dio ovog sistema.
U posljednjih godinu dana BiH je napravila značajan iskorak, Centralna banka je pripremila predaplikaciju, no još uvijek nisu ispunjeni svi uslovi za apliciranje i članstvo.
Dok BiH ne postane članica SEPA-e na svaku transakciju koja iz inostranstva ide ka našoj zemlji na različitim provizija gubi se značajan novac, kako za kompanije, tako i za građane individualno.
Naprimjer, ako kompaniji ili vama pojedinačno neko iz inostranstva uplati 1.000 eura, dok novac stigne do vas vi nećete primiti 1.000 eura, već otprilike 947 eura.
Kako? Za uplaćenih 1.000 eura bankarska provizija iznosi oko 7 eura i svakako zavisi od banke.
No iznos provizije većine banaka u BiH kreće se u sličnom rasponu. Takođe, nešto više novca ćete izgubiti na troškovima posredničke banke, a koji na primjeru od 1.000 uplaćenih eura iznose 45,8 eura. Tako dolazimo do toga da na navedeni iznos uplate na provizijama gubite oko 52 eura.
S druge strane, kada BiH postane punopravna članica SEPA-e trošak na 1.000 uplaćenih eura će iznositi oko 7 eura na bankarsku proviziju, dok se u potpunosti ukidaju troškovi posredničke banke od 45,8 eura, tako da ćete u konačnici primiti oko 993 eura.
Ovaj primjer najbolje ilustrira koliko će se uštedjeti novca pa se još jednom pokazuje koliko je članstvo BiH u SEPA-i važan korak.
Kakvo je stanje na terenu?
BiH je u praksi veoma blizu članstva u SEPA-i, Vlada FBiH kao i Predstavnički dom Parlamenta FBiH su usvojili niz zakona iz oblasti fiskalne politike, a koji se odnose na regulativu koja je neophodna za članstvo.
Federacija BiH je usvojila Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektronskom novcu, Zakon o računima za plaćanje, izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, izmjene i dopune Zakona o bankama te izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima. Sve to treba potvrditi i Dom naroda Parlamenta FBiH.
S druge strane vlast u drugom entitetu je krajem marta usvojila Zakon o platnim uslugama, ali u formi nacrta, ne kao konačan zakon.
Trenutno teče rok za javnu raspravu, nakon čega bi zakon konačno trebao biti usvojen. Poslije toga Centralna banka BiH bi trebala kompletirati aplikaciju, a BiH bi nakon toga trebala čekati zeleno svjetlo za članstvo u SEPA-i.
Tokom devet mjeseci 2025. godine, a prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, zabilježen je priliv veći od tri milijarde konvertibilnih maraka ličnih transfera iz inostranstva. Novac poslan iz dijaspore čini oko 7,8% bruto domaćeg proizvoda, što jasno pokazuje koliko su ove doznake važne za domaću ekonomiju.
Podsjetimo, članstvo u SEPA-i će značiti jednakost bh. fizičkih i pravnih lica u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već dio SEPA-e.
Konkretnije, ta jednakost će podrazumijevati smanjenje naknada za dolazne i odlazne novčane transakcije, čime će građani i privrednici ostvariti značajnu uštedu. Procjena Svjetske banke je da su te naknade u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama koje nisu dio SEPA-e šest puta veće nego u zemljama koje su dio SEPA-e.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
