Na današnji dan, 31. marta 1991. godine, Bosna i Hercegovina dobila je posljednji cjelovit demografski presjek prije nego što će se društvo suočiti s dubokim političkim i ratnim potresima. Popis predstavlja svojevrsnu vremensku kapsulu, prikaz zemlje kakva je bila neposredno prije dramatičnih promjena.
Prema tada prikupljenim podacima, u Bosni i Hercegovini živjelo je više od 4,3 miliona stanovnika. Struktura stanovništva bila je raznolika: Bošnjaci su činili najveći udio, zatim Srbi i Hrvati, dok je značajan procenat otpadao na Jugoslavene i druge nacionalne skupine. Ovakav raspored stanovništva reflektovao se i na lokalni nivo, gdje su različite etničke zajednice bile većinske u desetinama općina širom zemlje.
Demografija u brojkama
Podaci iz 1991. godine otkrivaju i detaljniju sliku svakodnevnog života. Prosječno domaćinstvo brojalo je nešto više od tri i po člana, dok je gustoća naseljenosti iznosila oko 85 stanovnika po kvadratnom kilometru. Zanimljivo je da je broj žena bio neznatno veći od broja muškaraca, a prosječna starost stanovništva kretala se u ranim tridesetim godinama.
Ove brojke danas imaju dodatnu težinu jer omogućavaju poređenje s poslijeratnim trendovima, uključujući migracije, pad nataliteta i starenje populacije. Upravo zato se popis iz 1991. godine često koristi kao referentna tačka za razumijevanje demografskih promjena koje su uslijedile.
Zašto popis i dalje izaziva političke sporove
Iako većina zemalja redovno provodi popise svakih deset godina, Bosna i Hercegovina nije uspjela uspostaviti takav kontinuitet. Nakon dugog zastoja, novi popis je održan tek 2013. godine, ali ni njegovi rezultati nisu prošli bez kontroverzi. Različita politička tumačenja i osporavanja dovela su do toga da i danas ne postoji potpuni konsenzus oko ključnih demografskih pokazatelja.
Planirani ciklus popisa, koji bi trebao biti rutinski statistički proces, u domaćem kontekstu je u političko pitanje. Mogao bi poslužiti kao alat za planiranje razvoja, od obrazovanja do tržišta rada, ali kod nas je nerijetkosredstvo za potvrđivanje etničkih i političkih narativa.
Upravo zbog toga Bosna i Hercegovina nije provela u djelo novi popis 2023. godine. Nedostatak političke saglasnosti i nepovjerenje između različitih nivoa vlasti usporavaju procese koji su u drugim državama standardna praksa. Tako zemlja i dalje funkcioniše bez svježih i sveobuhvatnih demografskih podataka, što otežava donošenje strateških odluka.
Popis 2013. godine kroz brojke
Tri godine nakon što je proveden, objavljeni su konačni rezultati Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. prema kojima u ovoj državi živi 3.531.159 stanovnika.
Prema tim podacima, u BiH živi 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba i 15,43 posto Hrvata. Ima i 0,77 posto onih koji se nisu nacionalno izjasnili.
U entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika, u Republici Srpskoj živi 1.228..423 stanovnika, dok Brčko distrikt ima 83.516 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine živi 50,70 posto pripadnika islamske vjeroispovijesti, katoličke 15,19 posto i pravoslavne 30,75, pokazali su konačni rezultati Popisa stanovništva iz 2013. godine.
U BiH živi 2,82 posto nepismenog stanovništva dok je 36,2 posto kompjuterski pismenog stanovništva. Sa srednjom školom je 51,1 posto građana, sa specijalizacijom poslije srednje škole 0,7 posto, višom školom I stepen 3,2 posto, fakultetom, akademijom i univerzitetom 9,6 posto.
Među bh. gradovima, najmnogoljudnije je Sarajevo, dok je Banjaluka najveća općina.
U BiH ima i 1.078.156 stambenih zgrada.
Prema Popisu stanovništva, 27,15 posto građana BiH nikada se nije vjenčalo. Oko 58,88 posto je oženjeno ili udato, 3,38 razvedeno, a 10,59 su udovci ili udovice.
Najviše je domaćinstava sa dva člana porodice.
Između prošlosti i budućnosti
Popis iz 1991. godine danas ima dvostruku ulogu, on je i historijski dokument i podsjetnik na potrebu za sistemskim pristupom statistici. Bez pouzdanih podataka teško je govoriti o održivom razvoju, a još teže planirati budućnost.
Tri decenije kasnije, pitanje popisa stanovništva ostaje otvoreno. I dok brojke iz 1991. blijede pod pritiskom vremena, potreba za novim, kredibilnim i općeprihvaćenim podacima postaje sve izraženija.
Autor: HAYAT
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
