ZAMISLITE da sutra pokušate platiti kafu ili gorivo, a Visa ili Mastercard kartica jednostavno ne rade.
Ne zato što nemate novca, nego zato što je neka institucija u Washingtonu odlučila da ste nepoželjni.
Ovaj distopijski scenarij je realna slika moći koju Sjedinjene Države danas imaju nad Evropom, piše Index.hr
Nije tajna da su odnosi SAD-a i Evrope od dolaska Donalda Trumpa na vlast dramatično narušeni.
To je najčešće vidljivo na poljima obrane i trgovine.
No, manje se govori o možda i važnijoj dimenziji tog odnosa, a to je finansijska ovisnost Evrope o sustavima pod američkim utjecajem.
Glavni ekonomist Evropske središnje banke Philip Lane prošle je godine rekao da ovisnost Evrope o američkim platnim sistemima izlaže kontinent riziku ekonomskog pritiska.
Problem je u tome što Visa i Mastercard danas obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni, dok tehnološke platforme poput Apple Paya, Google Paya i PayPala dodatno učvršćuju tu ovisnost.
“Ovisnost Europe o stranim pružateljima platnih usluga dosegla je zapanjujuće razine. Ta ovisnost izlaže Europu rizicima ekonomskog pritiska i prisile te ima implikacije na našu stratešku autonomiju”, rekao je Lane.
Institut EU za sigurnosne studije navodi da je Europa dublje ukorijenjena u američki financijski sustav nego zemlje BRICS-a. “Europske banke, mirovinski fondovi i središnje banke zajedno drže više od 3 bilijuna američkih dolara u američkim državnim obveznicama. Oslanjaju se na pravnu sigurnost i političku suzdržanost u Washingtonu”, iznijeli su.
Problem je u tome što Visa i Mastercard danas obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni, dok tehnološke platforme poput Apple Paya, Google Paya i PayPala dodatno učvršćuju tu ovisnost.
“Ovisnost Europe o stranim pružateljima platnih usluga dosegla je zapanjujuće razine. Ta ovisnost izlaže Europu rizicima ekonomskog pritiska i prisile te ima implikacije na našu stratešku autonomiju”, rekao je Lane.
Institut EU za sigurnosne studije navodi da je Europa dublje ukorijenjena u američki financijski sustav nego zemlje BRICS-a. “Europske banke, mirovinski fondovi i središnje banke zajedno drže više od 3 bilijuna američkih dolara u američkim državnim obveznicama. Oslanjaju se na pravnu sigurnost i političku suzdržanost u Washingtonu”, iznijeli su.
“OFAC je dio američkog ministarstva financija koji koristi sankcije kao polugu za provođenje službene politike američke administracije, pri čemu je nevažno jesu li te sankcije opravdane. Na njima je tako završio sudac Međunarodnog kaznenog suda, Francuz Nicolas Guillou, koji je potpisao uhidbeni nalog za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Njegov krimen čak nije ni neko djelovanje protiv američkih državljana.
To za posljedicu ima potpunu isključenost iz financijskih kanala, blokirane su mu sve kartice i računi u bankama, do te mjere da ne može normalno funkcionirati. Nisu u pitanju samo financije; ne može koristiti digitalne usluge američkih pružatelja poput Microsofta i Googlea, a UPS mu u Europi odbija dostavljati pakete”, pojašnjava Hrdalo.
Najplastičniji primjer kako američke sankcije djeluju na europske građane dolazi iz Francuske. Riječ je o situaciji u kojoj jedan europski sudac, bez presude i bez optužnice u vlastitoj zemlji, praktički ostaje isključen iz svakodnevnog života.
Slučaj Guilloua, koji se našao među nizom sudaca i tužitelja zbog spomenutih naloga, često se navodi kao primjer dosega američkih sankcija u praksi.
Kolege i on su na američki popis sankcioniranih stavljeni 2025. godine, čime su se našli na popisu od oko 15 tisuća sankcioniranih osoba, uz teroriste Al-Qaide, vođe narkokartela i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Euronews piše da Guillou proživljava noćnu moru i napominje da njegovo iskustvo ilustrira koliko su Europljani ovisni o američkim uslugama. Socijalist Yanis Varoufakis, bivši grčki ministar financija, tvrdi da prava tragedija leži u reakciji Europe i da trebamo biti ogorčeni ne samo zbog postupaka SAD-a, već i zbog neaktivnosti Europe.
Ukratko, bez američkog financijskog sustava, ugledni francuski sudac ne može funkcionirati ni u vlastitoj državi.
Hrdalo govori da je problem višeslojan.
“Za početak, EU prihvaća da njenog građanina, i to ne bilo kojeg nego suca, SAD bez ikakvog temelja stavlja na sankcijske liste. Potom, ako je već na tim listama, EU dozvoljava da američke firme koje na teritoriju EU beru milijarde provode te sankcije. Konačno, Europa sudjeluje u sustavu koji je tako posložen da EU ne može reći ‘ne’ duopolu američkih kartičara koje čine Visa i Mastercard.
Zašto? Jer ne postoji alternativa. Europa je 1990-ih imala svoju karticu, i što je još važnije, platnu mrežu, ali otkad je Mastercard usisao Eurocard, činjenica da imate vlastitu valutu ne daje vam nikakvu moć kad ta valuta putuje po američkoj infrastrukturi”, precizirao je Hrdalo.
Guillou tvrdi da EU u srednjoročnom razdoblju mora osigurati svojim građanima pristup otpornoj platnoj infrastrukturi neovisnoj o američkim operaterima, primjerice ubrzavanjem rada na digitalnom euru.
Riječ je o digitalnom obliku novca koji izdaje Europska središnja banka, zamišljenom kao elektronička alternativa gotovini. Povjerenik za gospodarstvo EU Valdis Dombrovskis govori da je EU ovisna o tvrtkama u stranom vlasništvu u sve polariziranijem svijetu te poručuje da bi digitalni euro taj problem riješio, prenio je Reuters.
Jedan od pokušaja smanjenja te ovisnosti je Europska platna inicijativa (EPI), projekt velikih europskih banaka pokrenut s ciljem stvaranja vlastite kartične i platne mreže. Inicijativa razvija sustav pod brendom Wero.
Iako projekt širi mrežu kroz nova partnerstva, njegova trenutačna funkcionalnost i tržišni udio još su ograničeni. Prema vlastitim procjenama EPI-ja, stvaranje održive alternative Visi i Mastercardu zahtijeva “nekoliko milijardi eura ulaganja”, donosi European Bussiness Magazine.
Svoje viđenje tog pitanja iznio je i Hrdalo. Govori da Wero problemu pristupa na drugačiji način.
“Razvili su vlastiti digitalni novčanik, zasad dostupan samo u tri zemlje, Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, a cilj je omogućiti izravna plaćanja između korisnika putem QR kodova.
Prvi problem je upravo ta sporost u otvaranju tržišta; zašto financijska institucija koja ima sve potrebne licence, koje se unutar EU samo ‘passportaju’ i ne treba ih vaditi u svim državama članicama nego je dovoljna jedna, nije već dostupna u cijeloj EU? No Wero je projekt poslovnih banaka”, kaže.
“Mi ovdje govorimo o tome što bi EU trebala poduzeti da smanji američku dominaciju. Važno je naglasiti da je duopol Vise i Mastercarda vrlo jednostavno razbiti tako da se ponudi alternativa u obliku europske kartičarske mreže.
EU se umjesto na taj logičan korak odlučila na izdavanje vlastite digitalne valute s očekivanjem da će njeno mahom staro stanovništvo usvojiti korištenje još jedne aplikacije i još jednog računa. Uz IBAN dolazi DEAN, Digital Euro Account Number, koji treba puniti prebacivanjem novca s IBAN-a.
Ostaje nada da će digitalni euro postići ono što je Brazil uspio sa sustavom Pix, koji je pomeo Visu i Mastercard do te mjere da su SAD u svom stilu pokrenule istragu protiv brazilske središnje banke”, zaključio je Hrdalo.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
