Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-39/25 objavljena danas (petak) izazvala je veliku pažnju javnosti, ali i proizvoljnih interpretacija.
Iako se u saopćenju aktuelnog rektora Jusufa Durakovića (USTAVNI SUD BIH POTVRDIO: VLASTI ZDK SU DONIJELE NEUSTAVAN ZAKON I GRUBO NARUŠILE VLADAVINU PRAVA U BIH) moglo čuti da je “oboren zakon”, uz niz konstatacija primjerenijih političkom obračunu, a ne akademkom govoru, suština je znatno nijansiranija – Sud je osporio pojedine odredbe, dok je druge izričito potvrdio.
U fokusu odluke našle su se odredbe Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona koje se odnose na ovlaštenja Upravnog odbora i razrješenje rektora. Odluka Ustavnog suda javno je objavljena na OVOM LINKU, a donosimo je i na kraju ovog teksta.
Podsjećamo, Upravni odbor UNZE je donio Odluku o smjeni Durakovića, ali nizom osporavanja, tužbi i kontratužbi cijeli slučaj je zapao u kaljužu (ne)nadležnosti, često kontradiktornih i nepotpunih odluka općinskih, kantonalnih, federalnih i državnih pravosudnih institucija. U međuvremenu, dio Upravnog odbora je podnio ostavke, većina je ipak o(p)stala, a Senat Univerziteta, iako je bio u obavezi, do danas nije raspisao novi Konkurs za nove članove UO iz reda akademske zajednice, čekajući da cijelom UO “istekne mandat”. Za Vladu ir esorno ministarstvo Duraković nije “važeći rektor”, nadležni Sud smatra, navodeći da ne donosi odluku o samoj smjeni, da on mora obavljati dužnost dok se ne imenuje njegova privremena ili stalna zamjena, a tu zamjenu Senat ne imenuje…i sve tako u krug…
Ustavni sud BiH je, kako je navedeno na njihovoj stranici, utvrdio da član 54. stav 1. tačka m), koji upravnom odboru daje nadležnost da odlučuje o razrješenju rektora, nije sporan sam po sebi, ali postaje problematičan u vezi s drugim normama koje ne preciziraju jasno uslove pod kojima se ta odluka može donijeti.
Ključ odluke nalazi se u članu 62. stavovima 3. i 4. Zakona, koji uređuju razloge i način razrješenja rektora. Upravo su ove odredbe proglašene “inkompatibilne” sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju i Ustavom BiH. U obrazloženju Ustavni sud navodi da su razlozi za razrješenje „normativno široko i neprecizno propisani“ te da „omogućavaju široko diskreciono pravo javne vlasti da razriješi rektora“. Sud dodatno naglašava da zakon predviđa isključivo razrješenje kao sankciju, „bez mogućnosti izricanja bilo kakve blaže mjere“, što je ocijenjeno kao nesrazmjerno i suprotno principima pravne sigurnosti i akademske autonomije.
S druge strane, Ustavni sud je vrlo jasno odbio tvrdnje da je sam sastav upravnog odbora neustavan. Odredbe člana 52. stavova 1. i 2., prema kojima većinu u upravnom odboru čine predstavnici osnivača, ostale su na snazi. U obrazloženju se navodi da ta činjenica „ne može per se dovesti do povrede akademske samouprave i autonomije“, pod uslovom da ingerencije tog tijela ne zadiru u pitanja koja su u isključivoj nadležnosti akademske zajednice i senata.
Time je Sud povukao jasnu liniju između upravljačkih i akademskih ovlaštenja. Dok je uloga osnivača u upravljanju institucijom prihvatljiva, način na koji se može uticati na izbor ili smjenu rektora mora biti precizno definisan i ograničen. Upravo u tom segmentu Zakon ZDK nije zadovoljio standarde propisane Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao ni ustavnim principima.
Odluka praktično znači da Zeničko-dobojski kanton mora izmijeniti osporene odredbe i jasnije definisati razloge za razrješenje rektora, uz uvođenje proporcionalnih i blažih mjera i mehanizama zaštite od proizvoljnosti. Istovremeno, potvrđeni dijelovi zakona ostaju na snazi, što znači da sistem upravljanja univerzitetima nije doveden u pitanje u cjelini.
U konačnici, Ustavni sud nije srušio zakon, već ga je korigovao u segmentu koji se tiče balansa između javne vlasti i akademske autonomije. Poruka odluke je jasna – univerziteti mogu biti pod institucionalnim nadzorom, ali ne i pod proizvoljnom kontrolom kada je riječ o ključnim akademskim funkcijama.
ZB
Objavljen sažetak Odluke Ustavnog suda BIH izvorno glasi:
Na linku sa današnje 168. Plenarne sjednice objavljen je dio Odluke U-39/25
– U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da su osporene odredbe člana 54. stav 1. tačka m) i člana 62. st. 3. i 4. Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“ br. 12/22, 15/24 i 5/25) inkompatibilne sa čl. 4. i 63. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini i članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer ne pružaju adekvatnu zaštitu od proizvoljnosti i u suprotnosti su s načelom akademske samouprave i autonomije univerziteta zbog toga što su, u suštini, razlozi zbog kojih upravni odbor može smijeniti rektora propisani normativno široko i neprecizno i omogućavaju široko diskreciono pravo javne vlasti da razriješi rektora, a što je jedina propisana sankcija, bez mogućnosti izricanja bilo kakve blaže mjere.
S druge strane, Ustavni sud je zaključio da su odredbe člana 52. st. 1. i 2. Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona u skladu sa čl. 4, 14, 15, 16, 18, 22. i 63. Okvirnog zakona i sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer činjenica da je u upravnom odboru većina predstavnika osnivača, iz čijih redova se imenuje i predsjednik tog tijela, ne može per se dovesti do povrede akademske samouprave i autonomije ukoliko ingerencije upravnog odbora ne zadiru u sferu akademskih pitanja, odnosno pitanja koja su u isključivoj nadležnosti akademske zajednice i senata.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
