Odrastanje na selu, porodične veze i duboko ukorijenjeni običaji oblikovali su pogled na Bajram hafiza Fahira ef. Arnauta, koji se godinama bavi istraživanjem tradicije i njenog mjesta u savremenom društvu. Sjećanja ga vraćaju još u djetinjstvo, u rane osamdesete godine, kada su, kako kaže, odnosi među ljudima bili prisniji i otvoreniji.
U Potočkoj džamiji u Zenici nakon jacija-namaza u mihrabu zatekli smo Fahir ef. Arnauta. Reklo bi se da ova džamija još uvijek nosi tradiciju, baš kako je u svom srcu nosi ovaj hafiz. O Bajramu, običajima, djeci u mektebu, ali i svemu onome danas i izazovima koliko je teško ili lako sačuvati istinski Bajram govori s puno emocija.
Na početku razgovora vidno zamišljen dok u glavi vraća slike 1980-ih godina, prisjeća se svog dide i kako je on usadio tradiciju i običaje u njegov život.
“Odrastao sam na selu i sjećanja me vežu za četvrtu godinu života i neku 1980. godinu mogu vratiti da se sjetim. Na selu smo imali prisnije i intimnije odnose, otvorenije, na selu su potomci jednog čovjeka ili dvije-tri porodice, pa na kraju se vremenom te veze dodatno očvrsnu”, govori nam hafiz Arnaut.
Posebno mjesto u tim uspomenama zauzima njegov djed, hadži Rasim Arnaut, koji je, kako kaže, bio simbol tradicije i vjerskog života u porodici i zajednici.
“Moj djed hadži Rasim Arnaut, on je 1966. godine obavio hadž i nijedna vjerska manifestacija nije mogla biti da on nije u ahmediji, čakširima. Imam njegove slike i često ih gledam, a Gospodar je htio da mi usadi tu tradiciju u život, ali zaista, imam veliku ljubav prema našoj tradiciji i kulturi”, dodao je Arnaut.
Bajram je, naglašava, bio vrijeme okupljanja i poštovanja starijih, uz jasno definisane običaje koji su se prenosili s generacije na generaciju.
“Adet je bio, da svi mi nakon Bajram namaza idemo djedu i u skladu s tradicijom i iz poštovanja, ljubili smo ruku i prislanjali na naše čelo i onda bi nas djed kako i kad je mogao, darivao…”
Nakon djedove smrti, porodična okupljanja su kaže nastavljena, ali u nešto izmijenjenom obliku, što pokazuje kako se tradicija prilagođava vremenu, ali ne nestaje.
“Kada je djed preselio, amidže i strine bi se okupljaju na zajedničkom doručku kod mog oca koji je tada bio najstariji, a onda bismo išli od kuće do kuće i bajramovali…”, ističe Arnaut te dodaje da se to nastavilo i danas i živi taj običaj kod bh. građana.
Ipak, njegov dolazak u grad donio je i drugačiji način obilježavanja Bajrama, što, kako kaže, nije bilo jednostavno prihvatiti.
“U gradu je drugačije, bilo mi se teško naviknuti. Čaršija je neobična, adeti su drugačiji, pa se nakon namaza ide na kahvu, pa na čestitanje muftiji, a onda porodicama… Međutim, ima tragova da se ipak kod najstarijeg brata, ili roditelja, svi okupe i doručkuju, a onda u toku dana se obilaze dalje…”
Ipak, bez obzira na promjene koje donosi savremeni način života, suština, ističe, ne bi smjela biti izgubljena. Efendija Arnaut kaže da vrijeme nosi svoje, da nauka proizvodi civilizaciju i da su svi dočekali takvo vrijeme da se sve okolo mijenja, ali da se ono što je u ljudima ne bi se trebalo mijenjati.
“Ono što nam dođe svana, trebalo bi nam olakšati život, a ono u nama da nam daje smisao. Ono što je izvana ne treba nam biti smisao života”, dodao je.
Govoreći o savremenim praksama, podsjeća i na važnost očuvanja simbola i običaja koji su nekada bili sastavni dio identiteta zajednice.
Dodaje kako, uprkos svemu, modernim tehnologijama, veliki broj ljudi i dalje čuva tradiciju, posebno kroz porodična okupljanja i pripreme za Bajram.
“Mnogo ljudi ipak čuva tradiciju pa idu roditeljima, uoči ramazana i Bajrama pripremaju se halve, sve je to dio tradicije u ovom novom vremenu”, govori nam naš sagovornik.
U nastavku razgovora, ef. Arnaut je ukazao i na suštinsku vrijednost Bajrama, a to je zajedništvo, koje se, kako kaže, ne može živjeti pojedinačno.
Ističe da je smisao vjere upravo u međusobnoj povezanosti ljudi, što se ogleda kroz sve važne trenutke u životu, od dolaska na svijet do posljednjeg ispraćaja.
Naglašava kako se Bajram, kao i džuma-namaz, ne mogu obavljati pojedinačno, jer vjera čovjeka usmjerava da bude dio zajednice. Upravo kroz susrete u džamijama, koje opisuje kao Allahu najdraža mjesta, ljudi se dodatno zbližavaju i jačaju međusobne veze.
Posebno upozorava na brzinu savremenog života, koja, kako kaže, sve više udaljava ljude jedne od drugih, čak i u trenucima koji bi trebali biti posvećeni porodici i zajedništvu.
“Društvene mreže često približavaju ljude koji nisu fizički prisutni, ali istovremeno udaljavaju od onih koji su pored nas. Pripreme za Bajram nekada su trajale danima i uključivale bi cijelu porodicu, od čišćenja kuća i dvorišta do uređenja ulica, čime se, osim vanjske čistoće, simbolično naglašavala i unutrašnja, duhovna čistoća koju donosi ramazan. Mi smo kao djeca čistili ulicu, put u našem mjestu. Danas je to teško vidjeti”, ističe hafiz u razgovoru za Klix.ba.
U radu s djecom, kao mualim, suočava se s izazovima savremenog vremena, gdje pažnju mladih sve više zaokupljaju digitalni sadržaji.
Ipak, i sam nastoji pronaći način da im približi vrijednosti tradicije kroz priče, primjere i savremeniji pristup učenju, kako bi u njima probudio ljubav prema običajima i identitetu, ali i obilježavanju Bajrama i uživanju u ovom prazniku.
Govoreći o samom Bajramu, naglašava da, uprkos promjenama, istinska radost nije nestala.
“Radost se posebno osjeti nakon Bajram-namaza, kroz susrete, čestitanja i zagrljaje gdje se jasno vidi da je ramazan ostavio trag na ljudima. Onda, porodična okupljanja u avlijama uz kahvu i baklavu, ali i novih oblika druženja u gradskim sredinama, uključujući posjete ugostiteljskim objektima koji na Bajram često daruju goste i doprinose prazničnoj atmosferi. Sve je to Bajram i tradicija u novom vremenu, tradicija koja nosi zajedništvo i okupljanje”, izjavio je Arnaut.
Poseban akcenat stavio je i na djecu, ističući da se tradicija darivanja i dalje njeguje, iako djeca danas sve više preferiraju novac umjesto poklona, jer im omogućava da sami biraju šta žele.
Zaključuje da Bajram i dalje ima svoju snagu i ljepotu, ali da je odgovornost na svakom pojedincu da njeguje njegove vrijednosti. Prema njegovim riječima suština nije u vanjskim promjenama, već u onome što čovjek nosi u sebi, jer upravo iznutra dolazi smisao koji Bajram čini posebnim.
Na kraju je svim građanima Bosne i Hercegovine čestitao Bajram uz poruku Bajram šerif mubarek olsun.
E.M. KLIX
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
