Roditelji koji imaju troje ili više djece često se suočavaju sa posebnim izazovima kada je riječ o usklađivanju porodičnog i poslovnog života. Briga o djeci, svakodnevne obaveze u domaćinstvu i radne dužnosti zahtijevaju dodatnu organizaciju, zbog čega su zakonom predviđene određene olakšice koje bi trebale pomoći roditeljima da lakše balansiraju između posla i porodičnih obaveza.
Jedna od tih mjera u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosi se na mogućnost rada sa polovinom punog radnog vremena nakon porođajnog odsustva. Ovo pravo uređeno je Zakonom o radu FBiH, dok njegova primjena u praksi često zavisi i od kantonalnih propisa, kao i internih akata poslodavaca i kolektivnih ugovora.
U Federaciji Bosne i Hercegovine pravo roditelja na skraćeno radno vrijeme nakon porođajnog odsustva uređeno je Zakonom o radu FBiH, dok njegova primjena u praksi često zavisi i od kantonalnih propisa, kao i internih akata poslodavaca i kolektivnih ugovora.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjeća da se ključne odredbe odnose na mogućnost rada sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva.
“Propisano je da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, te da žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja”, kažu iz Ministarstva za Akta.ba.
Ministarstvo navodi i da se pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena može koristiti i ako je porođajno odsustvo trajalo kraće od jedne godine, s obzirom na to da zakon predviđa mogućnost kraćeg korištenja ovog odsustva.
Drugim riječima, i u situacijama kada porođajno odsustvo nije iskorišteno u punom trajanju, roditelj može ostvariti pravo na rad sa polovinom radnog vremena.
Pravo na rad na pola radnog vremena
Nakon završetka porođajnog odsustva, roditelj može koristiti mogućnost rada sa polovinom punog radnog vremena.
Zakonom je propisano da nakon isteka porođajnog odustva, roditelj, odnosno u ovom slučaju žena, ima mogućnost da radi polovinu punog radnog vremena najmanje dok dijete ne navrši jednu godinu života.
U slučaju blizanaca, trećeg i eventualno svakog sljedećeg djeteta,ovo pravo traje duže.
U takvim situacijama roditelj može raditi polovinu radnog vremena sve dok dijete ne navrši dvije godine života, osim ako kantonalni propisi predviđaju duže trajanje ovog prava.
To znači da zakon za porodice sa troje i više djece omogućava duži period korištenja ove olakšice.
Ministarstvo je pojasnilo i uslov pod kojim ovo pravo može koristiti otac djeteta.
“Ovo pravo može koristiti i radnik – otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. Dakle, navedeno pravo otac djeteta može koristiti isključivo ako je žena u radnom odnosu sa punim radnim vremenom”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Kontinuitet korištenja prava i uloga poslodavca
U odgovoru se navodi da je riječ o pravu koje se koristi nakon isteka porođajnog odsustva, te da bi se, prema mišljenju Ministarstva, ta prava trebala koristiti u kontinuitetu. Istovremeno, Ministarstvo ostavlja mogućnost i za drugačiju praksu, u zavisnosti od konkretnih okolnosti kod poslodavca.
“Imajući u vidu da je cilj navedenih odredbi zakona zaštita žene i materinstva, odnosno njega i zaštita djeteta, mišljenja smo da bi u konkretnom slučaju, u kojem nije postojao kontinuitet korištenja navedenih prava, poslodavac mogao odobriti korištenje prava na rad sa polovinom punog radnog vremena, ukoliko se na taj način ne utiče na unaprijed planiranu organizaciju i raspored obavljanja poslova kod poslodavca.”
Ministarstvo je dodatno navelo da se ovo pravo može koristiti i ako porođajno odsustvo nije trajalo punih godinu dana.
U praksi to znači da konačna odluka često zavisi i od organizacije rada kod poslodavca.
Ko isplaćuje “drugu polovinu”
Kada je riječ o finansijskom dijelu, zakon predviđa naknadu za onaj dio radnog vremena koji radnik ne radi.
Prema važećim odredbama, radnik koji radi polovinu radnog vremena ima pravo na naknadu plate za preostali dio radnog vremena, u skladu sa posebnim zakonom.
U praksi to znači da radnik dobija platu od poslodavca za vrijeme koje provede na radu, dok se za drugu polovinu radnog vremena isplaćuje naknada.
“Radnik koji koristi pravo na rad sa polovinom radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ostvaruje pravo na platu kod poslodavca za vrijeme koje radi, dok mu za preostali dio radnog vremena pripada naknada plate u skladu sa posebnim zakonom.”
Ministarstvo također navodi da radnik ima pravo na naknadu plate za određene periode odsustva s rada iz opravdanih razloga, dok se način i trajanje tih naknada mogu utvrditi zakonima, kantonalnim propisima, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Istaknuto je i da kantonalni propisi detaljnije uređuju postupak ostvarivanja prava, visinu i način finansiranja socijalne i dječije zaštite, uključujući i prava porodilja u radnom odnosu prema mjestu prebivališta.
U tom kontekstu, naknada plate može biti definisana i kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca.
“Ovo iz razloga što je propisano da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu mogu utvrditi povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom”, navode iz Ministarstva.
Topli obrok, prevoz i druga prava iz radnog odnosa
Kada je riječ o toplom obroku i naknadi troškova prevoza, Ministarstvo navodi da ova pitanja nisu uređena Zakonom o radu kao općim propisom, već se njihovo ostvarivanje može regulisati drugim aktima.
“Navedeno pravo i način njegovog ostvarivanja može biti uređeno posebnim propisom, općim ili granskim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Tumačenje i davanje mišljenja o primjeni općeg ili granskih kolektivnih ugovora nije u nadležnosti ovog ministarstva, već ugovornih strana potpisnica.”
Kada je riječ o godišnjem odmoru i drugim pravima iz radnog odnosa, Ministarstvo naglašava da je svrha ovih zakonskih odredbi zaštita materinstva.
Ovom odredbom radniku se omogućava da, zbog porodičnih obaveza, koristi određene olakšice bez umanjenja prava iz radnog odnosa koja bi inače imao, poput prava na godišnji odmor, topli obrok, naknadu troškova prevoza na posao i s posla i slična prava.
Šta je važno znati u praksi
Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena nakon porođajnog odsustva uređeno je Zakonom o radu, dok se pitanja naknade, način ostvarivanja ovog prava i pojedine beneficije iz radnog odnosa mogu dodatno razlikovati u zavisnosti od kantonalnih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika poslodavca.
Pojedina pitanja, poput naknada, procedura ili doatnih prava mogu biti uređena i kantonalnim spisima, kolektivnim ugovorima i pravilnicima poslodavca.
Zbog toga je za zaposlene roditelje, naročito u privatnom sektoru, važno da, osim zakonskih odredbi, provjere i vađeće propise na kantonalnom nivou, kao i interne akte poslodavca.
Upravo ti dokumenti u praksi često određuju način na koji se ova prava konkretno ostvaruju.
Izvor: Akta.ba
Autor: Medina Jahić Sultanić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
